miercuri, 25 august 2010

Lila romane

Koncepto Thaj Praksa Afirmative Akciako: Arakhipe/Prevencia Katar Diskriminacia Thaj brakhipe/Protekcia e Minoroteturengi

11 March 2005

Angluno Vakaripe

1. Ande rezolucia 1998/5, Sub-Komisia kerda decizji, sar si o subjekto but vasno thaj trubul te lel pes sama, te alosarel pes o rajo Marc Bossuyt sar Specialo Raporteri kasko ares si te kerel studia vaš koncepto afirmative akciako, thaj alavarda les (kerda leski nominacia) te rodel katar Jekhethaneske Naciengo Baro Komesari vaš Manušikane Xakaja te bihalel jekh puimaskio lil e Governonge, maškarthemutne organizacienge thaj na-governoske organizacienge ande savo ka rodel te savore bihalen leske lahi nacionalo dokumentacia vaš afirmativo akcia.

2. Ande godo decizji 1999/106 Sub-Komisia nevljarda e autorizacia pala Specialo Raporteri te kerel puimaske lila. O puimaskoi lil si bihaldino e Governonge, maškarthemutne organizacienge sar vi na-governoske organizacienge.

3. Sikadino raporto si dindo ande relacia Sub-Komisiake decizjasa 2000/104, ande savo e Sub-Komisia akharel pes pe Ekonomikano thaj Socialo Konzilosko Decizji 1999/253 ande savo naisarel pes Speciale Raporteroske pala lesko preliminaro raporto (E/CN.4/Sub.2/2000/11) thaj kerda pes decizji te rodel pes katar Generalo Sekretari te serol Governuren, maškarthemutne organizacien thaj na-governoske organizacien save astarde puimasko lil te ramon les thaj te traden les palpale Sub-komisiake. Ande relacia kadalesa o Specialo Raporteri but naisarel Governonge andar e Bolivia, Kolumbia, Grecia, Gvatemala, Izrael, Libia, Arabiaki Džamahirija, Pakistan, Paragvaj, Republika Slovakia, Espania, Tailand, Trinidad thaj Tobago, Tanzania, sar vi Maškarthemutne Butjarimaske/Labour Ofisose thaj Univerzale Poštake Uniake pala lengo žutipe. Trubul te phenel pes kaj ande avutni vrama o Specialo raporteri kamel te astarel maj but irisardine puimaske lila arelimasa te lesko nevo raporto avel bazirime pe maj but informacie. Godolese/vaš odi vov kamel te del zor Governonge, maškarthemutne organizacienge thaj na-governoske organizacienge save i irisarde puimasko lil te godo keren. O puimasko lil šaj dikhen khetane kadale raportosa.

4. Ande angluno preliminaro raporto duj granice (limitura) kerdine katar maškarthemutno zakono ando respekto pala afirmativo akcia sesa sikadine: (a) afirmativo akcia i indjarel ande diskriminacia (b) trubul te džanel pes vrama dži kaj kerel pes afirmativo akcia.

5. Kava progresosko raporto kamel te dikhel ko ka astarel lahipa katar afirmativo akcia, sostar kerel pes afirmativo akcia thaj save forme afirmative akciake trubun te keren pes.
I. Drom (Koncepto) Afirmative Akciako

6. "Afirmativo akcia" si termino savo but utilizil pes, vaj pe bibaxt i xatjarel pes sajekh lahe. Kana phenel pes "afirmativo akcia" vareko gindil kaj si godo "pozitivo diskriminacia", but si vasno te džanel pes kaj si maškar kadala duj terminura bari diferencia. Ande relacia adivesutne praksasa pala utilizacia terminoski "diskriminacia" termino "pozitivo diskriminacia" si contradictio in terminis: vaš odi kaj te si vareso diskriminacia našti avel pozitivo vaj te si vareso pozitivo našti avel "diskriminacia". Pe aver rig termino "pozitivo akcia", savo but utilizil pes ande Anglia si ekvivalento pala termino "afirmativo akcia". Ande but aver thema, gasavi akcia si pindžardi sar "prioriteto politika", "rezervacia", "kompenzaciako vaj distributivo aipe", "prioriteto tretmano", etc.

7. Sar legalo koncepto, “afirmativo akcia” šaj arakhel pes vi ande maškarthemutno vi ande nacionalo
zakono. Šaj phenel pes kaj si kava koncepto kaske naj dindo generalo legalo definicia. Svako čači diskusia pala koncepto afirmative akciako rodel butjarimaski definicia:

“Afirmativo akcia si koherente aktivitetura save keren pes pe jekh vrama kasko ares si te kerel maj lačho than (pozicia) dženengi/mebrurengi andar jekh grupa ando jekh vaj maj but aspektura sociale dživdimasko areslimasa te astarel pes efektivo egaliteto.”

8. Politika afirmative akciako šaj avel kerdini katar averhande (diferente) aktora andar publiko sektori sar federalo Governo vaj them thaj thanesko (lokalo) Governo vaj katar privato sektori sar butjarne vaj edukaciake/sitjuvimaske institucie.

9. Ande varesave thema, gasave afirmative akciake politike keren pes bi pokinimasko (sar volontera) thaj gasave akcienge del pes zor; ande aver thema von musaj te keren pes (traden pes e thema) thaj te varesavo them i kamel te kerel kava atoska/atuni keren pes sankcie mamuj/kontra lende. E politike naj limitirime po arakhipe butjarimaske thanesko thaj edukacia: von šaj aven buxljardine vi po urbanizmo, transporto.
II. Vasne Grupe (Target Groups): Teme Opral Thaj Telal e Participacia

10. Afirmativo akcia sajekh si andi relacia varesave grupasa savi si kerdeini katar manuša (individualcura). Kadale manuša si phandine/egalutne so kerel len te aven khetane ande bilahi pozicia. Butivar kava egalutnipe (khetane karakteristike) pašljol (si bazirime) po kolori lenge mortjako, po nacionaliteto, si von murša vaj džuvlja, si von religiako vaj hibako minoriteto vaj pe aver rig varekana kava egalutnipe si bazirime pe vareso aver. E Afirmative akciake programura vi maj anglal vi akana keren pes te žutin džuvljange, kale manušenge, našalde manušenge (imigrantura), orre manušenge, manušenge save si invalidura, manušenge save avile andar varesavo baro maripe (veterans), manušenge save si ande varesavi specialo pozicia, minoriteturenge, etc.

11. Maj baro puipe savo ka kerel bare problema, pharipa si sar te kerel pes decizji save grupe si ande bilahi pozicia thaj trubul lenge te žutil pes vaj varekaske avereske. Varesave maškarthemutne instrumentura sar e Maškarthemutni Konvencia Pala Phagavipe/Eliminacia Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako sar vi Konvencia Pala/Vaš Phagavipe Svakone Formako E Diskriminaciako Mamuj Džuvlja si but lahe po drom te kerel pes laho decizji, butivar e nacionalo legislacia vazdel opre kaske trubul te ažutil pes1.

12. Afirmativo akcia butivar avel katar duj faktora save si phangline jekh averesa: (i) kana sajekh vazdel pes statuso pala na-egaliteto, savo naj sajekh pindžardino sar gasavo thaj (ii) efektivo artikulacia legale xakajengo/aipengo katar reprezentantura grupengo save si andei bilahi pozicia2. Butivar e grupen si pharipe/problemo vaš odi kaj naj len politikani zor thaj žutipe po drom te žutin korkore pese3. Kadale rezultatura si telal inkluzia afirmative akciake programurengo.

13. Šaj keren pes vi kontra situacie. E grupe šaj aven klasifikuime sar ore, sar kaj si ande bilahi situacia vi te von i kamen te aven kade klasifikuime vaš odi kaj si len dar katar stigmatizacia vaj vaš odi kaj i kamen te kerel vareko pe lende afirmativo akcia. Vaš odi (godolese) but si vasno te e membrura varesave grupako kamen, te kerel pes pe lende afirmativo akcia.

14. Nacionalo legislacia butivar teljarel (startuil) afirmative akciake politikasa savi užes kamel te phagavel problemura varesave orre grupako. Maj palal gasavi politika buxljarel pes vi pe aver grupe. Kava vazdel e tema pala opruni inkluzia, vaš odi kaj varekana te si varesavo manuš membro varesave grupako sar: jekh rasa, egalutno etnikano palutnipe (background), si o manuš murš vaj džuvli vazdel opre pharipa thaj problemura. aipe ande relacia maškar afirmativo akcia thaj kompenzacia pala palutni vrama vaj societatoski diskriminacia si ande relacia pala kodo savi rasa, etnikano palutnipe (bacground), si o manuš murš vaj džuvli vaj vareso aver so si indikatori pala socialo džungalipe savo o programo pala afirmativo akcia kamel te phagavel. Varekana si vi situacie kana e afirmativo akcia žutil e manušenge save naj minoritetura vaj save i peren ande grupa e manušengi savenge trubul žutipe4. Specialo ande USA, kava trada e manušen te keren diskusie5. Sar e afirmativo akciako ares (golo) sasa te phagavel problemura/pharipa Amerikane Afrikancurengo kadale aktivitetura pe aver rig sikade na-egaliteto ande relacia avere grupenca, pal maj but e imigranturenca6. Puipe savo vazda pes sar but vasno sasa kaske trubul protekcia/brakhipe, imigranturenge save korko-vojasa avile ande USA vaj Afrikane Amerikancurenge save maj anglal sesa robura (slaver)7. No kodo so šaj dikhel pes si kaj ande USA brakhime (protektuime) grupe si individualcura saven si legalo fundo(baza) te roden katar o them žutipe sar: imigrantura, manuše save si bijandine ande USA maj anglal deso si kerdini Amerika sar vi e robura (slaves).

15. Aver puipe si ko aes astarel lahipa katar prioritetoski politika? Sikavel pes kaj katar afirmativo akcia maj lahe nakhen e grupe save maj but šaj našen katar afirmative akciake prioritetura. Sar egzamplo, katar afirmativo akcia maj lahe ka nakhen e parne džuvlja anda e maškarni klasa deso teluni klasa e džuvjengi katar aver etniciteto. Vaj, kana afirmativo akcia astarel buxli kategoria sar Hispancura vaj Amerikancura andar e Azia, varesave etnikane grupe maškar kadale kategorie ka astren varesave lahipa deso aver, vaš odi kaj si von po maj uo levelo (rango) ande relacia pala ekonomikano, edukaciako thaj profesionalo statuso. Ĺ aj phenel pes kodola save len afirmative akciake progrmura šaj aven maj barvale thaj maj cerra orre membrura e grupaki.

16. Kadi duj-klasaki teoria šaj maj palal kerel inke (vadži) jekh "diskriminacia" godo si diskriminacia mamuj minoriteto andar o majoriteto. Afirmative akciake programura keren neve orrikane grupe. Majoritetoske membrura saven naj sociale lahipa sar konsekvenca afirmative preferancengi programurengi aven telal katar parni muršikani distribucia, pal pe aver rig minoritetonge membrura save astaren lahipa katar gasave afirmative akciake programura aven andar opruni kategoria vaj džuvljikani distribucia8. Vaš odi afirmative akciake prioritetura musaj te pharuven pes katar jekh pe aver grupa.

17. Varekana si but phares te dikhel pes užes, si vareko andar e grupa pe savi kerel pes afirmativo akcia. Sar egzamplo, sar vareko "kalo" trubul te avel kvalifikuime sar "kalo" po drom te dikhel pes šaj vov vaj na astarel lahipa katar afirmative akciake programura. Ande relacia e imigranturenca naj inke (vadži) užes save manuša si kvalifikuime (šaj dikhen pes) sar imigrantura pal save na, te si von 2-to, 3-to vaj 4-to generacia imigranturengi? So trubul te kerel pes e havorrenca save si andar xamime prandipa (o dad jekh etniciteto e dej dujto)? Maj dur vi akana si kazura pala manuša vaj saste grupe save keren korkore piri redefinica areslimasa te astaren lahipa (beneficie) katar afirmative akciake programura9.

18. Varesave thema kerde nevo zakono pala personalo etnikano thaj rasako statuso te dikhen užes ko trubul te astarel la10 Kana kerda pes analiza e informaciengi andar raporto katar e riga saven si intereso ande relacia pala godo sar trubun e manuša (individualcura) te identifikuin pes sar membrura varesave rasake vaj etnikane grupe, o Komiteto phenda kaj gasavi identifikacia trubul, te na arakhla pes aver drom, te avel bazirime pe korko-identifikacia savi ka keren individualcura svako pala peste.

19. Akana džanel pes kaj si šerutno problemo alosaripe thaj arakhipe ko si pal ko na grupa pala afirmativo akciake programura. Kava sikavel sode si vasno te na baziril pes sa, pe godo ko si andar savi grupa thaj kaj trubul te lel pes sama vi pe aver faktora sar socio-ekonomikane faktora po drom te dikhel pes pe kaste te keren pes afirmative akciake programura. Kava trubul te xatjarel pes kade kaj trubun te keren pes maj bare individuale aktivitetura ande direkcia afirmative akciako, trubul te dikhel pes kas si save individuale trubulipa (kase so trubul) maj but deso te dikhel pes so si trubulipa jekhe grupaki11.
III. Estimacia/Sode si Vasno Affirmativo Akcia

20. Kana sikavel afirmativo akciaki politika o them ka probil te kerel džastifikacia maškar vis--vis publiko gindipe. Fundo (baza) dindi pala džastifikacia ka avel ande relacia pala specifiko socialo konteksto kodole themesko. Varesave vasne džaastifikaciake puipa ka aven diskutuime pe rig sar vi puipa save si mamuj afirmativo akcia12.
A. Te sastarel pes vaj te kerel pes korekcia pala historikano na-xakaj/bangipe

21. Ares si te kerel pes kompenzacia pala uže gindoski vaj specifiko diskriminacia ande dumutani vrama savi mukel vi adadives pala peste pharipa (reprekusie). Pe varesave orre grupe si kerdini diskriminacia ande dumutani vrama, so vi lenge havre šuvel ande phari pozicia vaš odi kaj si len, sar egzamplo, orrikani edukacia thaj treningo. O rajo Chibundu phenel kaj afirmativo akcia ande kava kazo šaj avel korektivo, restauracia e grupaki pe pozicia ka sastarel godo so sasa maj anglal. Vov džal maj dur thaj phenel kaj phares šaj užes kauzalo relacia avel konkluzivo sikadini maškar vareso so sasa banges ande dumutani vrama thaj vareso so si akana13. Vi paša kava, kana varesavo levelo kauzale relaciako maškar bange-keripasko thaj akanutne telal-reprezentaciako šaj avel sikadino, afirmativo akcia šaj avel sikadini, afirmativo akcia šaj avel aplicirime, vaj direkte thaj speciale lahipa (beneficie) trubun te aven egalutne pala viktimo e diskriminaciako savi sasa kerdini maj anglal14.

22. Kadi džastifikacia sasa maj but kerdini ande USA te žutil publiko politika kasko areslipe sasa te "phagavel akanutne efektura katar nakhli rasistikani diskriminacia" mamuj Afrikancura save akan bešen ande Amerika.Amerikake afirmative akciake programura kerdine sar egzekutivo dokumento 10925 savo somnisarda o prezidento John F. Kennedy ande 1961-to berš thaj Egzekutivo dokumento 11426 somnisardo katar prezidento Lyndon Johnson ande 1965-to berš15. Kade, Amerikaki Komisia pala Civile xakaja/aipa injarda te na xasarel pes: "Afirmativo akcia savi intjarel ande peste sa e aktivitetura, maškar semplo/uži terminacia diskriminaciake praksako, savi si lindi (adoptuime) te sastarel/kerel korekcia vaj kompenzacia pala godo so sasa ande dumutani vramaki vaj ande akanutni vramaki kompenzacia vaj te kerel prevencia pala diskriminacia te na iril pes ande avutni vrama"16. Gasavi eksplanacia si lindi/utilizime vi katar Australiako Governo ande lengi afirmativo akciaki politika save kerde pala Australiake Aboridžanura.

23. Sar vi sajekh, si vi manuša save averšengo. Vov na phandel17 Našti našel pes katar o fakto kaj ka avel but phares pala afirmative akciake programura te dikhen kauzaciako proksimiteto thaj sode pharipa ka vazden pes opre ande relacia kadalesa18. Kava ka avel maj phares ando legalo sistemo savo dikhel po bangipe sar individualo maj but deso kolektivo so kerel maj dur phares te sikavel pes amalipe (konekcia) maškar kerdine bilaakanutni situacia. Maj dur baro puzacia? Thaj sode dur ande dumutani vrama trubul vareko te džal po drom te vareso arakhel? Sa kadala pučipa sikaven so si problema pala politika savi šaj akharel pes dikhipe ande du-mutani vrama.

24. Vadži o Chibundu džangla o fakto kaj e konekcia maškar bangipa ande dumutani vrama thaj adivesutne trubulipa našti aven lokhes kerdine argumentura na mamuj afirmativo akcia vaj mamuj laki džastifikacia. Maj dur dikhimaski džastifikacia-jekh savi vazden opre Afrikane Amerikancura phenel kaj redistributivo xakaj/aipe na pala dumutani vrama vaj pala pragmatikane trubulipa, ande akanutni vrama thaj aspiracia pala avutni vrama si laho drom savo šaj avel maj laho pala xatjaripe afirmative akciako19.

B. Te sastarel pes/kerel pes socialo/strukturalo diskriminacia

25. Fakto kaj vi akana kerel pes baro dispariteto ando edukaciaonalo, socialo, ekonomikano sar vi ande aver statusura, sikavel kaj dinipe egalitetosko pala savore anglal o zakono kerel numaj formalo egaliteto numaj naj dosta te phagaven pes ae pharipa ande praksa ando jekh societato savo džal po drom strukturale diskriminaciako. Godo so trubul te džanel pes si kaj strukturalo diskriminacia intjarel ande peste sa aktivitetura, procerdure, akcie vaj legale paragrafura save si neutrale ande relacia e rasasa, si o manuš murš vaj džuvlji, etnicitetosa, etc., vaj save kontra sikaven pes pe orrikane grupe bi varesave objektive džastifikaciasa. Kadi forma e diskriminaciaki šaj kerel pes pe duj droma: jekh šaj garavel pes uže gindosa palal objektive kriteria pal aver si kana vareko phenel kaj naj naj tut talentura pala godi buti. Vi jekto vi dujto drom si indirekto vaj uhardini diskriminacia. Sar egzamplo kana e manuša save den buti roden te e džuvli avel ui/bari kodo ka kerel problemo e džuvljange andar e Azia, thaj godo šaj avel jekh katar propozicie save naj ae thaj naj objektivo trubulipe pala kodi propozicia. Varekana keren pes vi fizikane vaj ramosaripaske testura vi kana godo i trubul. Tradicionalo koncepto pala na-diskriminaciake principura numaj lel neutralo gindipe, sar egzamplo: phenel pes kaj de facto egaliteto sikavel numaj kamipa vaj direkto diskriminacia20.

26. Na-amala (oponentura) pušen si kava strukturalo diskriminacia vaj kombinacia/xamipe avere fakturengo. Kana si socialo problemo baro našti žutin ni na-diskriminaciake principura ni afirmative akciake programura po drom te kerel pes integracia orre grupengi. Sar egzamplo, bari na-egalutni skala pala astaripe lahe kvalitetoski edukaciako šaj ispidel/vazdel opre na-šaipe varesave manušengo, save aven andar orre grupe te astaren laho butjako than. Vareasave komplementare intervencie sar, programura mamuj (kontra) orripe, trubun te keren pes po drom te phagaven pes sociale programura. Atoska (atuni) o them tradel zorasa te kerel pes redistribucia kapaciteturengi pala linipe juristikane thaj aver intervenciengi po drom te vazdel pes opre astaripe (akseso) pala lahi edukacia.

27. Sar gindin kodola save kamen kadi strategia, kava distributivo šti phenel pes kaj vareko kamel te kerel diskriminacia vaš odi kaj si ekonomikane pharipa redistribuciake kapaciteturengi ande relacia e situaciasa ando societato.

C. Keripe diferenciako vaj proporcionale grupake reprezentaciako

28. Na dumut, krtiara pala e rasa ande Amerika thaj aver sikavne manuša kerde aver teoretikani baza pala afirmativo akcia thaj phende kaj akanutno rasako thaj etnikano diverziteto/averhandipe ando fremo akademiako vaj butjake thanesko si lahi komponenta pala societato21 Von phende kaj e rasako thaj etnikano diverzitetosko trujalipe kerel refleksia pala maj buxlo societato thaj kerel promocia pala maj laho thaj maj barvalo komuniteto. "Pozitivo diverziteto/avrhandipe" si sar von gindin maj lahi strategia te kerel pes kompenzaciako aipe pala rasake thaj etnikane minoritetura, thaj von godolese phenen kaj diverziteto/avrhandipe sar jekh racionalo strategia trubul te avel ulavdino katar afirmativo akcia.

29. Termino pala diveziteto sar džastifikacia pala rasako prioriteto ando konteksto maj bare edukaciako maj anglal sasa sikadino ande DeFunis v. Odegaard (416 U.S. 312, 1974)22. Rajo Justice Douglas ramosarda kaj šaj dikhel pes kaj o Maj baro themesko krisi užes phenda kaj si mamuj rasake prioritetura ande relacia juristikane draburenca (remedy) dži kaj si "kulturake standardura averhande thaj homogene societatosko vareso so si maj vasno". Kava diverziteto sasa racionalo utilizime ande Regents of the University v. Bakke (483 U.S. 265, 1978). O rajo Justice Powell, kana ramosarda pala majoriteto, phenda kaj e rasa šaj avel utilizime (lel pes) sar jekh katar but faktora kana keren pes maj palune decizja. Areslipe (golo) sasa univerzitetosko intereso pala diverzitetosko/xamime studenturengo organo. Akademikani sloboda i šuvda andre aipe te alosaren pes studentura pal e diferente studentura šaj anen diferento palutnipe (backgrounds) pala jekh univerziteto thaj kadi edukaciaki ekspirianca šaj barvarel svakones23.

30. Australiako Civile Servisosko Reformengo Dokumento/lil andar 1978-to berš sikada kaj si šerutno areslipe lenge butjako "buti savi si reflektivo nacionalitetoske diverzitetosa", so šaj xatjarel pes sar proporcionalo reprezentacia jekhe grupaki24.

D. Sociale utilizitetoske argumentura25

31. Kodola save kamen afirmativo akcia butivar vazden opre e faktura pala but sociale golura (areslipa) savenge gasavi politika šaj žutil. Lahe kerdini politika pala afirmativo akcia šaj žutil but manušenge te maj lahe train (dživdinen).

32. Afirmativo akcia šaj kerel maj laho serviso pala orre grupe, kade kaj e profesionalcura andar orre grupe maj lahe xatjaren thaj džanen e problemura saven si len. Maj dur, kana e membrura anda orre grupe astaren e thana (pozicie) katar šaj keren ko-ordinacia o intereso orre grupengo ka avel maj lahe sikadino thaj brakhime (protektuime). Prezentacia savi šaj užes dikhel pes thaj savi si lahi andi relacia butjarimasa, edukaciasa, šaj del maj laho efektiviteto.

33. Aver argumento si kaj e afirmativo akcia šaj del orenge grupege komuniteturenge, šaj sikavel lahe modelura savo e manušen andar o komuniteto šaj ispidel opre po laho drom. Maj dur, so maj but e membrurengi andar orre grupe len than ande averhande sociale trujalipa ka mudarel bilahe stereotipura save vadži dživdinen/train ande but societatura.

34. Pe aver rig sar vi sajekh si vi kontra argumentura. Paša but teoretikane puipa, sar te kerel pes definicia pala socialo laho-dživdipe si vi praktikane puipa. But manuša phenen kaj gasavi afirmativo akcia anel pesa vi rizikura pala o kvaliteto. Dinipe prioriteturengo e manušenge save naj kade lahe kvalifikuime, kerel riziko te palapale vazden pes opre e stereotipura andothan (instead) te astarel pes kontra golo vaš odi kaj, sar egzamplo, xarnjardi eficiencia ande industria thaj edukacia šaj ciknjarel e kvalifikaciake standardura.

E. Sociale pharipa

35. Našti bistarel pes kaj afirmative akciake programura intjaren ande peste vi speciale programura pala (vaš)26.

36. Po 1960-to berš ande USA sesa varesave rasistikane pharipa so but manuša andar kava them i patjarde kaj šaj avel. Kadale opharipa sesa na numaj ande oprune (north) forura vaj vi vaš odi kaj sa akava avilo kana sasa kerdino Civile aimasko Lil/Dokumento thaj kana sasa vazdino opre Alosarimasko xakaj/aipe ande 1964 thaj 1965-to berš. Maj palal sas oprime te kerel pes varesavi distinkcia ande relacia pala e rasa ande Amerikako societato thaj kale komunitetoske sasa dindo aipe (xakaj) te del piro politikano glaso; vaj kava naj sasa dosta pala but militante kale lidera/šerutne manuša. Sar sasa baro rasistikano maripe ando foro Watts po 1965-to berš, e politiara dikhle kaj kava šaj avel but baro problemo pala Amerika thaj ande decizji te keren akcia areslimasa te kava ahaven. Liduj prezidentura vi o John Kennedy vi o Lyndon Johnson phende kaj si rasistikane problemura ande Amerika but bare. Po drom te sa akava ahavel pes kerdine si programura mamuj orripe sar sasa e prezidentosko Johnson-esko programo savo akharda pes "Maripe mamuj orripe", kasko areslipe sasa te phagavel pes thaj te ciknjarel pes butjarimasko problemo maškar kale manuša kade kaj ka keren pes zurale afirmative akciake programura. Sar phenda o prezidento Johnson: "te des šaipe kadale manušenge te keren buti von i ka keren revolucia vaš odi kaj dži kodo momento khonik i dia len šaipe te butjaren. Te kerena buti von i ka huden bombe pe tumare khera thaj pe vulica. De len te butjaren thaj i ka avel len vrama te phabaren tumare vurdona."27

37. O rajo, Sowell phenda kaj patjavipe kaj e distribucia e grupengi perdal sektora e ekonomiake kamen te keren redukcia/te ciknjaren si socialo fikcia thaj thaj i-kamipe. Vov phenel kaj e xistoria del kontra drom thaj kaj gasave politike šaj keren riziko te aven kontraproduktive28. Gasavo egzamplo šaj arakhel pes ande Malezia.

38. Ando 1969-to berš, sasa klaro ande Malezia, kaj numaj cikne grupe andar barvali elita astarde beneficie/lahipa katar afirmativo akcia dži kaj e ekonomikani pozicia ande Malezia sasa but bilahi. But phare rasistikane problemura sesa kerdine, o parlamento sasa mudardino (kerdini si leski suspenzia) thaj e Malezia sasa ko-ordinirime katar Nacionalo Konzilo dži kaj 1971-to berš. Ande 1971-to berš Amandmanosko Dokumento andar maj baro zakono nakhlo. Kava sajekh ispida katar legalo publiko debata varesave "senzitive/xatjarimaske" teme, sar e hib, themutnipe thaj specialo pozicia e manušengi andar e Malezia, kade kaj sikada kadi tema ande artiklura ando maj baro zakono thaj kade kaj kerda amandmanura 1948 tradipe pe agitacia dokumento so maj dur kerda problemura vi ando Parlamento. Sasa baro problemo vi te kerel pes diskusia pala artiklo 153 andar maj baro zakono (dikh paragrafo 41 tele) thaj afirmative akciake pragrafura save si ande relacia e Maleziasa. Sa kadale amandmanura, save vadži utilizin pes katar o krisi, sesa kerdine po drom te "našel pes katar e politizacia savi lia than ande rasistikane pharipa"29.

F. Maj baro efektiviteto socio-ekonomikane sistemosko

39. Varesave manuša save keren buti ande ekonomia phenen kaj phagavipe diskriminaciako mamuj orre grupe šaj žutil pala efektiviteto thaj pala xakaj socio-ekonomikane sistemoski. Buti butjarimaske marketoski šaj avel optimizuime te akanutne pharipa kerdine katar iracionale stereotipura aven sastardine/korektuime30. Ande Amerika e Afirmativo akcia si promovišime/sikadini sar "lahipe pala buti (business)" thaj varesave kompanie kerde "egalutno šaipe" "objektivo buti (business)"31. Sar vi sajekh, i trubul te bistarel pes o fakto kaj finansiake lokharipa (beneficie), sar taksengi redukcia, kompenzacia vaj governonge kontraktura, si butivar dinde e kompanienge vaj institucienge save keren afirmative akciaki politika; vaj, pe aver rig, keren pes sankcie e kompanienge vaj insitucienge save i keren kadale aktivitetura32.

G. Sar kerel pes nacia

40. Ares svakone neve themesko si te kerel egalutno societato thaj nacionaliteto savo ka del zor pala lengo suvereniteto. But egzamplura pala gasave aktivitetura sesa dinde katar e thema save lie te aven indepedante palal lungo vrama telal kolonizacia. Kadale thema sesa pharadine (ulavdine) ando etnikano maripe (konflikto).

41. Ande 1957-to berš, Komisi pala Maj baro themesko zakono dikhla sar si bilahi pozicia e Maleziancurengi deso si e Kinezurengi, Indiancurengi save dživdinen ande kava them vaš odi kaj len sasa maj bari ekonomikani zor. Sar o rajo Philips dikhla kava si lahi ilustracia e situaciaki kaj si afirmativo akcia utilizime te kerel pes kompenzacia pala buxljaripe deso te utilizil pes sar drabo pala diskriminacia33 Maj bare themeski zakoneski komisia turvinjisarda (dia sugestia) tekaj si (vaš odi kaj si gasavi situacia) but vasno te džal pes maj dur afirmative akciake aktiviteturenca: "E Maleziancuren šaj avel but problemura ande relacia avere komuniteturenca te von numaj cirden pes. Vaj te kerela pes integracia averhande (diferente) komuniteturengi ando jekh nacionaliteto, ande savo patjas (ande savo si amen patja) šaj barol vi trubulipe te kadala prioritetura mudaren pes". Maj bare themseki zakoneski komisia kerda piro modeli pala sugestie pe afirmativo akciake paragrafura Indikane Maj bare themeske zakoneski, save šaj arakhen pes ando artiklo 153 Maleziake Federale Maj bare themeske zakonesko. Kadale paragrafura si ande relacia pala dinipe dromengo pala muklipa vaj licence sar šaj kerel pes kin-bikinipe vaj butja (business) e maleziancura vaj na-maleziancura save bešen ande kava them andar regionura Sabah thaj Sarawak thaj rezervacia pala na-Maleziake manuša pe univerzitetura, škole vaj aver edukaciake institucie.

42. O rajo Philips kerel eksplanacia (sikavel) piro gindipe sostar e na-Maleziancura astarde introdukcia artikloski 153. Godo sasa jekh na-formalo vakaripe (diskusia) maškar trin šerutne politikane partie. "Lidera kadale trine partiengi phangle vorba (vakaripe) kaj e Maleziancura, sar rasa savi si maj purani ande kava them, trubun te dikhen pes sar primus inter pares thaj sar gasave, trubun te astaren te avel len šerutni politikani kontrola. Vaš odi kaj astarde kava šaipe von die sovlji kaj i ka keren na-Maleziancurenge pharipe te keren ekonomikane aktivitetura. Maj dur e Maleziancura die sovlji na-Maleziancurenge kaj ka den len paragrafura ande themutnipaski regulacia savo ka intjarel vi granto (daro) pala jus soli ande Federacia kana astarela pes independancia (independence)." Sasa phanglino kaj "speciale aimaske/xakajenge" paragrafura katar artiklo 153 trubun te ahen po than ande 15 beršeski vrama katar o djes kana astarela pes e korko-šerutnipe (independence). Sar vi sajkeh, kodo so maj dur sasa, specialo rasistikane maripa ande 1969-to berš, trada te ispidel pes pe rig 15 beršengo vramako limito. Artiklo 153 si akana permanento karakteristika maj bare themeske zakonesko (Constitution).

43. Nigeriako maj baro themesko zakono andar 1979-to berš kerel obligacia te aktivo del pes zor pala nacionalo integracia katar maj but deso 100 averhande (diferente) etnikane grupengo. Po drom te kerel pes sekuritato kaj varesave grupe i ka aven dominante ande relacia avere grupenca e kvotako sistemo del šaipe te ulaven pes manuša save keren buti ande govermento kade te manuša andar 21 republika andar federacia šaj astaren than gothe. Sar misal (egzamplo), o Kabineto, musaj te avel kerdino katar manuša save,svako lendar, trubun te aven andar averšhande/diferente republike thaj kade trubul te avel vi ande armia. Kadale 21 republike i korespondirin e averhande etnikane grupenca, sar o ares sasa te etnikano lojaliteto pharuvel pes regionale lojalitetosa thaj politikano lojaliteto bazirime pe lokalo/thanutni zorako jekhipe34.

44. Katar e vrama sar sesa historikane politikane alosaripa po 1994-to berš, Govermento Telune (South) Afrikako lia te marel pes but bare problemurenca. Sar phenel o rajo Andrews, "Nevo telune Afrikako Govermento dikhla kaj euforia/bari baxt politikane transformaciako šaj rumul ekonomikano status quo savo naj sasa nevljardino. Politikane aipa/xakaja keren lahi ekonomia pala maj baro numbri e populaciako savo kamla te e nevi demokratia trail. Sar palutno šudro maripasko politikano aipe (realiteto) pokinda pala svako socialistikani aspiracia, numaj varesave limitirime opcie sesa reale te (keren pes) realizuin pes. Jekh katar gasave opcie sasa vi afirmativo akcia."35 Afirmativo akcia ande Teluni Afrika sasa kerdini (utilizime) averhande deso ande aver societatura, vaš odi (godolese) kaj ande Afrika afirmativo akcia sasa dikhindi sar mehanizmo te sasatrel pes e situacia e minoriteturenca. Sar akava te kerel pes (utilizil pes) atuni/atoska ande relacia e minoriteturenca?36

45. O apartheid pala peste mukla but bilahipa so kerda te e akumulacia pala manušikano kapitali, ande Teluni Afrika, avel laho šaipe (prekondicia) pala laho ekonomikano barvalipe so sasa maj anglal ispidino (tradino) pe rig. Vaš odi socialo ekonomikane aipa/xakaja i trubun te aven ignorišime/hudine pe rig ande nevo Maj Baro Themesko Zakono thaj trubun te aven šerutno kotor e aipengo/xakajengo. Andar kava šaj dikhel pes kaj si e afirmativo akcia dikhindi sar transformaciako aktiviteto. Vi kaj si ande zakonura sikadino maripe mamuj (kontra) rasizmo, ande sekcia 9 trubulipe pala afirmativo akcia sar vasno elemento po drom te kerel pes politikani thaj ekonomikani rekonstrukcia e societatosko si pindžardino. Vi ande konstitucionale direktive vi ande Rekonstrukcia thaj Buxljarimasko programo (RDP), afirmativo akcia si integralo kotor transformaciake projektosko, vi ande relacia pala politikano status quo vi ande relacia pala socio-ekonomikano buxljaripe. Rekonstrukciako thaj Buxljarimaske programosko (RDP) areslipe si te kerel transformacia pala ekonomia thaj societato.37

IV. Afirmative Akciake Forme

46. Maj baro problemo afirmative akciako ka avel transformacia opre sikadine areslipengo/golurengo ande legale fremura. Afirmativo akcia si butivar globalo dikhindi pal afirmative akciake aktivitetura si uniforme. E studie save kerde e raja Hodges-Aeberhard thaj Raskin sikaven kaj ando aipe e metode savenca kadale areslipa si kerdine šaj pharuven pes: respekto pala afirmativo akciaki legislacia šaj sikavel pes implementaciasa e politikengo save si buxljardine te džan po jekh drom e kontekstosa.38 Varesave forme afirmative akciake kaj aven maj lahe pala promocia e egalitetoski deso aver, thaj kava si ande relacia pala konteksto thaj politikani voja savi si kerdini. Sar si sikadino ande preliminaro (maj angluno) raporto afirmative akciake aktivitetura trubun te aven ande relacia principonenca pala na-diskriminacia.

1. Afirmativo mobilizacia

47. Maškar afirmativo regrutacia, target grupenge (targeted groups) del pes zor te kerel aplikacia pala sociale lahipa, sar buti vaj than ande edukaciake institucie39. Gasavi situacia šaj avel kana keren pes publike akharipa (announcements) vaj perdal aver regrutaciake aktivitetura, kaj džanel pes kaj von astarde aes e target grupe. Jekh egzamplo šaj avel keripe butjarimaske treningoske programurengo pala e manuša save si andar minoriteturenge grupe thaj kade te del pes lenge šaipe te astaren lahe butjarimaske thana. Kodo so si aipe, so si realo si kaj egaliteto (jekh-sar-averipe) našti kerel pes te e diskriminaciake efektura lie šaipe katar gasave manuša te astaren džanglipa thaj treningura savenca šaj aven konkurencia e manušenge save si majoriteto40. Afirmativo regrutacia šaj maškar juristikane intervencie sar butjarimasko treningo, dinipe zorake programura vaj aver treningura, del šaipe e manušenge save si andar minoriteturenge grupe te asatren varesavi buti. Ĺ aj keren pes vi aktivitetura save vazden opre džanglimasko gindo maškar džene (membrura) varesave grupengo (disadvantaged groups) te džanen sar save šaipa si len po drom te avel lenge dindio kher vaj sociale lahipa (beneficie).

2. Afirmativo pakiv (fairness)

48. Afirmativo pakiv trubul te xatjarel pes sar jekh rodipe savo trubul te sikavel kaj e manuša andar target grupa si dikhinde sar vi aver manuša save trubun te astaren socialo žutipe, sociale lahipa, disnipe ande edukaciake institucie, astaripe butjarimaske thanesko vaj promocia. Ares kadale procesosko si te dikhel pes si vaj naj o rasizmo thaj seksizmo faktori ando evaluaciako proceso? Kava šaj džanel pes thaj dikhel kerimasa lahe thaj efektive rovimaske lilesa(grievance) po drom te sikavel pes e diskriminacia, te palpale keren pes procedure te duj var dikhen pes personale akcie thaj te dikhel pes e praksa po drom te phagavel pes na kamipaski (na intencionalo) diskriminaciaki praksa. Sa kava kerel pes areslimasa te si e kriteria save si utilizime pala linipe vaj promocia lahe thaj ande relacia e butjasa vaj si sa akava utilizime numaj sar maska pala rasaki vaj gender diskriminacia. Kana dikhel pes sar si e manuša promovišime, keripe e decizjako trubul te avel lahi, so maj dur trubul te xatjarel pes kaj von trubun te dikhen pes pe baza lenge individuale telenturengi pal na pe baza lenge naciaki.

49. Afirmativo mobilizacia thaj afirmativo pakiv roden te keren pes aktivitetura thaj kade te phagaven pes sociale problemura ande target gupe, vaj kadale aktivitetura i keren diskriminacia mamuj manuša save naj membrura kodole grupaki. Kadale aktivitetura šaj xatjaren pes po sasto societato thaj varekana i džanen kas ka astaren, numaj kana si puipe pala motivacia kadale aktiviteturengi vaj lenge strategiake planirimasko vaj kana si puipe pala o monitoringo e strategia si ande relacia e rasasa. Vaš odi, maškar aver, afrimativo regrutacia thaj afirmativo pakiv si lahe akceputime.

3. Afirmativo prioriteto/preferanca

50. Afirmativo prioritetio si kana varesavo manuš vaš odi kaj si andar aver rasa maj anglal šaj astarel sociale lahipa. Afirmative prioritetoske aktivitetura šaj xatjaren pes sar duj butja.

51. Jekto, kana duj egalutno kvalifikuime manuša pala varesavi buti kamen te astaren butjako than, promocia, granto/daro, etc., prioriteto ka del pes manušeske andar sikadini(somnisardi) grupa so si lahipe thaj kvaliteto afirmative akciake aktiviteturengo.

52. Dujto, von šaj keren vi maj bare thaj radikale aktivitetura41. Ĺ aj kerel pes forma pala nadinipe dženenge (membrurenge) save naj andar specifiko grupa/target group te keren aplikacia pala varesavo šaipe. Membrura katar kadale specifike grupe (target groups) šaj astaren maj bare prioritetura pe kompetitive egzamura save akharen pes "race-norming". Teluno standardo šaj len sar prioriteto kana kerel pes evaluacia lenge aplikaciengo pala univerzitetura vaj pala astaripe butjarimaske thanesko. Na-formale procentura, golura, kvote vaj rezervacie šaj len pes sar prioriteto kana astaren pes sociale lahipa/ social goods save opre sikadine grupe trubun te astaren42

53. Affirmative preference si maj kontraverzalo forma afirmative akciako. Kodola save si mamuj gasave formako phenen kaj e konsekvence gasave afirmative akciako si peripe profesionale standardurengo thaj kava butivar maj dur kerel stigmatizacia. Kava sikavel juristikane drabura pala e grupa, sar maj laho drom te zurarel pes e situacia ande relacia target (kamade) grupasa. Kadi grupa vazdel opre rezistencia savi si buxljardini. Dinipe benificiengo lokhes vazdel opre inke jekhvar o problemo savo dživdinel, specialo ande liberale demokratikane partie, pala individuale versus grupake aipa/xakaja43.

54. Sar o rajo Glazer phenel, "te sasto koncepto legale aipengo/xakajengo sasa buxljardino te žutile manušese, sar te das aipe (xakaj) pala grupa? Thaj te das aipe pala e grupa – šaj te phenas, kvota savi dikhel/kerel determinacia sode butja trubun te keren e manuša andar e grupe-amen thas/šuvas e manušen andar aver grupe ande bilahi pozicia vaš odi kaj i šuvas len ande kodi diskriminišime grupa so i trubul te avel ande relacia e grupake karakteristikenca?"44 Vov vi patjal kaj gasavi afirmativo akcia šaj sajekh pharavel pe duj riga e nacia pe baza grupake dženutnipasko (membership) thaj identifikaciako. Te kerel ingar/konfrontacia formalo aranžmano individuale aipaske režimosa kade kaj ka šuvel juristikane drabura ande grupaki kategoria atoska ka phagavel pes individualo egaliteto.

55. But manuša dikhen kaj gasavo tipo afirmative akciako kerel diskriminacia vaš odi kaj dikhel pe manuša sar džene (membrura) andar e grupa vaj kategorie bi dikhimasko pe lenge individuale kvalitetura45. Vi kaj e manuša pheren e kriteria von kava ženenge/membrurenge andar aver grupe

56. Godo kerel problemo ande relacia manušikane š odi kaj gasave doša maj but keren pes ande dživdimaske aktivitetura sar si o sastipe, butjaripe, politikani participacia (lethanipe) save si oprime speciale artiklurenca ande maškarthemutne krisura ande relacia manušikane aimasa (b) vaš odi kaj e kriteria pala tradipe pe doš (baza pala klasifikacia e manušengi sar A vaj B) džan but pe baza thaj oprime si telal na-diskriminaciake paragrafura. Vaš odi ka avel but phares te šuven pes po jekh drom kamipa pala legalo strategia save si senzitive pe problemura jekhe grupake e kontradiktore kamipenca individuale aipaski.

57. Ando 1997-to berš Raporto pala Saste Lumaki Socialo Situacia, phendino si kaj e governura trubun te traden/keren presia te keren pes kvote vaj aver phare prioritetura bi keripasko konsenzusosko pala thanutne/civilura save xasarde pire aipa te aven averenca telal egalutne kondicie. Bi konsenzusosko e kvote šaj keren bare problemura. O raporto bangarel e governuren vaš odi kaj arakhle phare prioritetura save si atraktive thaj gasave von i roden te vazden pes opre e takse vaj dinipe bare lovengo. Maj lokhes si te keren pes e kvote, pala godo te phagaven pes e problemura save inkljen avri sar o de fakto na-egaliteto maškar grupe, khetane e diskriminaciasa, orripasa, bilahe edukaciasa, geografikane phanglipasa, perdal redistribucia e lovengi (income)46.

58. Varesave elementura pala averhandipe/diferenca ando tretmano si pindžardine ando maškarthemutno zakono thaj lenge si dindo baro than. Gasavo than si dindo pala šaj avutni diskriminacia ande relacia rasasa, dal si o manuš murš vaj džuvlji, vaj religia47.

59. Kade o krisari Tanaka phenda ande Afrikake kazura: "Amen gindis kaj e norma pala na-diskriminacia vaj na-ulavipe/separacia pe baza e rasaki sa maj but si praksa ande maškarthemutno zakono."48 Ande piro gindipe andar 1971-to berš pala Namibiako kazo, Maškar themutno aimasko krisi: "Keripe thaj tradipe te keren pes diferencie, cirdipa, restrikcia thaj limitura save si bazirime pe rasa, kolori, nacionalo vaj etnikani buim (origin) so kerel te našel pes katar fundamentale manušikane aipa si bari violencia e principonengi andar o arteri."49

60. Po egalutno/jekhsaraver drom, Europaki Komisia pala Manušikane aipa/Xakaja arakhla Stungo Lumake Rigake Afrikane Aziancuren mamuj Anglia: "E Komisia serol kaj, sar si generalo pindžardino, si but vasno te lel pes sama pe diskriminacia savi kerel pes vaš odi kaj varesavo manuš si aver rasa deso aver; te šuvel pes pe rig grupa e manušengi vaš averhando tretmano pe baza e rasaki šaj kerel degradacia e tretmanoski kana averhanmdo tretmano pe varesavi aver baza šaj vazdel opre gasavo puipe."50

61. Ande relacia kadalesa našti bistarel pes pe Ĺ erutne Amerikake Krisesko Zakono vaš kazo Vaš odi kaj si varesave legale i-xatjharipa save pharaven afirmativo akcia sar vi ingar maškar afirmativo akciaki politika thaj Maj Bare zakoneske paragrafura save astaren jekh korri(bi-jakhengi) strategia Maj Baro Themesko Krisi buxljarda nevo zakono pala kazo. O kazo Plessy mamuj Ferguson trada te kerel pes kava nevo drom (163 U.S. 537), vaš odi kaj ando 1896-to berš, Maj Baro Themesko krisi vazda opre jekh nevo sitjipe/doktrina. Kava sasa reakcia pala kazo Brown mamuj. Bordo pala Edukacia (374 U.S. 483) trujal 60 berš maj palal kana ande 1954-to berš, Maj Baro Themesko Krisi kerda decizji kaj e avrhande(diferente) škole keren te varesave studentura xatjaren pes maj bilahe deso aver(kerda pe inferioriteto). Ando 1944-to berš Maj Baro Themesko Krisi kerda decizji ando kazo Korematsu mamuj Amerika te sa legale restrikcie save phagaven legale aipa varesave grupako trubun te hinen pes thaj te krisin pes.

62. Ande 1974-to berš, Maj Baro Themesko Krisi trubusarda te kerel maj angluno drom afirmative akciake aktivitetura ande relacia vaš muklipe po univerziteto ando kazo DeFunis mamuj Odegaard (416 U.S. 312). Sar vi sajkeh, o parno studento naj sasa muklino po univeziteto vaj sar sasa les numaj duj trin kurke te agoril pire studie o kazo naj sasa kerdino dži ko agor. Ando 1978-to berš xakaj sasa bares ulavdino ando kazo, Regentura Kaliforniake Univerzitetoski mamuj Bakke (438 U.S. 265): glasonenca pandž mamuj štar (5:4) kerdino si decizji te vi kana kerel pes Afirmativo Akciako programo trubul te lel pes sama thaj lahe te dikhel pes po drom te na kerel pes varesavi doš. E argumentura kerdine pala afirmative akciake programura trubun te dikhen pes kade te džanel pes kaj sa so kerel pes, kerel pes po drom te astaren pes bare testura.

63. Ande berša save maj palal avile o Majbaro Themesko Krisi kerda decizja pala but kazura kaj sasa lindi (akceptuime) e afirmativo akcia. Sar egzamplo: Steelworkers mamuj. Weber (443 U.S 193 (1979)); Fullilove mamuj. Klutznick (448 U.S. 448 (1980-to berš)); Manuša save keren buti sastresa/metalosa mamuj EEOC (478 U.S. 421 (1986-to berš)); Amerika mamuj. Paradise (480 U.S. 149 (1987)); Johnson mamuj Santa Clara County (480 U.S. 1442 (1987); Metro Broadcasting Inc. mamuj FCC (497 U.S. 547 (1990-to berš)).

64. Ande relacia pala manuša save keren buti avsinesa (steel), Maj baro Themesko Krisi astarda afirmative akciako programo savo kamla te kerel treningura pala butjarne save si Afrikane Amerikancura, vaš odi kaj o programo kerde manuša saven si private fabrike. O areslipe sasa te opre sikadine manuša (Afrikane Amerikancura) aven trenirime te astren butjake kategorie save sesa sajekh diskriminišime thaj ande save kerde buti numaj parne manuša. Ande kazura Avsinerske Butjarne, Paradise thaj Johnson, sa trin afirmative akciake programura sesa akceptuime/astardine, vaš odi kaj von sesa kerdine te sastaren kamadi (intentional) diskriminacia savi sasa kerdini ande angluni vrama mamuj Afrikake Amerikani populacia katar New York sindikato avsinarengo (butjarne save keren buti avsinesa), e policia andar Alabama thaj mamuj džuvlja ande "skilled craft" butjaki kategoria ande santa Klara regiono.

65. Aver programura afirmative akciako sesa phagardine katar Maj baro Themesko Krisi, sar ande: Firefighters mamuj Stotts, (467 U.S. 561 (1984-to berš)); Wygant mamuj Jackson Edukaciako Bordo, (476 U.S. 267 (1986-to berš)); Foro Richmond mamuj Croson (488 U.S. 469 (1989-to berš)).

66. E kazura Firefighters thaj Wygant liduj ande relacia tradipasa katar butjako than parne butjarnengo saven si maj šerutno butjako than deso Afrikane Amerikane Koleguren/amalen, po drom te kerel pes butjako than pala džuvlja thaj minoritetura. Kadale afirmative akciake aktivitetura i nakhle dikhimasko testo. Ando kazo Croson, afirmativo akcia kerda te 30 procentura foroske kontrakturengo aven phangline pe rig katar minoriteturenge biznisura. O maj baro krisi gindisarda kaj kava naj sasa maj laho drom te phagavel pes rasistikani diskriminacia savi sasa kerdini ande palutni vrama.

67. Po 1995-to berš, Maj Baro Themesko Krisi kerda jekh vasno decizji ando kazo Adarand Constructors mamuj Pena (115 St.Ct. 2097). Ande kava kazo lie than e Adarand Constructors Compania, savi xasarda kontrakto e kompaniasa save intjarde Hispancura. E Adarand Kompania sasa maj teluni rig ande kava bizniso vaj godo naj sasa pharipe pala maj baro krisi te krisil mamuj kadi kompania vaš odi kaj o federalo statuto užes phenel kaj 10 procentura publikane butjake kontrakturengo musaj te aven kerdine pe rig katar minoritetura. O rajo Justice O'Connor užes phenda kaj e afirmative akciake planura kerdine katar Federalo Governo musaj te nakhen dikhimasko testo. Sa planura save keren pes musaj te aven kade kerdine te astaren kodo so o zakono rodel. Ande relacia e zakonosa/xakajesa, kriseske decizja kerdine ande palutni vrama kerde trin propozicie ande relacia programurenca pala e rase: (i) skepticizmo: prioritetura bazirime pe rasake thaj etnikane kriteria musaj te šuven pes po egzamo (te kerel pes lengo rodipe); (ii) konzistencia: standardo pala redikhipe (review) i trubul te avel ande relacia manušenge rasasa vi kana o plano kerel lenge lahipe vi kana o plano kerel lenge bilahipe; (iii) kongruencia: jekh-sar-avere opripaske/protekciake analize trubun te aven egalutne vi kana ande gasave analize lia than o them vaj o governo52.

68. Ande kazura Abdulaziz, Cabales thaj Balkandali, Europako Krisi kerda decizji: "šaj phenel pes kaj si o anglunipe/progreso ande relacia egalitetosa maškar murša thaj džuvlja jekh katar šerutne areslipa ande thema save si membrura Europake Konziloski.Kava trubul te xatjarel pes kaj numaj ande but speciale kazura šaj averšhande dikhel pes pe džuvlja ande relacia e muršenca thaj kava dikhipe te avel laho pala e Konvencia"53. Trubul te džanel pes kaj varekana vi kadale speciale kazura naj dosta po drom te sikaven kaj e džuvljenmgi diskriminacia trubusarda te kerel pes54.

69. But si vasno te phenel pes kaj ande kadale kazoske zakonura, Amerikako Maj baro Krisi rodel maj cikne standardura ande relacia afirmative akciasa vaš odi kaj kamel te ciknjarel diskriminacia maškar džuvlja thaj murša. E Govermento sasa šaipe te kerel diskriminacia ande relacia e sexosa (murša thaj džuvlja) te sesa varesave vasne areslipa te kava kerel pes thaj vov (govermento) kadala areslipa kamla vi te astarel. Sasa klaro kaj "vasno/important" šaj avel vareso so si maj cikno katar "tradipe te kerel pes vareso" thaj kadale aktivitetura i trubusarde te aven kade zurale sar si rodindo ando dikhimasko testo (scrutiny test).

70. Europake Komunitetosko (EC) zakono, sar vi sajekh, but kerel buti po drom te phagavel gender diskriminacia (diskriminacia maškar murša thaj džuvlja). Keripe butjaki kaski ares si te kerel jekh-sar-averipe (egaliteto) maškar murša thaj džuvlja si fundamentalo aipe/xakaj. Europake Komunitetosko zakono pindžarda (dikhla) kaj si astaripe šaipasko pala egaliteto maškar murša thaj džuvlja but vasno po drom te užes mudarel pes diskriminacia thaj kaj e afirmativo akcia šaj avel lahi vi kana sar rezultato kerel prioritetosko tretmano pala bibaxtale, phare dživdimaske (disadvanteged) grupe55. Sar vi sajekh, decizji sar te kerel pes nacionalo afirmativo akcia thaj pe savo drom trubul te džal si kerdino katar Krisi pala aipe/xakaj56.

71. Ando kazo Kalanke mamuj Freie Hansestadt Bremen, o krisi vadži jekhvar phenda kaj artiklo 2 (4) Egalutne Tretmanoske Direktivako mukel te keren pes aktivitetura save, vi kaj si diskriminatore po starto, si kerdine te phagaven vaj ciknjaren akanutne na-egalitetura save dživdinen ande ao socialo dživdipe, thaj vaš odi vazden opre džuvljengo žaipe te keren kompeticia e muršenca po butjarimasko/labour marketo thaj te keren piri kariera/butjarimasko trajo po eglutno levelo e muršenca57. Sar si derogacia katar korko (individuale) aipa šuvdine (thodine) ande Direktiva, kadale paragrafura musaj te aven užes xatjardine: vaš odi šaj avel kaj našti xatjarel pes sar pindžaripe nacionale principonengo save den garancia džuvljange te avel len prioriteto pala promocia, vaš odi kaj kadale aktivitetura džan avral katar tradipe pe egalutne šaipa thaj nakhen e granica (limito) artiklosko 2 (4). O foro Bremen kerda buti e paragrafurenca po drom te arkhel duj kandidatura pala butjako than saven si egalutne kvalifikacie, thaj dia pes prioriteto e džuvljikane kandidatoske kana naj sasa but kandidatura save sesa džuvlja. Ande dumutani vrama cikni-reprezentacia e džuvljengi naj sasa lahe definišime (sasa bilahe xatjardini). E paragrafura naj sesa kompatibile (po jekh drom) Europake Komisiake zakonosa pal o Krisi sasa užo/klaro ande Kalanke kazo thaj phenda kaj pozitivo akcia šaj avel kerdini (utilizime) te vazdel opre šaipa pala džuvlja, te keren pes sistematikane efektura, vaj kava našti kerel pes (utilizil pes) te astaren pes egalitetura kade kaj ka anen pes po levelo te keren pes sigo thaj te na keren efekto pe lungo vrama.

72. Ando kazo Marshall mamuj phuv Nordrhein-Westfalen, o aimasko Krisi nevljarda kava kazosko zakono58. Kerdino si decizji savo sikada, te si maj cerra džuvlja deso murša save si po egalutno levelo te astaren varesavo butjarimasko than ka del pes maj baro šaipe e džuvljenge te naj varesavo specialo trubulipe savo šaj del numaj o muršikano kandidato. Ande Egalutne Tretmanoski Direktiva užes si ramosardino kaj: (a) ande svako individualo kazo obligacie save trubul te astarel jekh muršikano kandidato den garancia kaj e kandidatura pala astaripe butjarimaske thanesko ka analiziril pes patjivales (objektivo), kaj ka lel pes sama pe kriteria save trubul te astarel o kandidato thaj kaj ka phagaven pes e prioritetura ande relacia džuvljikane kandidaturenca, ande kazura kana jekh vaj maj but kriteria phagaven o balanso po muršikane kandidatosko lahipe; thaj (b) gasave kriteria i trubun te xatjaren pes sar diskruiminacia mamuj džuvljikane kandidatura. Ĺ aj phenel pes kaj o Ă–ffnungsklausel, savo i del ande jekhvar prioriteto džuvljikane kandidaturenge thaj savo bistarel pe prioritetura kana si "laho muršikano kandidato savo pherel varesave kondicie save si but vasne", kerda nevipe ande Kalanke59.

73. Sar god te avel varesavo kazo, klaro (užo) si katar maškar-themutno thaj nacionalo kazosko zakono kaj relacia maškar afirmativo akcia thaj na-diskriminaciake principura si but sani. Fakto kaj varesavi kategoria e populaciaki astarel bilaa

74. Afirmativo akcia trubul te kerel aktivitetura save šaj džan po jekh drom e trubulipanca manušengi save si džene e grupaki kaske trubul specialo brakhipe/protekcia. Kana alosaren pes e aktivitetura thaj kana alosarel pes lahi vrama thaj momento te kadala aktivitetura keren pes vi o them atoska šaj del beneficie pala kodi grupa thaj pe aver rig te na bistarel te maj dur te žutil pes e manušenge save naj mabrura opre sikadine grupako. Varekana katar varesave manuša šaj avel ordino lengo aipe sar o aipe pala egalutno brakhipe e zakonesko, jertimasa kaj kava šaj žutil e grupenge save sesa maj anglal diskriminišime.

75. Afirmativo akciake politike šaj keren pes numaj kana i phagaven principura pala na-diskriminacia. Kana kerel pes diferencia trubul te lel pes sama sar si kadi diferencia kerdini po drom te dikhel pes kerel voj(e diferencia savi si kerdini) diskriminacia vaj na.Sar vi sajekh, naj e baza vareso so si decizivo vaj e konekcia (phanglipe) maškar baza thaj aipe ande savi si diferencia kerdini si vasno. Trubul te avel lahi konekcia maškar baza thaj o aipe. E baza trubul te avel analizirime pala specifike aipa pe save si kerdine e diferencie. O areslipe savo trubusarda te astrel pes naj decizivo. Trubul te kerel pes jekh juristikano rodipe (analiza) po drom te dikhel pes si e diferencia savi si kerdini vareso so vazdel statuso e manušesko opre vaj si godo numaj politikano aktiviteto. E afirmativo akcia savi kamel te kerel sasto egaliteto naj sajekh legitimo. Afirmativo akcia i trubul te xatjarel pes sar muklipe te kerel pes diferencia maškar manuša vaj grupe vaš odi kaj si areslipe e diferenciako te sastarel thaj te vazdel opre statuso bilahe-dživdimaske grupengo vaj manušengo. Vi kana kerel pes afirmativo akcia i troman te bistaren pes na-diskriminaciake principura. Butivar principura pala na-diskriminacia keren granice/limitura pala svako afirmativo akcia.

4. Si afirmativo akcia vareso so musaj te kerel pes/obligativo?

76. Varesave maškarthemutne sitjuvipa (doktrine) phenen kaj, kana jekh them kerel ratifikacia manušikane aimaske konvenciako, vov lel pe peste obligacia te teljarel lahe aktivitetura kasko areslipe si te kerel "sasti realizacia" e aipengi save si sikadine ande konvencia, sar si godo kazo e maškarthemutne Konvenciasa Pala Phagavipe Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako thaj e Konvenciasa Pala Phagavipe Svakone Formako e Diskriminaciako Mamuj Džuvlja60.

77. Manušikane61 Butivar si phendino kaj kava našti avel kerdino kade kaj ka kerel pes o zakono thaj pu62

78. O Komiteto pala Phagavipe Diskriminaciako mamuj Džuvlja thaj o Komiteto pala Ekonomikane, Sociale thaj Kulturake ipa lie (kerde adoptacia) e turvinjipa (rekomodacie) save sikaven lengo gindipe kaj e Konvencie traden po la.63 But si phares (ekstremo) te phenel pes kaj o maškarthemutno zakono tradel pe afirmativo akcia. So vov šaj sikavel/promovišil si šaipe pala keripe afirmative akciako te astarel pes de facto egaliteto.

79. Komiteto pala Phagavipe Diskriminaciako mamuj Džuvlja palpale sikada sode si vasne šaipa ande Generalo Turvinjipe/Rekomodacia No. 5: " … Si vadži (inke) trubulipe pala aktivitetura save trubun te keren pes po drom te kerel pes implementacia e konvenciaki kade kaj ka sikaven pes e aktivitetura save keren promocia de facto egalitetosko maškar murša thaj džuvlja … Turvinjil te e Thema save somnisarde konvencia keren maj but speciale aktivitetura sar pozitivo akcia, prioritetoske tretmanura vaj kvotake sistemura (quota systems) thaj kade te traden opre džuvljengi integracia ande edukacia, ekonomia, politika thaj butjaripe."64

80. Manušikane aimasko Komiteto xatjarda Maškarthemutni Konvencia pala Civile thaj Politikake aipa sar keripe programurengo andar afirmativo akcia kana si varesave speciale situacie save roden te gasave programura keren pes. Ando generalo Komentari pala na-diskriminacia o Komiteto phenel kaj: "… egalitetoske principura varekana roden katar e thema te keren afirmativo akcia po drom te ciknjaren vaj phagaven šaipa save keren vaj žutin te džal maj dur diskriminacia savi si oprime katar Konvencia. Sar egzamplo, ande Thema kaj si e generale šaipa (kondicie) varesave populaciake ciknjardine pala utilizacia (linipe) manušikane aimasko, o Them trubul te kerel aktivitetura te sastarel kadale kondicie. Gasave aktivitetura šaj intjaren ande peste dinipe, po jekh vramako periodo, kodole populaciaki prioritetoske tretmanurengo ande speciale situacie"65.

81. O Komiteto pala Ekonomikane, Sociale thaj Kulturake aipa vazda opre but puipa ande relacia afirmative akciasa, maj but puipa pala manuša saven si fizikane pharipa (physical disabilities) thaj pala etnikane vaj rasake minoritetura. Sar si godo sajekh naj inke(vadži) užes pindžardini obligatoro natura afirmative akciako66.

82. Varesave sikavne manuša vadži (inke) vakaren kaj e thema musaj (trubun) te keren afirmativo akcia po drom te keren lahipa thaj te vazden opre standardo bilahe-dživdimaske grupengo67. Von keren baza pala piro vakaripe ande teoria "effet utile". E aipenge/xakajenge, save si intjardine ande manušikane aimaske kontraktura, trubul te del pes laho thaj sasto efekto, thaj ande varesave kazura afirmativo akcia si majlaho drom te kava kerel pes68. Kadale sikavne manuša bazirin pire vakaripa vi pe kazoske zakonura save buxljarda o Europako krisi Pala Manušikane aipa, savo arakhla kaj ande varesave situacie i-keripe (pasiviteto) savo kerel o them naj dosta vaj si pozitive obligacie save si lekhardine/ramosardine ande Konvencia. Ĺ aj dikhel pes kaj o Marckx kazo, maj but del lenge zor te patjan kaj pozitive Themeske akcie thaj ande varesave kazura afirmativo akcia, musaj te rodel pes katar o them po drom te keren pes e obligacie save o them musaj te kerel sar vi te atarel pes o egaliteto69.

5. Egaliteto e šaipengo mamuj egaliteto e rezultaturengo

83. Ĺ aj dikhel pes kaj si šerutno areslipe afirmative akciako te kerel egalutno societato. Sar vi sajekh, si but averhande dikhipa thaj gindipa so si godo egaliteto. Ĺ aj phenas kaj našti kerel pes uži definicia so si godo egaliteto thaj butivar godo si na-determinišime kategoria savi kerel pes katar e manuša save keren egalitetoski politika.

84. Duj idealura save si but vasne pala afirmativo akcia si egaliteto e šaipengo thaj egaliteto e rezultaturengo. Savo idealo ka avel alosardino ka sikavel savo afirmative akciako programo kamel te kerel pes thaj sarsavo socialo pakiv/aipe trubul te implementuil pes70.

85. Egaliteto e šaipengo šaj kerel pes numaj gindosa kaj si areslipe anti-diskriminaciake zakonosko te del zor thaj kade te ciknjarel pes diskriminacia. E diskriminacia, maj dur, trubul te phagavel pes katar keripaske-decizjenge procesura save keren pes ande relacia rasasa, dal si o manuš murš vaj džuvlji vaj etnicitetosa so dukhavel e manušen. Kava naj ande relacia e rezultaturenca vaj šaj sikavel kaj o proceso džal po bilaho drom. Egfaliteto e šaipengo avel katar slobodo vizia e societatoski.

86. Kava gindipe pala egaliteto butivar šaj realizuil pes (kerel pes). Sar misal (egzamplo) ande jekh butjarimasko konteksto, kava šaj xatjarel pes sar kaj e individualcura (manuša) šaj keren aplikacia te astaren vareasavi buti pal ka alosaren pes numaj ande relacia godolesa sode džanen thaj sode si lahe te keren varesavi buti Rasa, dal si o manuš murš vaj duvli, etnikane karakteristike naj vasne pala godo sar o manuš savo kamel te astarel buti ka avel dikhindo (tretirime). Kadale manuša trubun te aven alosardine bi gindosko pe rasa, dal si o manuš murš vaj džuvli, etnikano palutnipe (background), etc. Egaliteto e šaipengo sikavel (kerel) promocia pala sloboda e alosarimaski, thaj slobodo konkurencia maškar manuša. Vaš odi del šaipe pala socialo miškipe (mobiliteto) ande relacia manušenge talenturengo thaj kamipengo. Afirmative akciake aktivitetura save džan po jekh drom ideasa egalitetoske šaipengo i ka intjaren ande peste aktivitetura pala keripe-talenturengo (skill-building), gender (dal si o manuš murš vaj džuvlji), thaj koripe po kolori (colour-blind) keripaske decizjengo (afirmativo regrutacia thaj afirmativo prioriteto).

87. Vi kaj o egaliteto e šaipengo šaj anel svakones pe jekh teljarimaski pozicia (linia) vov sasa kritikuime sar proceso saves si vi but bilahipa. Phedino si kaj si bilahe xatjardini struktura e diskriminaciaki. Maj užes, afirmativo regrutacia thaj afirmativo prioriteto, varekana akharel pes vi kovli afirmativo akcia, ka rodel komparativo lungo vrama te kerel socialo situacia savi si slobodo katar strukturalo diskriminacia71 Rasaki thaj sex diskriminacia si butivar vi institucionalo vi individualo thaj problemo si bilaho xatjaripe kaj si godo intencia maj but deso efekto. i lel pes lahe ando gindo natura rasistikane vaj gender problemosko, thaj lel pes sama numaj pe partikulare akcie sar legale intervencie pal i dikhel pes maj buxli pilta.

88. E kritike pala egaliteto e šaipengo vazden opre kaj areslipe trubul te avel te laharen pes rezultatura keripaske decizjenge procesosko.Von phenen kaj fundo areslipe si te vazdel pes opre (del pes zor) relativo pozicia (bilahi) bilahe dživdimaske grupengi. Gasavo gindipe si maj but ande relacia grupenge vaj klasenge relative poziciasa deso e manušenca (individualcurenca). Egaliteto našti avel ande relacia individuale prioritetosa.

89. Kaj egaliteto e šaipengo intjarel te e talentura thaj džanglipa (skills) naj distribuirime uniformo egaliteto e rezultaturengo sikavel kaj džanglipa thaj talentura si distribuirime uniformo. Muršen, džuvljen, parnen thaj etnikane minoriteturen si ande maj baro procento e kazurengo egalutne džanglipa thaj talentura. Ĺ aj phenel pes kaj implementacia idealoski pala egaliteto e šaipengo šaj kerel egalutne rezultatura kade te e murša, džuvlja, parne thaj etnikane minoritetura aven reprezentuime pe thana save si proporcionale lenge saste zorako ando societato. Kana gindil pes pala kava opre ramosardino šaj phenel pes kaj svako baro dispariteto rezultato e sistemosko vaj diskriminaciake strukturako kasko rezultato si dikhindo ande praksa.

90. Afirmativo akcia idealosa pala egaliteto e rezultaturengo ka tradel pe aktivitetura afirmative prioritetongo vaj maj užes,pe phare afirmative akciake aktivitetura sar: kvote, rezervacie, areslipa/golura etc. Egaliteto e rezultaturengo rodel aktivitetura save maj dur indjaren dži kaj proporcionalo reprezentacia e grupengi, sar egzamplo butjarimaski zor, edukacia thaj urbanizmo. Sociale lahipa si distribuirime pe baza e rasaki, genderoski (dal si o manuš murš vaj džuvlji), etnikane palutnipaski/background, etc. Manuša save vazden opre afirmativo akcia phenen kaj voj trubul te dikhel pes maškar ekonomia, sociale thaj kulturake aipa, so rodel vi politikani akcia katar o them areslipasa te astaren pes (te kerel pes adoptacia) speciale aktiviteturengo po drom te šukarel pes e situacia socio-legale kategoriengo ande varesave domenura72.

91. Idealo pala egalitetoske rezultatura si maj strene (kontraverzo) vaš odi kaj si len speciale metode save si putarde-agorimaske thaj phare, sar adoptacia/linipe e kvotengo. E kvote si butivar vi kritikuime kaj žutin te keren pes diference maškar dukhadine grupe saven si egalutno mangipe pala egaliteto, pala dinipe žutipasko te kerel pes i-kamipe (hostility) maškar sociale grupe thaj pala bistaripe te lel pes sama pe fundamentale elementura individuale alosarimasko. Kadale rezultatura, ando fremo tradicionale kriteriengo, kerel alokacia sociale lahipengo.

92. Vaj, trubun e individualcura te aven pu? Sar si phendino maj anglal, trubul te našel pes katar kontra (reverse) diskriminacia. Sar o rajo McCrudden phenda, kava drom si sikadino sar šaipe te o pharipe pala žutipe phare-dživdimaske grupenge perel pe trito rig savi varekana naj "bangi" pala godo so si kerdino ande palutni vrama, saven naj intereso te kerel pes diskriminacia mamuj kadale grupe ande palutni vrama, thaj save šuven (thon) andre varesave sekcie andar komuniteto ande relacia lenge ekonomikane standardosa73.

93. But si interesanto te phenel pes kaj but thema teljarde/startuisarde afirmative akciako programo savo intjarel ande peste idealo pala šaipasko egaliteto. Sar vi sajekh, kava idealo sasa lokhes paruvdino rezultatoske egalitetosa pal motivura te kava kerel pes sesa politikane thaj sociale74. Butivar, duj idealura džan jekh mamuj aver, thaj e legislacia i kerel uži situacia te dikhel pes savo egalitetosko idealo trubul te astarel pes (te kerel pes leski implementacia).

94. Maj palal, šaj phenel pes kaj kadi tema(issue) naj kade lokhi vi te si vatreko pala vaj mamuj afirmativo akcia vaš varesavi grupa. O metodo savesa vazdel pes opre pozicia si ande relacia puipasa: si gasave akcia žutipe vaj na-žutipe averendar?75 Maj palal trubul te phenel pes kaj: afirmative akciake programura našti paruven programura mamuj orripe. Kadale programura i paruvel zakono mamuj diskriminacia thaj i žutin e grupenge sar si e Kinezura vaj Židovura, pe save kerel pes diskriminacia ande but thema numaj naj bilahe-dživdimaske grupe ( disadvantaged)76.

ANNEX

PUIMASKO LIL PALA AFIRMATIVO AKCIA

1. Save si šerutne konstitucionale thaj/vaj legislative paragrafura ande relacia principonenca pala egaliteto thaj opripe (prohibicia) e diskriminaciako? Maj šukares kamas tumendar te den amen kopie pala opre sikadine paragrafura.

2. Ĺ aj den timen godi (seron) pala jekh krisimasko kazo savo šaj avel egzamplo (sar misal) pala egalitetoske principura thaj opripe (prohibicia) e diskriminaciako.

3. Si varesave paragrafura save si konstitucionale, legislative vaj egzekutive save si ande relacia e konceptosa pala "afirmativo akcia" thaj/vaj sar akna akharel pes "pozitivo" vaj "kontra" diskriminacia? Te si maj šukares kamas tumendar te den amenge kopie (duplikatura) pala kodola pargrafura.

4. So, ande relacia kadale paragrafurenca vaj nacionale kazoske zakonosa, si relacia maškar opripe e diskriminaciako thaj koncepto afirmative akciako?

5. Ĺ aj den egzamplura pala nacionalo nacionalo afirmativo akciaki shema save si šuvdine ande kadala pargrafura.

6. Save grupe peren telal afirmative akciake sheme (džuvlja, rasake grupe, speciale minoritetura, manuša save si biandine ande godo them /indigenous, manuša save našle andar jekh ando aver them/migrantura, invalidura, manuša save avile andar maripe/veteranura etc.)?

7. Pe savo tereno (fields) keren buti kadale afirmative akciake sheme (edukacia, butjaripe, urbanizmo, transporto, politikane alosaripa, treningura, vareso aver)?

8. So si historikano palutnipe (konteksto) ande save si kadale afirmative akciake sheme linde (adoptuime)?

9. So si e areslipa (golura) save si vazdine opre ande relacia afirmative akciake shemasa?

10. Si varesave vramake limitura pala kadale afirmative akciake sheme thaj sar ka sikaven pes, kana e golura kodole afirmative akciake shemaki aven astardine?

11. Afirmative akciake sheme keren egalutni buti sa e grupenca vaj si varesave diference kerdine kade te varesave grupenca maj but kerel pes buti?

12. Si varesavo nacionalo kazosko zakono ande relacia pala kodole afirmative akciake sheme? Te si, maj šukares kamas tumendar te den amen kopie katar krisipa save si la

13. Si varesave speciale organura, barederipa, komisie, krisura kasko ares si te ašunen rovimaske lila (complaints) ande relacia implementaciasa thaj operacienca save si kerdine ando fremo afirmative akciake shemenca?

14. Ko si alavardino (entitled) te kerel rovimasko lil thaj te teljarel procedura anglal gasave organura?

15. Arakh, te šaj, statistika savi sikavek sode si la Note: Te si afirmativo akciaki šema (scheme) ande relacia pala aver

Endnotes:

1. Sar egzamplo, Ande USA “protektuime/brakhime” grupe savenge trubul žutipe katar afirmativo akcia sesa arakhadine kade kaj:Indiancura andar USA thaj manuša katar e Alaska: kava si e manuša save si biandine sar vi lenge dumutane ande North Amerika thaj save arakhen piri kulturaki identifikacia maškar piri vica (fela) vaj komunitetoski rekognacia (pindžaripe); Aziake vaj Pacifikane Islandera: manuša save avile andar Dural (durutno) Easto, Teluni-Easto Azia, Teluni Azia vaj Pacifiko Island; Kale manuša: manuša save avile katar kale grupe andar Afrika;Hispanikura: manuša save avile (lenge dumutane) andar Meksiko, Puerto Rico, Cuba, Centralo thaj Teluni Amerika vaj aver Espaniake kulture bi diferenciako pe rasa. Andi Teluni Afrika vasne grupe si e manuša save si kale (Afrikake manuša), džuvlja thaj manuša save si invalidura. Pala maj but pučipa andi relacia rasake identitetosa andi Teluni Afrika dikh P.E. Andrews, “Affirmative action in South Africa: transformation or tokenism”, Law in Context, 1999, pp. 91-93.
2. Dikh M.O. Chibundu, “Afirmativo akcia thaj maškarthemutno zakono”, Law in Context, 1999, lil. 21.
3. Andi India e Kastenge thaj vicenge saven si maj but deso 20 procentura manuša si dinde speciale čačipa (xakaja). Aver grupe save si but čorre thaj saven si but bilačhi edukacia astaren lačhipa katar afirmative akciake aktivitetura. Problemo si kaj kaste thaj vice si kategorie pala save si but phares te kerel pes definicia. Lengo identiteto si sajekh telal baro pučipe. But grupe probisarde te astaren kadaka xakaja (čačipa) thaj vaš odi si kerdine duj Komisie ande 1953-to berš thaj 1979-to berš jekh palal aver. Lengo mandato sasa te keren liste e grupenca po drom te dikhel pes kasa trubun te keren afirmativo akcia. E India šuvda afirmativo akcia ande piro maj baro zakono po drom te phagavel kastengo sistemo, vaj pe aver rig e afirmativo akcia kerda te e manuša andar čore klase vazde palpale kastengo sistemo. Po agor e lista savi sasa kerdini naj khanči aver deso kastengi selekcia (alosaripe) e limitosa savo sasa kerdino katar Indiako maj baro krisi kaj e čorikane klase našti intjaren ande peste maj but deso 50 procentura e populaciaki. Dikh F. de Zwart, “Positieve discriminatie and identiteitpolitiek in India: grenzen aan sociale constructies”, Tijdschrift voor beleid, politiek en maatschappij, 199, No. 4, pp. 262-274; W.F. Menski, “The Indian experience and its lessons for Britain”, in B. Hepple and E. Szyszczak, Discrimination: The Limits of the Law, London, Mansell, 1992, pp. 300-343; O. Mendelsohn, “Compensatory discrimination and India’s untouchables”, Law in Context, 1999, vol. 15, No. 4, pp. 51-79; D.W. Jackson, “Affirmative action in comparative perspective: India and the United States”, in T. Loenen and P.R. Rodrigues, Non-discrimination Laws: Comparative Perspectives, The Hague, Kluwer Law International, 1999, pp. 249-263.
4. G. Moens, Afirmativo Akcia ,Nevi Diskriminacia, Sydney, Centro pala Indepedente Studie, 1985, pp. 81-82.
5. L. Newton, “palutni rig e diskriminaciaki mamuj o xakaj (čačipe).”, Maškarthemutno Etikano Žurnali, 1973, vol. 83, pp. 311-312.
6. Dikh C. Hamilton, “Afirmativo akcia thaj maripe eksperimentale realitetonca”, The Annals, 1992, vol. 523, pp. 10-18. Ekspiriance Afrikane Amerikancurengo thaj imigranturengo (našalde manušengo) pe aver rig keren averčhande politikane decizja.
7. N. Glazer, Afirmativo diskriminacia: Etnikano naegaliteto thaj politika, New York, Basic Books Inc. Publishers, 1978, pp. 198-200.
8. G. Moens, op. cit., pp. 82-83, citato katar o Sowell: “Naj o Rockefeller vaj Kennedy vareko ko kamel te kerel soba pala kvota; kodo si o DeFunis vaj o Bakke. Vi kana šuvel pes pe rig personalo influenca pala kodo ko kerel decizje, e barvale šaj den pire čhavorren privato edukacia savo ka del lenge sekuritato pala lačhe rezultatura. Sar vi e studentura save but phares astaren edukacia, maj lačhe si te aven telal parne distribuciako pal e minoriteturenge studentura save si alosardine maj lačhe si te aven opral minoritetongi distribucia. Šaj phenel pes kaj si kava jekh transferi savo kerel pes pe zor katar kodola save šaj astaren kava dži kaj kodola savenge kava trubul.”
9. Sar egzamplo manuš saves si Espaniako (Spanish) familikao anav savo kamel te pharuvel piro angluno anav vaš odi kaj ande USA afirmative akciake programura žutin e manušen saven si Espaniako familikao anav N. Glazer, op. cit., p. 200. Indikani Komisia andar 1953-to berš , savi sasa kerdini te ramol (skrinil) lista čorikane klasengo/grupengo save trubun te astaren lačhipa afirmative akciako, sasa ande baro problemo vaš odi kaj varesave barvale kaste kamle te čhuden piro statuso “te na xasaren žutipe katar o them (raštra)”. F. de Zwart, loc. cit., p. 268.
10. Dikh HRI/Gen/1/Rev.1, (1994), Kotor III.
11. Ande Malezia čorre Kinezura thaj Indiancura save keren buti pe gava sar gavutne (farmera), save keren buti e gumasa vaj minera vaj e manuša save keren buti pe forutne (urbane) thana sar robura/sluge si eksploatišime sar vi lenge Malezikane amala (kolege). Sa si von viktimura katar inter-rasaki thaj intra rasaki eksploatacia. Sar phenel o rajo Philips, “eksploatacia džal e klasenca, zorasa sar vi rasasa, thaj pe aver rig džal ekonomikane thaj etnikane statusosa.” Vi kaj e Maleziancura astaren lačhipa katar afirmativo akcia kava si maj but kerdino pala Malezikani thaj na-Malezikani opruni klasa. Vaš odi, o rajo Philips si pala efektivo arakhipe e grupengo pala afirmativo akcia savi ka avel maj but ande relacia klasasa thaj lokaciasa (thanesa) deso etnikane grupasa” E. Philips, “Pozitivo diskriminacia ande Malezia: bari paramiča pala Anglia”, ande B. Hepple, thaj E. Szyszczak, Diskriminacia: Limito e Zakonosko, London, Mansell, 1992, pp. 352-353.
12. Pala generalo gindipe, dikh G. Pitt, “Šaj kontra diskriminacia avel džastifikuime?”, ande B. Hepple, and E. Szyszczak, op. cit., pp. 281-299; C. McCrudden, “Re-gindipe pala pozitivo akcia”, Industrikano Zakonengo Žurnali , 1986, vol. 15, pp. 219-243.
13. M.O. Chibundu, loc. cit., pp. 18-19.
14. Sar egzamplo , jekh afirmative akciako plano šaj kerel šaipe te jekh butjako šerutno (šefo) del butjako than pala jekh procento neve butjarne minoriteturengo save ka butjaren pe jekh vrama. Dži kaj šerutne u butjako šaj kerda diskriminacia mamuj, Afrikane Amerikancura, ande palutni vrama neve Afrikane Amerikancura den butjako than e manušenge save či roden te keren buti buti , sa gindosa te na aven viktimura šrfoske palutnipasko pe savo si kerdini diskriminacia, thaj kade te keren peske lačhipe.
15. Kava si o vakaripe savo kerda o prezidento Lyndon Johnson, kana vakarda pala areslipe afirmative akciake programurengo: “Tumen či ka xosen e dukha save si kerdine ande but šel-berša kade kaj ka phenen: ‘Akana tumen sen slobode te džan kaj godi tumen kamen, thaj keren sar tumen kamen’… našti len e manušes savo sasa pala but berša phanglino ande lancura te numaj muken les te avel slobodo, te anen (lingren) les po starto thaj te phenen ‘Tu san slobodo sar vi aver manuša’, thaj te patjan (gindin) kaj kerden sa so trubul thaj kaj kerden lačhi buti … Amen rodas na numaj egaliteto sar xakaj/čačipe thaj teoria amen rodas egaliteto sar fakto thaj sar vi rezultato.” Kava si kotor katar vakaripe savo kerda o prezidento Johnson e studenturenge po Howard Univerziteto, Juni 1965-to berš, sar si phendino (citirime) ande S.M. Cahn, (ed.), Afirmativo akciaki debata, London, Routledge, 1995-to berš, p. xii.
16. USA Komisia pala Civile čačipa/xakaja, Dokumento pala afirmativo akcia, Oktobri 1977-to berš, p. 2, sar si citirime ande W.L. Taylor, thaj S.M. Liss, “Afirmativo akcia ande 1990-to berš”, E analura, 1992, vol. 523, lil. 31.
17. T. Sowell, Preferenciale/prioritetoske Politike, jekh maškarthemutni perspektiva, New York, William Morrow thaj Company Inc., lil. 148-150. Nathan Glazer (op. cit. p. 201) phenel kaj kompenzacia pala dumutani vrama si but pharo (komplekso) principo. Šaj buxljarel pes pe biagorimaski vrama thaj šaj kerel biagorimaske problemura.
18. M.O. Chibundu, loc. cit., lil. 18-19.
19. Ibid., lil. 34. Dikh vi B. Parekh “kazo pala lačhi diskriminacia”, ande B. Hepple thaj E. Szyszczak, Diskriminacia: Limitura e zakoneski, London, Mansell, 1992, lil. 265-268: “Pharadino dumutanipe našti mukel ulavdino akanutnipe (akanutni) vrama thaj ulavdino avutnipe dži kaj adivesutne generacie či arakhen o drom pala pakiv ande relacia e viktimurenca.”
20. E Amerikako maj baro themesko krisi thaj Europako krisi pala čačipe (xakaj) buxljarde kazosko zakono save dži akana lačhes marel pes mamuj indirekto diskriminacia. Ande Griggs v. Duke Power Co. (401 U.S. 424, 1971) teoria pala kontra vaj averčhando impakto (areslipe) sasa kerdino thaj lesko areslipe sasa te intjarel e butjarnen responsabile pala averčhando efekto pala načačimaski (nadžastifikuime) butjarimaski praksa. E kompania/fabrika savi akharel pes Duke Power Co. sasa kerdini po than ande opruni/North Carolina, ande Amerikani republika savi si pindžardi sar than kaj sasa kerdini bari segregacia thaj kaj si dindi bilačhi edukacia kale manušenge save avile andar e Afrika. Sar rezultato gasave edukaciake politikako baro numbri (gendo) kale manušengo či astarda bare školaki diploma so kerda lenge problemo(pharipe) te astaren varesave butjarimaske thana. Kale manuša či kerde protesto kaj e kompania kamla te kerel diskriminacia mamuj (kontra) kale manuša vaj kerda protesto (rovimasko lil) mamuj efektura gasave praksaki. Jekhe glasosa thaj cikne decizjasa Amerikako Maj Baro Krisi vazda opre kaj kadi politika šaj arakhel pes telal punkto VII Civile Čačimaske Dokumentosko (Lilesko) andar 1964-to berš savo si bazirime pe efektura e praksaki. O krisi sikada (kerda) eksplanacia: “O kongreso ispida o dokumento pe konsekvence butjarimaske praksaki, na numaj motivacia. O Kongreso maj dur phenda kaj si pala kodi situacia bangi e kompania vaš odi kaj sa so kamel pes katar o manuš savo kamel te kerel buti, trubul te avel ande relacia e butjarimasa sar pučipe”. Maj palal maj baro Amerikako Krisi kerda restrikcia pala “disparato (averčhando) efekto” teoria ande Wards Cove Packing Co. v. Antonio (490 U.S. 642, 1989), savi kerda kava maj phares te sikavel pes indirekto diskriminacia kerda kava maj lokhes pala buti (bizniso) te kerel džastifikacia pala politika kas si disparato impakto. Ande 1991-to berš Civile Čačimasko Dokumento nakhlo thaj ande lesko fremo sasa šuvdino vi disparato impaktoski teoria ando skopo kotoresko VII Civile Čačimaske Dokumentosko 1964-to berš. Maškarthemutno čačimasko krisi andar o Luxembourg phenda piro gindipe pala Griggs kazo ande piro decizji Bilka Kaufhaus v. Weber von Hartz (CJ 13-to Maj 1986-to berš, kazo numbri 170/84, ECR 1986, 1607). O kazo vakarel pala cirdipe avri (ekskluzia) opaš-vramake butjarnengo katar penziaki šema. O rajo Weber phenda kaj si kava cirdipe avri (ekskluzia) pe baza čačimaski pala jekh sar aver/egalutno pokinipe sar si vi ramosardino ande Europako Komunitetosko zakono. Kadi politika či kerel diferenca maškar murša thaj džuvlja vaj maj baro si numbri e džuvljengo save keren opaš vramaki buti. O krisi phenda kaj o čačipe pala egalutno (jekh sar aver) pokinipe “si phagardino/čhindino katar departmanurenge kompanie save cirde (čhude) pe rig e butjarne manušen save keren opaš-butjaki vrama, andar penziaki šema. Varekaj kava pharipe maj but astarel e džuvljen deso e muršen, numaj kana lel pes ando gindo kaj kava kerel pes ande relacia objektive faktorenca atunči našti phenel pes kaj si kava varesavi diskriminacia”. O krisi maj dur kerda kvalifikacia e kamipasko pala “objektivo džastifikacia” kade kaj roda te aktivitetura e praksaki astaren “čače kompanienge trubulipa” thaj te avel pes “zuralo ande kadi buti” dži kaj či agoril pes. Ande kazura save maj palal avile kava testo palpale sasa kerdino thaj palpale kerda pes indirekto diskriminacia katar o them, sar egzamplo perdal diskriminatoro legislacia , “čače trubulipaske” kamipa nevljaren pes thaj po lengo than aven neve generale rodipa pala “legitimo ares”. Keripe indirekte diskriminaciako si ulavdino pe duj aktivitetura: sikavipe bilačhe efektosko (bilačho areslipe) ando fremo varesave grupako thaj sikavipe kaj našti kerel pes objektivo džastifikacia.Evidencia pala direkto diakriminacia šaj dikhel pes perdal komparacia duj manušengi, vaš odi kaj evidencia (proof) pala garavdini (indirekto) diskriminacia intjarel ande peste komparacia maškar e grupe. Dikh maj but ande T. Loenen, “Garavdini/Indirekto diskriminacia: oscilacia maškar ačhavipe thaj revolucia”, ande T. Loenen thaj P.R. Rodrigues, (eds), Na diskriminaciako Zakono: Komparativo Perspektiva,foro Hag , Kluwer Maškarthemutno Zakono, 1999-to berš, lil. 195-211; M. Selmi, “garavdini (Indirekto) diskriminacia: so si o gindo e Amerikako ande relacia kadalesa ande avutni vrama”, ande T. Loenen thaj P.R. Rodrigues, cit., lil. 213-222; B. Vizkelety, “Bilačho efekto e diskriminaciako ande Kanada: nakhavipe e granicako katar formalo dži kaj čačo egaliteto”, ande cit., lil. 223-236. I. Sjerps, “Efektura thaj džastifikacia. Vaj sar te kerel pes prima facie kazo pala indirekto (garavdini) sex diskriminacia”, ande cit., lil. 237-263. Maj vasno manušikane čačimasko ramosaripe/teksto pala diskriminacia,ILO diskriminacia (butjaripe thaj profesia) Konvencia andar 1958-to berš UNESCO Konvencia mamuj Diskriminacia ande Edukacia andar 1960-to berš,Maškarthemutni Konvencia pala Phagavipe Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako mamuj džuvlja, opril (či mukel) diakriminacia savi si definišime sar aktiviteto savo kerel pes kamipasa te vazdel pes opre e diskriminacia.
Katar sa akava opre phendino šaj užes dikhel pes kaj “kamipe” naj vareso so si maj vasno po drom te kerel pes diskriminacia.Kodo so maj dur trubul tre džanel pes si kaj vi indirekto/garavdini diskriminacia si oprime manušikane čačimaske zakonosa.Ande piro gindipe pala Afrikako kazo o krisari Tanaka phenda: “E arbitraža (krisipe) savo si oprime si jekh čačikano fakto pal na subjektivo kondicia.Ande relacia kadalesa so si phendino o krisipe (arbitraža) šaj kerel pes vi bi motivoski sostar si vareso kerdino” (Krisareske Tanakaske averčhande gindipa, Afrika, (2-to faza), Krisipe katar 18-to Juli 1966-to berš, I.C.J. Raporto, 1966-to berš, lil. 306).
Egalutno gindipe sasa vazdino opre vi ande relacia artiklosa 2 andar maškarthemutni Konvencia pala Civile thaj Politikane Čačipa,Ekonomikane, Sociale thaj Kulturake Čačipa. Manušikane Čačimasko Komiteto del definicia pala The Human Rights “diskriminacia” ando Generalo Komentari 18 ande savo phenel “svako uladipe/distinkcia, cirdipe avri, restrikcia vaj prioriteto savo si bazirime ande relacia pala rasa, kolori, sexo, čhib, religia, politikano vaj aver gindipe , nacionalo vaj socialo bučim, barvalipe, bijandipe vaj aver statusi, thaj savo kerel pes po drom te opril pes (te na del pes) varekaske te astarel pire čačipa thaj slobode”. (HRI/Gen/1/Rev.1, Kotor I, manušikane Čačimasko Komiteto, generalo Komentari 18, paragrafo. 7.) Kadi definicia unzol pes thaj del drom Komitetoske Kazoske Zakonoske na sajekh.sar egzamplo (sar misal) ande K. Singh Bhinder v. Canada sikavel kaj lokhe dikhimaske instance indirekte (garavdine) diskriminaciake šaj phagaven Maškarthemutni Konvencia Pala Civile thaj Politikane Čačipa (A/45/40, vol. II, annex IX. sect. E, Communication No. 208/1986). Maj palal Komiteto pala Phagavipe Rasistikane Diskriminaciako phenda: “Kana rodel pes si efekto varesave akciako savi si kerdini savi si mamuj Konvenciasa, atunči rodel pes si varesave akcia averčhando areslipe (impakto) ande relacia e grupasa thaj lake rasasa, kolorosa, nacionale vaj etnikane bučimosa.” (HRI/GEN/1/Rev.1, Kotor III, Komiteto pala Phagavipe Rasistikane Diskriminaciako, generale Rekomodacia (Turvinjipe) XIV pala artiklo 1 e Konvenciaki, paragrafo 2.) Dikh vi Lord Lester of Herne Hill thaj S. Joseph, “Na-diskriminaciake obligacie”, ande D. Harris thaj S. Joseph, E Maškarthemutni Konvencia Pala Civile thaj Politikane Čačipa thaj Bare Angliako Zakono, Oxford, Clarendon Press, lil. 575-576 thaj A.F. Bayefsky, “Principo pala egaliteto vaj na-diskriminacia ande maškarthemutno zakono”, Manušikane Čačimaske Zakonosko Žurnali, 1990-to berš, lil. 8-10.
21. Dikh pala maj but informacie, T.L. Banks, “Egaliteto, afirmativo akcia thaj averčhandipe (diverziteto) ande USA”, C.R. Lawrence thaj M.J. Matsuda, Amen či kamas te džas palal: keripe kazosko pala afirmativo akcia, Boston, Houghton Mifflin Company, 1997.
22. Ande kava kazo Maj baro themesko krisi či kamla te phenel si rasake prioritetura vareso so trubul te mukel pes, thaj kerda decizji pal či lia sama pala kodo si kava jekh problemo vaš odi kaj o manuš savo kerda peticia, kama agoril piri legalo edukacia vi kaj xasarda.
23. Averčhandipasko koncepto sasa atakuime maj palal ande varesave federale krisura sar: Hopwood v. Texas (78 F 3d 932, 5th Cir 1996, cert denied, 135 L Ed 1094, 1997). O krisi kerda decizji kaj rasako diverziteto ande bari edukacia či aresel governoske interesura thaj naj ande relacia e konceptosa pala kolori-koro vaj aver mulimaske kriteria. Dikh vi Podberesky v. Kirwan (38 F 3d 52, 4th Cir 1994, cert denied, 131 L Ed 1002, 1995), S. Thernstrom, “Zakonenge školengo skandalo”, Komentara, December 1997, lil. 27-31. Maj dur,po 1996-to berš Regenturengo bordo univerzitetosko andar e Kalifornia oprisarda (kerda prohibicia) pala utilizacia rasaki, religiaki, dal si o manuš murš vaj džuvlji, koloreski, etnicitetoski vaj nacionale bučimaski pala admisia/muklipe, butjaripe vaj keripe kontrakturenge decizjengo po Kaliforniako Univerziteto. Dikh vi Kaliforniaki propozicia 209, savi opril rasake preferance ande bari edukacia. Dikh vi sikavne manušen saven si averčhendo gindipe,save phenen kaj utilizacia rasake prioriteturengo (preferancurengo) ande bari edukacia naj efektivo thaj ande but kazura keren pes duj standardura. Muklipe minoritetonge studenturengo te korkore keren pala peste lačho than (pozicia) si maj lačhe po drom te kerel pes maj sasti thaj maj lačhi situacia.Von maj dur xatjaren kaj e diskusia pala prioritetura ande bari edukacia trada te našel pes katar čačo problemo: bari rasistikani diferencia ande edukaciake prioritetura maškar studentuta ande cikni thaj maškarutni škola. Dži kaj gasavi diferencia egzistiril aktivitetura po drom te kerel pes paritetura pe univerzitetura thaj koledžura našti kerel pes. Aver problemo si kaj naj kerdino kontrakto sode baro “diverziteto” si lačho thaj sode gasavo “diverziteto” šaj dukhavel avere manušen. S. Thernstrom thaj A. Thernstrom, “Rasistikane problemura: so amen akana džanas”, Komentara, čhon Februar 1999-to berš, lil. 44-50.
24. G. Moens, op. cit., lil. 30-31.
25. Dikh maj but ande K. Greenawalt, Diskriminacia thaj kontra Diskriminacia, New York, Borzoi Čačimaske/Zakonenge Pustika ande Amerikano Societato, 1983, pp. 52-70; R.K. Fullinwider, Kontra Diskriminaciaki Kontroverzia, Morali thaj legale Analize, New Jersey, Rowman and Littlefield, 1980, pp. 18-29; thaj I. Glasser, “Afirmativo akcia thaj legaliteto rasake na-čačipasko”, ande P.A. Katz and D.A. Taylor, Phagavipe e Rasizmosko, Profilura ande Kontroverzia, New York, Plenum Press, 1988-to berš.
26. Dikh M.O. Chibundu, loc. cit., pp. 31-32. Dikh vi lil savo kerda o F. de Varennes, “Minoritetonge čačipa thaj prevencia etnikane konflikturengo(maripasko)” (E/CN.4/Sub.2/AC.5/2000/CRP.3).
27. Sar dia citato o J.D. Skrentny ande , Ironie Afirmative Akciengo, Chicago, Univeryiteto katar Chicago Press, 1996, p. 113.
28. T. Sowell, op.cit., lil. 153-156.
29. Ande Fan Yew Teng v. Public Prosecutor, Federalo prosekutori kerda krisipe pala bilačhi pub likacia jekhe artikloski, savo kerda kritika e Governoski pala muklino partialiteto (kamipe) ande relacia e Maleziancurenca. O krisi vazda opre kaj “kadale paragrafura našti aven telal pučipe trubun vaj na thaj but si vasne te žutin e manušenge save si ande bilačhi pozicia”. Sar phenda o rajo E. Philips, “Pozitivio diskriminacia ande Malezia: baro egzamplo pala Anglia”, ande B. Hepple thaj E. Szyszczak, Diskriminacia: Limitura e zakoneski, London, Mansell, 1992-to berš, lil. 352.
30. Dikh P.A. Samuelson, Ekonomia, New York, McGraw-Hill Book Company, 1970-to berš, lil. 780-794.
31. Dikh M. Triest, “Positieve actie en arbeidsmarkt”, ande Graeve thaj aver, Positieve actie, positieve discriminatie, voorrangsbehandeling voor vrouwen, Antwerpen, Kluwer, 1990-to berš, lil. 19.
32. Dikh G.C. Loury, “lačhe efektura afirmative akciaki”, Analura, 1992-to berš, vol. 523, lil. 19-29; W.B. Reynolds, “Afirmativo akcia thaj laki (bilačhi) negativo reperkusia”, Analura, op. cit., lil. 38-49.
33. E. Philips, op. citato, lil. 344-356.
34. Dikh J.G. Kellas, Politike pala nacionalizmo thaj Etniciteto, London, McMillan, 1991, lil.125.
35. P.E. Andrews, “Afirmativo akcia ande Teluni/South Afrika: transformacia vaj lokho respekto?”, Zakono ando konteksto, 1999-to berš, lil. 80-81.
36. Dikh rajosko Ncholosko gindipe (observacia) ande “Egaliteto thaj afirmativo akcia ando keripe maj bare zakonesko: Teluno Afrikako kazo”, ande B. Hepple thaj E. Szyszczak, Diskriminacia: Limitura pala zakono, London, Mansell, 1992-to berš, lil. 412-432.
37. “Afirmativo akcia ande Teluni Afrika či kerel khanči ande relacia pala minoriteturenge šaipa. Kodo so voj kerel si transformacia e ekonomiaki savi si 75 procentura maj tele deso sasa.” (phendino ande P.E. Andrews, citato., lil. 82)
38. J. Hodges-Aeberhard thaj C. Raskin Afirmativo Akcia ando arakhipe butjarimaske thanesko manušenge save si Etnikano Minoriteto thaj Manušenge save si invalidura, foro Geneva, Maškarthemutno butjarimasko kher/ofiso. Von dokumentuisarde pire studie kade kaj sikade oxto (8) kazoske studie andar Kanada, India, Lebanon, Malazia, Norvegia, Filipini,Rusiaki Federacia thaj Uganda.
39. Alison Sheridan buxljarda klasifikaciako sistemo savo sikavel but averčhande (diferente) tipura pala “afirmativo mobilizaciake” aktivitetura ando specifiko konteksto pala phagavipe sex diskriminaciako thaj pharipa (disadvantage) pala astaripe butjarimaske thanesko. Voj identifikuisarda štar tipura afirmative akciake strategiengo: (i) temperamento politika kamel te sikavel averčhandipa (dieferencie) pala tretmano e džuvljengo, karaktera, intencie, sociale predispozicie save butivar oprin progreso e džuvljengo (sar egzamplo seminara si kerdine pala gender komunikacia thaj keripe e imidžosko, networko (drakhalin) si kerdino džuvlja si promovišime, (ii) politike ande relacia pala e role pharuvipe (dihotomia) thaj kas si save role ande familia,societato,džuvljengi ekspirianca ande relacia e familiasa e butjasa thaj specialo: (iii) (a) buti thaj familiaki politika te žutil pes e džuvljenge ke keren kombinacia pala income-generation thaj home-maker (buti) ando kher role (sar egzamplo briga pala e čhave,lačhi/fleksibilo vrama pala e buti, baripe šaipengo pala opaš-vramaki buti, e trningura keren pes kana si butjarimaske časura, “family-friendly” klauzule si šuvdine ande uniake kontraktura), thaj (iii) (b) na-tradicionale butjake politike te bararen pes šaipa pala e džuvlja (sar egzamplo: džuvlja akharen pes te džan po baro paj te gothe keren buti kade kaj keren pes bare postera kaj si sikadine džuvlja save keren buti po pajesko kaštuno (ship), keren pes vi lila/brošure save den zor e džuvljange te keren piri aplikacia), (iv) sociale strukturale politike kamen te phagaven stereotipura thaj ekskluzivo praksa- kategoria ande savi si maj bare aktivitetura (sar egzamplo: formalo politika pala seksualo harazmento/violencia si adoptuime/linde kade kaj si sikadine e postera,sa vakacie si maj anglal promovišime internalo, o personalo savo kerel buti si trenirime te našel katar stereotipura pala o sekso, džuvljenge del pes zor te keren aplikacia pala thana/pozicie pe save maj anglal kerde buti numaj murša) thaj (v) šaipaske politike žutin e manušenge save butjaren save mangen te džan maj dur/te keren piri kariera (sar egzamplo: keren pes kursura te džal pes maj opre ande kariera, žutil pes e džuvljange te astaren than ande butjarimaske thaneske komitetura). Varesave katar kadale strategie šaj utilizin pes po drom te phagavel pes rasistikano naegaliteto po butjarimasko than. A. Sheridan, “Šablono ande politika: afirmativo akcia ande Australia”, Džuvlja ande Manadžment Redikhipe/Review, 1998-to berš, lil. 243-252.
40. Sekcia 35 Angliake Dokumentosko (lilesko) pala relacia maškar e rase užes phenel “svako aktiviteto kerdino pom drom te del pes šaipe ,andar varesavi rasaki grupa, te astarel servisura thaj lačhipa,te ažutil pes gasave manušenge te astaren pire trubulipa ande relacia pala edukacia”. Sekcia 37 užes phenel kaj pozitivo akcia šaj kerel pes te del pes zor manušenge andar rasake grupe, vaj džuvljange, te astaren varesavo treningo, te astern varesavi buti kaj naj lačhe prezentuime.
41. Kava butivar kerel pes ande Amerika, kaj si e implementacia Egzekutive Dokumentoski 11246 muklini e Ofisose pala Federale Kontraktureske Programura (OFCCP) thaj Egalutne Butjarimaske Šaipaske Komitetoske (EEOC). Von dikhen pe afirmativo akcia sar pe but specifike thaj rezultatoske orientirime procedure saven si varesave golura/areslipa. Vice prezidento o rajo Nixon,afirmativo akcia lia te avel keripe statistikane trubulipengo (rodipengo) save si bazirime pe rasa, kolori, nacionalo bučim pala manuša save den butjako than thaj pala edukaciake institucie. Varesave federale departmanura kerde anglune šerutne “qvotake” planura. Kadale kvotake planura si but kontraverze thaj sesa subjekto jekh buxljarimaske kazoske zakonosko. Astaripe kvotengo thaj rezervacia ka avel ande relacia situaciasa ande save von ka keren aplikacia. Sar egzamplo, but Amerikancura xatjaren kaj ande palutni vrama sasa kerdini diskriminacia. Vi e purane gindoske manuša kamen te lel pes e idea pala krisoske-direktivake kvote kana diskriminacia savi sasa kerdini si sikadini anglal o zakono thaj o krisi.
42. Kvote si golura personale reprezentaciako ando fremo e kompaniengo vaj instituciengo save si kvantifikuime thaj save trubun te keren pes (realizuin) pes ando jekh vramako periodo savo si užes sikadino thaj precizirime.Kadale kvote si dinde thaj vazdine opre katar o them vaj direktivasa katar o krisi. Šaj avel vi te phenel pes e kompanienge vaj institucienge (te del pes lenge direktiva) te sekurišin kaj 5 vaj 10 procentura e manušengo save keren buti trubun te aven džuvlja.Šaj avel te e kompanie vaj institucie trubun te sekurišin kaj palal svako štarto murš savo kerel buit si vi jekh džuvli savi kerel buti. E kvoten šaj avel vi diskriminatoro intencia(kamipe) kade kaj keren restrikcia varesave grupengo pala varesave aktivitetura. Areslipa/golura si ,pe aver rig, si numaj gendura (numbrja) save e kompanie vaj institucie kamen te realizuin; von šaj xatjaren pes vi sar “lačhe vojake aktivitetura“ te astaren pes. O areslipe/golo naj diskriminatoro vov si afirmativo pire intenciasa (kamipasa): te žutil pes po drom te bararel pes numbri kvalifikuime manušengo andar varesavi grupa savi si but čorri, ande jekh kompania vaj institucia. Vadži butivar, ande praksa, golura ka xatjaren pes sar kvote, kade kaj ka šuvel pes bangipe po manuš savo del butjake thana (direktori) kaj či ačhavel e diskriminacia. Dikh N. Glazer, “Avutnipe/futuro pala preferencialo afirmativo akcia”, ande P.A. Katz thaj D.A. Taylor, Phagavipe rasizmosko, Profilura ande Kontroverzia, New York, Plenum Press, 1988-to berš, lil. 329-339.
43. Dikh pala diskusia vaš kadi tema, R.T. Bron, Afirmativo Akcia pe buti. Xakaj,Politike thaj etike, Pittsburgh, University of Pittsburgh Press, 1991-to berš, lil. 37-59; J. Edwards, “Khetane/kolektive čačipa/xakaja ande liberale thema”, Nederlandiako trin-čhonengo raporto pala manušikane Xakaja/čačipa, 1999-to berš, lil. 259-275.
44. Sar si phendino ande G, Moens, op. citato. lil.12.
45. Dikh S.M. Lipset “Egalutne šanse mamuj egalutne rezultatura”, Analura, 1992, vol. 523, lil. 63-74. Amerikaki dilema (problemo) sar te phagavel pes kontradikcia maškar religie thaj legaliteto pala e robura.
46. Jekhethaneske Naciengo Departmano pala Ekonomikane thaj Sociale Informacie thaj Politikane Analize Raporto pala Saste Lumaki Socialo Situacia 1997-to berš, (E/1997/15), lil. 105-106.
47. O rajo Bayefsky phenel kaj si akana vi e religia jekh phari kategoria savi šaj kerel pharipa (problemura) maškar manuša.Dikh Lord Lester of Horne Hill thaj S. Joseph, cit., lil. 590.O rajo Bayefsky phenel kaj si bilačhi tendencia pe varesave džene (membrura) Maj Bare Amerikake Krisosko te gindin rigido maškar kategorie save si kerdine decizjenca maj anglal sar kodi kaj “rasa si jekh phari klasifikacia”, sar egzamplo., svako rasistikani diskriminacia šaj trail (džal) maj dur numaj kana kerel pes “strikto dikhipe/scrutiny”. J.A. Baer, “Kontra diskriminacia, špharipe pala zurale kategorie”, Trin-čhonengo žurnali pala zakono thaj politika, 1982-to berš, lil. 71-94.
48. Afrikake Kazura, Dujto faza/kotor, I.C.J. Raportura, 18-to Juli 1966-to berp, paragrafo. 293.
49. Legale Pharipa pala Thema andar Teluni Afrika (Namibia) Sekuritetosko Konzilo 276 (1970), Advetosko Gindipe, 1971-to berš, I.C.J. Raportura 3, paragrafo. 57. Dikh vi Barcelona, Phabipe thaj Zor Co., I.C.J. Raportura, 1970-to berš, paragrafura. 33-34.
50. Europaki Komisia Pala Manušikane Čačipa/Xakaja, Afrikane Azijcura katar Stungo Lumaki Rig mamuj Anglia, 14-to decembri 1973-to berš, 4403/70, paragrafo. 270.
51. Pala literatura dikh: O. de Schutter, “Égalité et différence: le débat constitutionnel sur la discrimination positive aux Etats-Unis”, Revue Trimestrielle des Droits de l’Homme,lil. 347-368, žurnali savo akharel pes The Annals, andar 1992-to berš, vol. 523 pala “Serimos pala Afirmativo Akcia”. Si vi jekh vakaripe Amerikake Komisiako pala Civili Čačipa andar 1984-to berš savo si but vasno: “O čačipe či žutisarda, kamipe te na kerel pes viktimo katar butjarimaski diskriminacia opral trito rig, savi si ande relacia e rasasa si ares svakone afirmative akciake planosko. Gasave prioritetura pala varesave rase keren (vazden) opre aver forma e diaskriminaciaki, keren nevi viktimurengi klasa thaj kana kade kerel pes ando publiko butjaripe, dukhavel Maj Bare Themeske Zakoneske Principura pala egalutno brakhipe e zakonesko anglal sa thanutne (civila).” G. Moens, citato., lil. 30-31.
52. Ande Kalifornia,ande maj palutni vrama kamla pes, perdal propozicia 209, te oprin pes rasake prioritetura/lačhipa ande bari edukacia so,sar phenel o rajo Paust, naj po jekh drom e paragrafurenca andar maškarthemutne kontraktura sar o ICCPR thaj ICERD, thaj bari federalo policia či džangla te phagavel kava problemo.Ando fremo maj bare krisoske klauzulaki, Kalifornia musaj te del muklipe afirmative akciaki so si garantuimemaškarthemutne Amerikake kontraktoske zakonenca.Kava či del garancia kaj varesave aktivitetura afirmative akciake šaj nakhen varesave propozicie andar maj baro zakono vaj lačhipe afirmative akciako ando fremo Amerikake maškarthemutne kontraktoske zakonesko thaj aktivitetura save inklen andar kava zakono traden o them te keren aktivitetura thaj keren kontribucia ande relacia Maj bare Zkonosa savo vazdel opre manušikano digniteto. J.J. Paust, “Afirmativo akcia bazirime pe rasa thaj maškarthemutno zakono”, Michigan Journal of International Law, 1997-to berš, vol. 18, lil. 674-677.
53. Abdulaziz, Cabales thaj Balkandali mamuj Anglia, Europako krisi pala Manušikane Čačipa/Xakaja, 18-to Decembri 1986-to berš, Ser. A, No. 112, paragrafo. 80.
54. Dikh maj but ande A.F. Bayefsky, loc. cit., lil. 22-24.
55. Konziloski Direktiva 76/207/EEC katar 9-to Februari 1976-to berš pala implementacia e principonengi egalitetoske tretmanosko pala murša thaj džuvlja ande relacia pala astaripe butjarimaske thanesko, speciale treningura thaj promocia, thaj butjarimaske šaipa. Artiklo 2, paragrafo. 4: “Kadi Direktiva trubul kamipasa te kerel promocia e aktiviteturengi pala jekh-sar-aver šaipe maškar murša thaj džuvlja, kade kaj ka ,maj anglal, tradel pe rig e na-egalitetura save si kerdine thaj save či den šaipe e džuvljange te astaren varesave barvalipa sar si godo vi phendino ando Artiklo 1, paragrafo 1.” Ande 1984-to berš , kadi direktiva sasa pherdini vi e Konziloske Rekomodacienca (turvinjipenca) po 13-to Decembri 1984-to berš pala promocia lačhe (pozitive) akciengo vaš džuvlja.Kava turvinjipe (rekomodacia) sasa dindo vaš odi kaj: “… legale pargrafura pala egalutno tretmano, save si kerdine te žutin te astaren pes manušenge (individualcurenge) čačipa, si na-adekvate pala phagavipe sa na-egaliteturengo save akana dživdinen (egzistirin) thaj o Governo trubul te kerel paralele aktivitetura”. Vaš odi turvinjin pes e thema save si membrura “te len/keren adoptacia pala pozitivo akciaki politika savi si kerdini te phagavel akanutne na-egalitetura save si kerdine mamuj džuvlja ande lengo butjarimasko trajo (dživdipe) thaj te keren promocia pala maj lačho balanso maškar murša thaj džuvlja ando butjaripe.Sa akava šaj kerel pes kade kaj ka keren pes lačhe aktivitetura ando fremo nacionale politikako thaj praksako respektosa pala kompetencia duj rigake save si e industria.”
56. Dikh maj but ande: E. Szyszczak, “Pozitivo akcia maj palal Kalanke”, Nevo/adivesutno Zakonesko Redikhipe , 1996-to berš, lil. 876-883; G.F. Mancini, S. O’Leary, “neve granice pala sexosko egalitetosko zakono ande Europaki Unia”, Europako Zakonesko Redikhipe, 1999-to berš, lil. 331-353. E. Ellis, “Maj sigutne buxljaripa ande Europake Komunitetosko sex-osko egalitetosko zakono”, Svakodivesutno Market Redikhipe, 1998-to berš, lil. 404-406. C. McCrudden, “legalo drom pala egalutno šaipe ande Europa: palutni, akanutni thaj avutni vrama”, Maškarthemutno Žurnali pala Zakono, 1998-to berš, lil. 200-201. A.G. Veldman,"Preferencialo (prioritetosko) tretmano ande Europake Komunitetosko Zakono: akanutno legalo buxljaripe thaj areslipe (impakto) nacionale praksengo”, ande T. Loenen thaj P.R. Rodrigues, Na-diskriminaciake zakonura: komparative perspektive, Foro Hague, Kluwer Law International, 1999-to berš, lil. 279-291.
Pala artiklura save vakaren pala nacionalo legislacia dikh V. Sacks, “Pharuvipe e diskriminaciako po lačho drom ande Anglia” thaj J. Shaw, “Pozitivo akcia pala džuvlja ande Germania”, vi ande B. Hepple vi ande E. Szyszczak, Diskriminacia: Zakoneske granice/limitura, London, Mansell, 1992-to berš, lil. 357-385 thaj lil. 386-411.
57. C-450/93, Kalanke mamuj Bremen, 17-to Oktobri 1995-to berš, E.C.R. I-3051.
58. C-409/95, Marshall mamuj phuv Nordrhein-Westfalen, 11-to Novembri 1997-to berš, E.C.R. I-6363.
59. But si vasno te džanel pes kaj varesave Governura ramosarde thaj bičhalde pire gindipa (observacie) po drom te vazden opre thaj te den pakiv nacionale zakonenge.
60. Artiklo 2.2 Maškarthemutne Konvenciako Pala Phagavipe Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako užes phenel: “E thema save somnisarde Konvencia trubun,kana e situacia godo rodel, te keren sociale, ekonomikane, kulturake thaj aver aktivitetura po drom te zuraren (den zor) lačho buxljaripe thaj brakhipe varesave rasake grupengo vaj manušengo andar kodola grupe, areslimasa te den lenge šaipe te astaren, sar vi aver, manušikane čačipa thaj fundamentale slobode. Kadale aktivitetura či troman te keren na-egalutne čačipa vaš diferente rasake grupe kana astaren pes e areslipa sostar si vi kerdine”.Artiklo 3 Konvenciako Pala Phagavipe Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako mamuj džuvlja užes phenel: “E thema save somnisarde Konvencia trubun te keren, po svako tereno, specialo ando politikano, ekonomikano, socialo thaj kulturako tereno, sa aktivitetura save trubun te keren pes, khetane e legislaciasa, po drom te zuraren (den zor) buxljaripe vaš džuvlja, areslimasa te del pes lenge te utilizin (astaren) manušikane čačipa thaj fundamentale slobode pe egalitetoski baza e muršenca.”
61. Dikh sar egzamplo, Manušikane Čačimasko Komiteto,Generalo komentari 4 ando artiklo 3, (dikh HRI/GEN/1/redikhipe.1, Kotor I) (1994), paragrafo. 2: “Maj anglal, artiklo 3, vaj artiklura 2 (1) thaj 26 sar kadale artiklura len sama pe prevencia e diskriminaciaki pe but baze,thaj maškar lende sexo(relacia maškar džuvlji thaj murš) si jekh, rodel na numaj aktivitetura pala protekcia vaj rodel vi afirmativo akcia kerdini kade te del zor pala pozitivo utilizacia e čačipengi/xakajengi.”
62. Ibid.
63. Sar misal (egzamplo), Komiteto pala Phagavipe Diskriminaciako mamuj Džuvlja, Generalo Turvinjipe no.8 pala implementacia artikloski 8 andar Konvencia (dikh HRI/GEN/1/Redikhipe.1, Kotor IV) (1994-to berš): “Turvinjil te e thema save somnisarde konvencia keren maj dur aktivitetura save trubun te aven po jekh drom artiklosa 4 e Konvenciaki te zuraren sasti implementacia artikloski 8 andar Konvencia thaj te keren lačho drom areslimasa te e džuvlja aven egalutne e muršenca bi diskriminaciake šaipengo te sikaven (reprezentuin) lengo governo po maškarthemutno levelo thaj te len than ande butja maškarthemutne organizaciengo.” Komiteto pala Ekonomikane , Sociale thaj Kulturake Čačipa, Generalo vakaripe/gindipe no.5 pala manuša saven naj šaipe (dikh E/C.12/1994/13) paragrafo. 9: “Obligacie e themenge save somnisarde konvencia te sikaven (keren promocia) neve keripasko relevante čačipengo maj but sode šaj rodel katar e governura te keren maj but deso te ačhen pe rig thaj te na keren aktivitetura so šaj kerel bilačho efekto po manuš saves si varesave problemura. Te si gasave grupe saven si bare problemura (pharipa) obligacia e themeski si te kerel pozitivo akcia te ciknjarel e problemura thaj te del lačho tretmano e manušenge saven si gasave problemura po drom te astaren pes e areslipa save phenen kaj trubul te kerel pes sasti participacia (lethanipe) thaj egaliteto ando societato vaš sa manuša saven si problemura (disabilities).”
64. Komiteto pala Phagavipe Diskriminaciaki mamuj Džuvlja, Generalo Rekomodacia /Turvinjipe No. 5 pala akanutne speciale aktivitetura (dikh HRI/GEN/1/Redikhipe.1. Kotor IV).
65. Manušikane Čačimasko Komiteto,generalo Komentari 18 pala na-diskriminacia (dikh HRI/GEN/1/Redikhipe.1, kotor I, (1994-to berš), paragrafo. 10.
66. M. Craven, Maškarthemutni Konvencia Pala Ekonomikane, Sociale Thaj Kulturake Čačipa/Xakaja Thaj Perpektive Lake Buxljarimasko, Oxford, Clarendon Press, 1995-to berš, lil. 186.
67. B.G. Ramcharan, citato. lil. 261; A. Bayefsky, loc. citato., lila. 27-33; E. Vogel-Polsky. Les actions positives et les contraintes constitutionelles et legislatives qui pčsent sur leur mise en śuvre dans les Etats Membres du Conseil de l’Europe, Comitč europečn pour l’čgalitč entre les femmes et les hommes, Strasbourg, 27-29-to aprili 1992-to berš, CEEG, (87), 14, 11.
68. E. Vogel-Polsky, “Les actions positives dans la thčorie juridique contemporaine”, ande B. de Grave, (ed.), Positieve actie, positieve discriminatie, voorrangsbehandeling voor vrouwen, Tegenspraak-Cahier 8, Antwerpen, Kluwer, 1990-to berš, lil. 79.
69. Europako Krisi Pala manušikane Čačipa, Marckx v. Belgium, 13-to Juni 1978-to berš, vol. 31, Ser. A., paragrafo. 31.
70. Dikh pala i diskusia M.B. Abram, “Afirmativo akcia: fair shakers and social engineers”, ande C. McCrudden, (ed.), Anti-diskriminaciako Zakono, Dartmouth, Maškarthemutni biblioteka pala Zakonenge esejura thaj Legalo Teoria, 1991-to berš, lil. 499-513; S. Fredman, “Kontra discrimination”, Star-čhonengo Zakonesko redikhipe, 1997-to berš, lil. 575-600.
71. G. Moens, cit. lil. 11.
72. E. Vogel-Polsky, “Les actions positives dans la thčorie juridique contemporaine”, ande B. de Grave (ed.), Positieve actie, positieve discriminatie, voorrangsbehandeling voor vrouwen, Tegenspraak-Cahir 8, Antwerpen, Kluwer, 1990-to berš, lil. 75-77.
73. Pala skurto (ciknjardi) analiza so si lačhe pal so bilačhe ande egaliteto pala šaipe thaj egaliteto pala rezultatura, dikh C. McCrudden, Anti-diskriminaciako Zakono, Dartmouth, maškarthemutni biblioteka pala esejura ando Zakono thaj Legalo Teoria, 1991-to berš, lil. xvi-xviii.
74. Dikh, sar egzamplo, evaluacia afirmative akciaki ande Australia, G. Moens, op. cit., lil. 53-74, thaj xistoria afirmative akciako ande Amerika, D. McWhirter. Agor Afirmative Akciako, kaj amen džas katar?, New York, Birch Lane Press, 1996-to berš.
75. T. Sowell, (op. cit., p. 165) serol (del gindo) kaj ande Amerika politike save den prioriteto varesave grupen, sesa sajekh čhudine ande publike analize. Vaj,pe aver rig Amerika zurales žutil speciale edukaciake vaj profesionale kursura, bi lovengo, po drom te vazden pes opre (te del pes zor) minoritetonge grupe.
76. Jekhethaneske Naciengo Departmano pala Ekonomikane thaj Sociale Nevipa/Informacie thaj Politikaki Analiza, raporto pala saste Lumjaki Socialo Situacia, 1997-to berš (E/1997/15), kotor. VIII, para. 94-to.
==================================================================================

Le Anglune Pan omane Njerimata tala o Nevo Bulgarijako Zakono pa Egaliteto: - Bulgaricko Krisako Akto Peravel e Diskriminacija Kontra le om

15 December 2004

STRATEGIJAKĘ akcijengę pasur kataj rig kata ERRC thaj leskę partnerja pe `l thana spide la Bulgarijakę krisa, te kęren le akcije kontra `l diskrimina-torja, sar akana si ramome ando nevo Bulgarijako akto kontra e diskriminacija. Le krisa anzaren e kompenzacija le řomane žrtvengę thaj viktimongę te vazdinisavol palpale lengi paćiv.

De kana le neve anti-diskriminacijakę zakonur line zor ande Bulgarija ando djes 1. januaro 2004 o ERRC korkořo thaj/vaj khetane la fondacijasa Romani Baht (RBF) thaj/vaj le Bulgarijakę Hel-sinki Komitetosa (BHC) vazdine vuni civilni akcije phangle la diskriminacijasa kontra `l Řom. Vi te na nakhlja înkę jek bęrš de kana o zakono lja zor o ERRC thaj le lokalni partnerja panź var njerisarde ande la Bulgarijakę krisa.

O angluno krisako proceso ankęrdilo pe 9. juli 2004, kana la Sofijaki Distriktoski Kris došardja e kumpanija VALI Ltd. thaj thodja la te poćinel e kompenzacija kaj Sevda Nanova. E Sevda Nano-va sî jek řomaji źuvlji haj e kris arakhlja, kę sas la problemur ande `l servizur numa anda kodja, kę sî voj Řomnji. Ka VALI Ltd. si jek dućano pala `l calja po pijaco la Sofijako. Le dućanoskę bućarja či kamle te anzaren la Nanovakę či sosko servizo haj dine la drom anda dućano. E kumpa-nija kęrdja sa kodja zorasa thaj le gaźe akušle la anda laki řomaji faca. E kris arakhlja, kę kodja sî diskriminacija pe rasaki sama haj kodolasa pha-glja pe vi la Bulgarijako zakono.

E dujto bući pecisajli po 12. juli 2004, kana la Sofijaki Distriktoski Kris dja decizija paj trjaba kata Rumen Grigorov kontra la Sofijaki the-meski elektrikaki kumpanija. Le Rumenoskę či dine dozvola te phandel pesko khęr la elekrikaka mrjažasa anda kodja, kaj vov či dja peski sęmnatura po komplimentarno lil, savo bi delas la kumpanijakę zor, te thol lesko sato, kaj sîkavel sode elektrika vov hasnisardja, pe `k kilo učo de 9 metre. E kumpanija argumentisardja, kę numa pe kasavi sama le Řom našti ilegalno te phanden pe la elektrikaka mrjažasa. O Řom poćinelas regularno peski elektrika, či jeg data či zumadja te phandel pe ilegalno karing e mrjaža, numa vo naštisardja te kontrolišîl pesko sato, anda kodja, kę kodo sato sas thodo pe bimalado than ali e kumpanija či lja sama kodolatar. Źanglol pe, kę kasavo fjal bući e kumpanija kęrel numa ande řomaji mahala thaj la Sofijaki Distriktoski Kris arakhlja, kę o Řom sas diskriminirime thaj dja decizija, te e kumpanija putrel jek adekvatno drom karing o sato thaj maj but te na pecin pe kasave trjabe.

Ando 6. avgusto 2004 la Sofijaki Distriktoski Kris dja decizija pa jek aver bući, kaj sas vorta sar e dujto trjaba. E Kris kęrdja kodja pe poziti-vno sama le Kocho Kochevoski thaj avere panźe Řomengi, kaj trajin ande Filipovci, jek řomaji se-gregirime mahala ande Sofija. E Kris arakhlja, kę e elektrikaki themeski kumpanija phaglja o zako-no kontra e dikriminacija. Desja importantno sî, kę makar o zakono lja zor maj palal sar pecisajli kaća trjaba. E Kris implementirisardja e direktiva, thaj maladja, kę o zakono važîl vi pe buća kaj pecisajle maj anglal sar lja vo zor vi pe slučajur kaj pecisajle maj palal. E Kris arakhlja, kę le Řomengi žalba sas maj laśes argumentirime sar e pozicija la kum-panijaki. E kumpanija zumadja te sîkavel kę vi le aver konzumentur, na numa le Řom, sas tretirime pe sa kodja sama thaj laki bući či phagel čisosko zakono. E Kris maladja, kę le šov źene Řom sas diskriminirime thaj dja e decizija, te e kumpanija te huljarel tele le elektrikakę satur thaj te thol le pe kasavo učimos kaj šaj aręsel pe źi lende, thaj vi dja decizija te poćinel pe le Řomengę kompenzacija.

E štarto trjaba njerisarde le Řom le neve zakono-sa. Kaća trjaba sas phangli la diskriminiacijasa pe sama la bućakę thaneski. Ando 13. avgusto 2004 la Sofijaki Distriktoski Kris lja e decizija ande trjaba katar o Angel Assenov kontra Kenar Ltd. Kaća kumpanija či meklja le Assenovos te avel po inter-vjuo katar sama la bućaki, numa anda leski ethnija, kę sî vo Řom. E Kris kęrdja analiza thaj źanglja, kę o tęrno Řom, kaj buśel Assenov mardja telefono ando ofiso la kumpanijako, kaj kęrel xamaskę pro-duktur thaj fulavel le. Vov puślja pala bućako than, kaj e kumpanija anzardja ande reklama. Jek źeno la kumpanijako dja les anglal thaj informacije pa le kondicije, save si trebuime pe bućako than. O gaźo mothodja le Assenovoskę, te avel pala intervjuo. Athoska o Řom puślja, te si leski řomaji ethnija jek problemo te len les pe bući. O gaźo dja les anglal, kę čačimasa kodja kam avel jek problemo thaj phendja vov te na avel pala intervjuo anda kodja, kę e kumpanija ankęrel jek striktno politika te na len pe ´l Řom pe bući. Kana delas pe duma pa telefono, o Řom kęrdja te ašundjon le glasur maj zurales thaj sa le svatur ašunde vi le aver źene, kaj maj palal afirmisarde ande kris, kę kodja sas o čačimos. O Řom haćarel antrego trjaba sar diskriminacija thaj rodja kompenzacija thaj řudjisardja e kris, te aśavel la dikriminacijaki praktika ande bući la kumpa-nijaki. La Sofijaki Distriktoski Kris dja decizija, te avel realizirime sa kodja so manglja o Řom.

Ando 19. avgusto 2004 la Sofijaki Distriktoski Kris dja decizija ande trjaba kontra la elektrikaki themeski kumpanija, savi diskriminirisardja le Řomen, kaj čačimasa poćinenas palaj elektrika. O ERRC sas pe kodo proceso sar jek interesuime partja. Po 9. januaro 2004 śindja e kumpanija e maj bari sîrma ande řomaji mahala, anavesa “Fakulteta” ande Sofija, aj kadja aśile bi strujako maj but de ek šêl řomane familije. O menedžeri la kumpanjako či desar či kamlja te vortol e bući maj but vrjama sar duj śon, phendindoj kę but źene anda `l Řom či poćinde la kumpanijakę peskę unźilimata. Khetane kukolenca, saven sas le unźilimata, aver tranda řomane familije, saven nas čisoskę unźilimata, sas śinde kataj elektrikaki sîrma. Pe kris le Řom phende, kę kasave akcije buśon “kolektivni sankcije” kontra došale thaj vi kontra bidošale thaj kodja sî dikriminacija, kę e bući pecisajli ande řomaji mahala thaj kę la elektrikaki sîrma ande `l gaźikane mahale č`eg data či śinen la numa anda kodja, kę vuni źene či poćinen palaj elektrika. La Sofijaki Distriktoski Kris maladja, kę čačimasa le Řom sas diskrimini-rime kataj rig la kumpanijaki.

La rasaki diskriminacija, sar kaj sîkadjam la ande kodola panź trjabe, phagel but maškar-the-mutne standardur, save aśên ande UN Konven-cija palaj Eliminacija kata sa le Forme la Rasaka Diskriminacijakę thaj ande Maškar-themutno Kon-vento kata Civilni thaj Politikakę Čačimata. Kodja diskriminacija sî vi kontra la Bulgarijako anti-diskri-minacijako zakono, ande saveste makar naj vorta ra-mome paj rasaki diskriminacija, sajek vo či permitil diskriminacija vi katar la publikakę organur vi katar le individualni źene ande svako fjal la publikakę trajosko uključime o anzarimos le servizongo thaj bućakę trjabe. Kodja anel karing specialni legalni procedure kontra diskriminacija thaj del dumo le grupengę kata `l manušîkane čačimata, save aven pe kris anda peski inicijativa, kana naj źene, save anen pe kris e žalba, ande `l situacije, kana sî phagle le čačimata katar maj but grupe. Kasavi methoda sas hasnime katar o ERRC thaj leskę partnerja vorta ande paluji trjaba, pa savjate ramosardjam xancî maj opre. Fajma maj importantno sî, kę o nevo Bulgarijako zakono mekęl o pharimos te arakhęl pe o čačimos pe `l došarde diskriminatorja, te peli pe lende e doš la diskriminacijaki, thaj či mangel kata le žrtve thaj viktimur la diskriminacijakę, von te sîkaven peski čačimaski argumentacija thaj kodola-sa te aręsęn pesko čačimos. Butivar vi athoska kana pecisajle već spomenime trjabe o ERRC kęrdja “ amicus brief`-ur” palaj kris, te detailno sîkavel o koncepto “kon anda `l partije musaj te dokažîl e doš.” La Bulgarijako anti-diskriminacijako zakono implemetirisajlo pala řudjimos kataj la Evropaka Unijaki Rasakę Egalitetoski Direktiva.

E Ekskutivno Direktorkinja kata ERRC , e raji Dimitrina Petrova, analizirisardja kakala panź krisakę trjabe thaj maladja: “Kadala decizije peren amengę drago. Le zakonur sî kadići de laśe, sode vorta sî implementirime. La Bulgarijakę krisa aka-na sîkade kodja pe paćivali sama. Von hasnisarde o šaipe te implementirin o solidno nevo zakono thaj vortosarde o bičačimos savestar sas dukhade le řomane žrtve thaj viktimur la diskriminacijakę. La Bulgarijako eksemplo sîkavel, kę e implemen-tacija kataj nevi legalno baza či lel but vrjama, te si ande `l vas potrebni zakonoskę instrumentur .” Pa-laj maj but detailur pa `l spomenime krisakę trjabe řudjis tumen te kontaktirin : Branimir Plese, ERRC Legalno Direktori (e-mail: branko@errc.org, teleforno: +361 413 2200)
====================================================================================

“Stigmata: Segreguime Edukacia e Rromengi ande Centralo thaj Easto Europa”

29 July 2004

Romani-language translation of the executive summary of the ERRC report “Stigmata: Segregated Schooling of Roma in Central and Eastern Europe”

Ando chon Maj 2004-to berš Europako Rromano Cacimasko Centro trada avri/sikada raporto "Stigmata: Segreguime Edukacia e Rromengi ande Centralo thaj Easto Europa". O raporto si bazirime pe ERRC-esko terenosko rodipe ande Bulgaria, Cehikani Republika, Hungaria, Slovakia thaj Romania pe thana kaj si cace kerdini segregacia e Rromengi ande edukacia. Kava so akana ka ginaven si so o ERRC dikhla.

Kava raporto kamel te dikhel sar si e Rromane chavorrenge andar Bulgaria, Cehikani Republika, Hungaria, Romania thaj Slovakia, lindo egalutno digniteto kade kaj kerel pes segregacia ande edukacia. Rasistikani segregacia mamuj Rroma ande kadale thema si sa maj bari ande maj palutne deš berša so maj dur kerda but pharipa pala but Rromane generacie: Rromane chavorre si barile e kompleksosa kaj si maj bilache deso aver chavorre, lenge si lindo šaipe te astaren egalutni edukacia thaj kade vi šaipe te avel len lachi pozicia ando societato/amalipe; lenge si oprime (naj len šaipe) te astaren beneficie sar studentura sar vi šaipe te train/dzivdinen ande multikulturalo societato. Pe varesave thana segregacia save keren pes ande škole si rezultatura segregaciako savo keren pes ande kodola forura. Rasaki segregacia vazda pes opre sar efekto e operaciako edukaciake sistemosko ande kadala thema save kerde ekskluzia (chude len avri) e Rromengi vaš odi kaj e Rromen si specialo kultura thaj chib. Maj palal, rasaki segregacia si rezultato e školengo thaj avere oficiale manušengo te keren separacia Rromane chavorrengi katar gadzikane chavorre vaš odi kaj e gadze kerde presia pe lende. Dzi akana e governura ci kerde implementacia desegregaciake politikako. Dzi kaj e Hungaria kerda varesave aktivitetura kasko areslipe sasa te kerel pes prevencia e segregaciaki ande speciale škole thaj phagavipe varesave formengo rasistikane diskriminaciako, ni jekh aver them savo si opre sikadino ci kerda varesave cace aktivitetura te kerel pes desegregacia ando fremo školake sistemosko.

1. So o ERRC Arakhla?

Bulgaria

Sar phenel o Bulgariako Ministeriumo pala Edukacia thaj Dzanglipe, ande Bulgaria si 106 škole ande save si 100% Rromane studentura. Kadale škole These schools (akharen pes vi "Rromane geto škole"), si kerdine pe thana save si paša vaj ande rromane gava/komunitetura. Sar phenen e sikavne manuša/ekspertura trujal 70% Rromane chavorrengo save dzan ande škole akana si thodine/šuvdine ande Rromane geto škole. Gasave Rromane geto školen si standardo sar vi avere školen thaj ketegorišime si sar regulare škole, materialura (pustika) ande gasave škole sar vi kvaliteto e edukaciako si but bilačhe ande relacia e školdenca kaj sitjuven gadze.Katar e vrama kana si kerdine, ande 1950-te berša, Rromane getoske škole kerde baro dispariteto ande edukacia Rromane chavorrengi, thaj kade kerde progresivo ekskluzia katar mainstream societato. Sar sikavel Lumake Bankako (World Bank) rodipe savo si kerdino e chavorrenca saven si 15 vaj maj but berša 13.3% si biedukaciako; 76.4% si numaj fundo edukacia; 10% si maškarutni/sekundaro edukacia, and 0.2% si univerzitetoski vaj post-univerzitetoski edukacia. Sar komparacia šaj dikhel pes kaj maškar Bulgariake chavre saven si egalutne berša 6.4% (si bi edukaciako), 28.1% (si fundo edukacia), 45.4% (si sekundaro edukacia), thaj 20.1% (si univerzitetoski edukacia).1

Aver baro problemi pala Rromane chavorre andar e Bulgaria si kaj gasave chavorren o barederipe tradel ande speciale škole pala chavre saven si mentalo hendikepo. Sar phenen varesave na-oficiale estimacie maj baro procento chavorrengo save dzan ande gasave škole si Rroma, ande procentura kodo si maškar 80 thaj 90%.

Cehikani Republika

Sar phenel o Cehikano govermento, "trujal 75 procentura Rromane chavorengo dzan direkto vaj indirekto ande spaciale škole."2 Ande kadale škole Rromane chavore astaren edukacia savi si lokhi/inferioro thaj kade si lindo lenge šaipe te astaren maj bari edukacia. Vi kaj ande teoria si šaipe te gasave chavorre dzan ande mainstream škole ande praksa gasavi alokacia si but phari thaj našti kade lokhes te kerel pes. Kodo so si interesanto si fakto kaj Cehikani edukacia vi akana baziril pes po testo e inteligenciako so si lenge maj vasno fakto po drom te dikhen chavorrengi inteligencia so dzi akana sikada pes sar bilacho sistemo savo kerel rasistikane problemura; psihologikano testo bistarel pe lingvistikane thaj kulturake averchandipa/diverzitetura; bari individualo diskrecia ande relacia pala testurenge rezultatura del šaipe te sikaven pes vi rasake thaj aver irelevante faktora. Governosko čidzanglipe te phagavel kava problemo mukel šaipe te kava trendo, pala tradipe rromane chavorrengo ande škole pala mentalo hendikipirime, dzal maj dur.

Hungaria

Segregacia Rromane chavorrengi ande Hungariako edukaciako sistemo si pervasivo/segregacia savi kerel pes maškar edukaciako sistemo. Si but mehanizmura save den rezultato ande but forme segregaciake pe diferente levela ande školako sistemo. Sar vi ande but thema ando regiono, Hungariako sistemo školengo pala mentalo hendikipirime sasa utilizime ande maj palune pandzvardeš berša sar drom kaj te šuven e rromane chavorren save aver škokle ci kamle te len te gothe sitjuven. Oficialo statistika andar 1993-to berš – maj paluno berš ande savo e Hungaria kida informacie pala etnicitetura sikada kaj 50 procentura chavorrengo save dzan ande škole pala mentalo hendikipirime sesa Rroma. Maj dur rodipa sikaven kaj gasavi tendencia te traden pes e rromane chavorre ande škole pala mentalo hendikipirime (nasvale) ci ciknjarel pes.

Aver Rromane chavorre si segreguime ando fremo regulare cikne školengo kade kaj traden pes ande separate/speciale klasura. Bari praksa (praktika) pala segregacia Rromane chavorrengi ande Hungariake mainstream školde si bazirime po dekreto Ministeriumosko pala Edukacia andar 1997-to berš savo vakarel pala nacionale thaj etnikane minoritetura. O Dekreto sasa lindo sar baza pala segregacia Rromane chavorrengi ande sa Rromane "catch-up" klasura saven si sajekh bilacho standardo, save den bilacho kvaliteto e edukaciako. But Rromane chavorre save si edukuime ande "catch-up" klasura našti den maj dur ande normalo školako sistemo, thaj von agorin piri školaki kariera ande separato sistemo, ande maj but kazura ci dzan maj dura katar 5-to klaso. Normale (Mainstream) škole butivar našen katar e Rromane chavorre (te na dzan ande lenge škole) kade kaj keren presia pe lengi familia (dada thaj deja) te den piro glaso te lenge chavorre astaren "privato studentongo statuso", savo caces maj dur utilizil pes te o chavorro avel slobodo te na dzal svako djes ande škola so maj dur kerel te gasave chavorre našti astaren lachi edukacia. But Rromane čhavorre si šuvdine/thodine ande geto škole, kaj našti arakhen pes gadzikane studentura gasave škole si paša Rromane gava.

Romania

Maj baro numbri Rromane chavorrengo andar e Romania sitjuvel ande rromane geto/maxalake škole vaj pe thana/distriktura kaj bešel maj baro numbri e Rromengo. Segreguime geto škole, šaj phenel pes, sajekh den maj teluno standardo e edukaciako kana kerel pes lengi komparacia avere školenca. Fizikani infrastruktura thaj kvaliteto e sitjuvimasko si butivar ande gasave škole bilacho.

Rromane chavorre si segreguime ande separate klasura vi ande mainstream škole, khetane e klasurenca pala etnikane minoritetura thaj speciale klasura save sitjuven thaj keren edukacia sar ande škole pala mentalo hendikepirime (nasvale ande godji) manuša. Sar naj varesavo legalo pharipe te keren pes klasura ande relacia e etnicitetosa te kerel pes minoritetongi edukacia, kana si pucipe pala e Rroma gasave klasura si butivar rezultato rasake diskriminaciako. Gadze (dada thaj deja) keren presia pe škole te ulaven pes/traden pes jekh averebdar Rromane thaj gadzikane chavorre so maj dur tradel e manušen andar e škole te keren speciale klasura.

Diskriminacia e Rromengi ande Romaniako edukaciako sistemo kerda disparitetura pala astaripe lache edukaciako maškar gadze thaj Rroma. Maj paluno rodipe savo si kerdino sikavel kaj e Rromane chavorre, kana kerel pes komparacia avere na-Rromane chavorrenca, štarvar/štar droma maj cerra/zala participirin/len than ande anglal-školaki edukacia. Maj dur, Rromane čhavorre save dzan ande cikni škola 25% si ande maj cikno numbri deso na-Rromane chavore pal ande maškarutni škola 30%. Oxtovardeš procentura e čhavorrengo save ci dzan ande škole si Rroma.3 Rezultatura save si sikadine maj palal si but bilache thaj von phenen kaj trujal 40% Rromengo ci dzanen te ramon (lekharen) thaj te ginaven thaj kava trendo vazdel pes opre ande tranziciako periodo4.

Slovakia

Slovakia buxljarda o sistemo pala segregacia Rromane chavorrengi savi uzes šaj dikhel pes kade kaj e Rromane chavoreren šuvel ande škole pala mentalo hendikepirime. But informacie phenen kaj numbri rromane chavorrengo save dzan ande gasave škole si maškar 80-100%. Ande speciale škole dzal kade baro numbri Rromane chavorrengo so trada e manušen te gasave škole akharen Rromane škole "Gypsy schools". Bare mamuj-Rromane rasizmoske kondicie ande Slovakia trada te kerel pes getoizacia e školengi thaj xamime studentura ande gasave škole. Ande baro numbri e školengo procento Rromane studenturengo si maj baro deso ande aver škole save si po kodo lokaliteto/than, sar rezultato savo si kerdino kaj e na-Rromane chavorre djele andar gasave škole.

Endnotes:

1. Dikh Kabakchieva, Petia thaj Ilia Iliev. Akseso/astaripe e edukaciako ande Bulgaria: Kvantitativo Analiza,napublikuime rodipe. Sofia, 2002-to berš, lil. 6.
2. Dikh Komiteto pala pagavipe rasake Diskriminaciako, CERD/C/372/Add.1, 14-to Aprili, 2000-to berš.Raporto dindo katar zainteresuime riga Artiklo 9 e Konvenciako. Štarto periodikano raporto ande 2000-toberš. Addendum Èehikani Republika, 26-to Novembri 1999-to berš, paragrafo. 134.
3. MEC (Romaniko Ministeriumo pala Edukacia thaj Rodipe), ISE (Instituto pala Edukacia), ICCV(Instituto pala Rodipe thaj d•ivdimasko kvaliteto), UNICEF, ‘Participacia pala Edukacia Rromaneèhavorrengi’, Bucharest, 2002, lil. 8.
4. Ibid. lil. 8.
=====================================================================================

Rromenge Problemura Pala Edukacia Ande Europa - Romani-language translation of ERRC position paper "Barriers to the Education of Roma in Europe", submitted at the United Nations Special Session on Children, May 8-10, 2002.

7 July 2004

Pala e Rromane čhavre dživdipe ande adivesutni Europa, egalutne edukaciake šaipe si vareso sar suno. Ande varesave thema maj but katar dopaš Rromane čhavorendar džan ande škole save si pala e mentalo henikepirime manuša (škole pala dile). Ande gasave škole Rromane čhavre našti astaren e diploma savi del len šaipe te lačhe train (dživdinen) ande demokratikano societato. Sa si kontra kodolestar sar trubul te avel: von len lengo čačipe pe edukacia thaj sikavel len sar dile sar vi retardirime. Kana kadala čhavre baron le či avel šaipe te aven lačhe edukuime, te si len lačhe butjarimaske thana thaj sra phenel o zakono ka avel len pokin sar mentalo hendikepirime manuša. Len či avel šaipe te astaren pire fundamentale čačipa thaj či avel len lengo digniteto.

Pe Rromane čhavre kerel pes segregacia katar na-Rromane čhavre ande separatne klasura vaj škole thaj utiliyil pes o modelo katar getoiyuime komunitetura vaj godolese kaj si uži rasno diskriminacia. Izoluime katar pire na-Rromane amala thaj sikadine katar bilačhe instruktora von sigo našen daradine katar anglune ekspiriance thaj thaj našti lačharen pes pala dživdipe ande jekh multikulturalo demokratia. Ande maj ekstreme kazura sar rezultato bilačhe strategiako katar autoriteto but Rromane čhavre ande Europa aresen varesavi na formalo edukacia. Gasave Rromane čhavre arakhen than ande varesave škole kaj kerel pes rasistikani tortura pe lende vaj fizikani tortura katar lenge onstruktora/sikavne vaj katar lenge na-Rromane amala godolese/vaš odi kaj ande adjivesutni Europa e Rroma si nacia savi či kamel pes thaj katar savi marel pes prasape. Maj dur zala/cerra Rromane vaj na-Rromane čhavre ka sitjuven ande škole pala Rromani kultura, xistoria vaj čhib vaj pala bari kontribuacia e Rromengi ando societato kaj train/dživdinen.

Rekomodacia Vaj So Trubul Te Kerel Pes?

Europako Rromano Čačipasko Centro gindilkaj o problemo pala sistematikano opripe kontra e Rroma thaj lengo čačipe pe edukacia našti agoril pes te na kerel pes jekh lačho školako desegregaciako programo. O ERRC dikhel kaj desegregacia naj univerzalo drabo savo šaj sastarel sa e Rromenge problemura ando fremo e edukaciako thaj kaj bi lačhe školake desegregaciako čače pharuvipa našti keren pes. Ĺ kolaki desegregacia si godolese/ vaš odi fremo ande savo o ERRC dikhel drom sar kava problemo šaj phagavel pes. Amen xatjaras kaj školaki desegregacia si politika savi naštiphagavel pescivile societatoske projekturenca vaj donoreske investicienca. Segreguime edukacia si problemo savo si dur katar cikne projektura thaj šaj phagavel pes numaj themeske akcienca thaj lačhe politikane kamipasa katar e governoske agencie. Ande adjivesutni vrama čačo politikano kamipe pala školaki desegregacia ande Europa či egzistuil. Ĺ aj phenel pes kaj varesave Centrale thaj easto Europake thema kerde koncepto pala desegregacia thaj šuvde les ande oficiale programura numaj problemo si kaj či kerda pes lengi sasti elaboracia thaj kaj naj implementuime. Maškarthemutni participaciasi importanto po drom te zurarel pes čačo buxljaripe thaj implementacia ando komplekse školake desegregaciake programura. ERRC rekomodacie Europake Governonge vi rekomodacie ando fremo desegregaciako si:

# Te ačhavel pes so maj sigo (akana) praksa te Rromane čhavore bičhalen pes ande "speciale škole" (škole pala dile);
# Te so maj sigo (akana) keren pes e aktivitetura save ka traden e Rromane čhavren te integrišin pes ande main-stream školako sistemo;
# Te buxljarel pes thaj te kerel pes implementacia pala jekh lačhi nacionalo strategiako plano pala o transfero Rromane čhavorengo andar "speciale škole" vaj "speciale klasura" ande mainstream škole khetane jekhe ažutimaske programosa.
# Te buxljarel pes thaj te kerel pes implementacia varesave akciake planosko pala desegregacia mainstream školake sistemosko;
# Te so maj lačhe dikhel pes si kerdini alokacia pala e resusura pala školako desegregaciako akciako plano thaj aver programurengo kasko areslipe si te kerel integracia Rromane čhavorengo ande školako sistemo;
# Te kerel pes anglal školako programo pala Rromane čhavore po drom te sitjuven majoritetongi čhib te so maj lačhe len than/participirin ande škola katar angluno školako djes;
# Te e školenge autoritetura keren sankcie sar;
# Kontra ekskluzia Rromane čhavorengi andar škola;
# Kontra fizikani, verbalo tortura vaj bilačho tretmano Rromane čhavorengo ande škole;
# Levelura/instance pe save e sikavne vaj školaki administracia šaj protekuin Rromane čhavre katar tortura na Rromane čhavrendarvaj levelura pe save šaj došaren pes na Rromane čhavre te kerde tortura pe Rromane čhavre;
# Te buxljarel pes thatj te kerel pes implementacia edukaciake programurengo pala Rroma te sastarel pes godo so ačhilo andar angluni vrama katar substandardo edukacia thaj na-edukacia;
# Te dikhel pes sosatr egzistuil anti-Rromano rasizmo ande Europa kade kaj ka buxljarel pes thaj implemenuil pes anti-rasizmoske curriculumura pala škole thaj anti rasizmoske kampanje pala e media. Pe sa levelura manuša save keren buti ande Europake institucie trubun te phenen sar te phagavel pes o rasizmo, diskriminacia thaj segregacia;
# Te buxljaren pes strategie pala sitjuvipe Rromane čhibaki, kulturaki thaj xistoriaki ande škole thaj te del pes šaipe te kava sitjuvel pes ande svako škola; te sitjuven pes sa e čhavre sar savi lačhi kontribucia e Rroma kerde ande societatura kaj train/dživdinen.

Diskusia: Europako Rromano Cˇacˇipasko Centrosko Gindipe Pala Edukacia Rromane Cˇhavorengi Ande Europa

Kotor/artiklo 26 Univerzale deklaraciako pala manušikane čačipa (1918) phenel: "Svakones si čačipe pe edukacia". O principo kaj e edukacia sar fundamentalo čačipe trubul te avel slobodo katar e diskriminacia si šuvdino ande maškarthemutno čačipe/xakaj. O artiklo/kotor 5(e)(v) maškarthemutne konvenciako pala eliminacia svakone formako rasistikane diskriminaciako (ICERD) sar egzamplo phenel: "E thema save somnisarde kadi konvencia lie pe peste obligacia te phagaven rasistikani diskriminacia ande svako forma sar vi te garantuin šašipe svakonese, bi diferenciako pala rasa, kolori, nacionalo vaj etnikani bučim egalutnipe anglal o zakono sar vi čačipe pe edukacia thaj treningo."

Gindosa sode si importanto e edukaciaki rola po drom te buxljarel pes vaj te avel slobodo jekh manuš e diskriminacia kontra e rroma ando fremo e edukaciako si sa maj zurali ande Europa thaj kade kerel but bilačhe efektura. Rasistikani segregacia si but buxljardi ande adjivesutno Europako edukaciako sistemo. Godo so maj but dukhavel e Rromen ande Europako školako sistemo si:

# Segregacia ande škole vaj klasura pala mentalo hendikepirime manuša;
# Segregacia ande telutne standardoske škole vaj klasura ande mainstream edukaciako sistemo;
# Segregacia ande škole kaj šuven pes numaj Rromane čhavre "Rromane geto škole";
# Ekskluzia katar školako sistemo;
# Tortura ande škola.

Segregacia Ande "Speciale škole" Vaj Speciale "Klasura" Pala Mentalo Hendikipirime Manuša

Specialo forma pala rasistikani segregacia savi si buxljardi ande Easto thaj Centralo Europa si tradipe Rromane čhavrengo ande speciale škole vaj speciale klasura pala mentalo hendikepirime manuša.

Ande vrama kana kerda pes rodipe ande Čehikano foro Ostrava O ERRC arakhla kaj kaj si e Rromane čhavore 25 droma maj but tradine ande speciale škole deso gadže. Ande elementaro škola 5% si Rromane čhavre numaj ande speciale škole džan 50% Rromane čhavrendar. Sar godo phenda o Čehikano governo 75% Rromane čhavrendar djelo ande speciale škole ande 1998/1999 berš maj but katar opaš participantura speciale školengo sesa Rroma. Naj indikacia kaj pharuda pes e situacia ande trin beršengo periodo kana O ERRC lia te kerel rodipe pala e Rromani situacia ando edukaciako sistemo Čehikane themesko. O Čehikano autoriteto/barederipe butivar phenda kaj ka nevljarel pes o edukaciako sistemo numaj dži akana sa si sar vi maj anglal, o sistemo si segreguime.

Naj numaj eČehia than kaj e Rromane čhavore bičhalen pes ande škole vaj klasura pala mentalo hendikepirime manuša. Vi ande Ungrikano them šaj dikhel pes gasavo trendo:Ando 1998-to berš kerda pes rodipe ando Borsod regiono thaj o komesari pala Etnikane thaj Minoritetonge čačipa (Minoritetongo ombdusmano) arakhla kaj 90% čhavrengo save džan ande speciale škole si Rroma. E Rromane šhavre si segreguime ande speciale škole thaj klasura vi ande Romania. Nacionalo statistika pala o numbri Rromane čhavorengo save džan ande gasave škole thaj klasura našti oficielo dikhen pes. Ando foro Kluž-Napoca ande škola pala mentalo hendikirime bešen 200 čhavre thaj sar phenen varesave manuša 70% si Rromane čhavre. Maj baro pučipe pala školake autoritetura/barederipa si dal e Rromane čhavre trubun te džan ande speciale škole vaj ande speciale klasura. Europake Rromane Čačipaske Centro si but dokumentura pala kazura ande save školake barederipa vadži/inke jekhvar lie te resortuin e Rromane čhavren ande speciale škole vaj klasura pal e čhavre či sikade varesavo hendikepo numaj vaš odi/godolese kaj si Rroma vaj kaj o sikavno/instruktori ši džanel so te kerel lenca.

Ande relacia pala kava so si ramosardino opre e Rromane čhavreb si but reprezentuime ande speciale škole ande: Bulgaria, Kroacia, Polandia, Serbia thaj Montenegro, Slovakia thaj Slovenia. Ande Slovakia maj but katar opaš Rromane studentongi populacia džal ande speciale škole pala mentalo hendikepirime. Sar arakhla o Fondo pala Putardo Societato, ande Bulgaria, majoriteto katar 19,000 studentura ande 130 Bulgariake škole save si mentalo nasvale si Rroma.

Presia pe dada thaj deja te bičhalen lenge čhavre ande speciale škople si zurali. Jekh Rromni andar Čehia, rajni Z.L. phenda e Europake Rromane Čačipaske Centroske kaj e škola kamla/probisarda latar te somnil o lil ande savesa kamle te bičhalen lake čheja ande škola pala mentalo hendikepirime:

Murre čheja si dešutrin berša. Voj si ando eftato klaso. Duj berša maj anglal akharde man thaj phende "Amen andam decizji kaj voj trubul te džal ande specialo škola. Ĺ aj aves that somnis e lila?" Me phendem "Na me či kamav te voj džal ande aver škola". Von phende "Akna trubul/musaj te džal amen bičhaldam sa lake lila ande specialo škola". Me gelem thaj sasa man bare problemura te iriv kodola lila. Me vadži/inke či xatjarav godo. Von či phende mange sostar kamle te murri čhej kade sigo pharuvel e škola.

E psihologura thaj aver školake barederipa/autoritetura ande Čehikani republika thon/šuven e daden thaj e dejan telal presia, e psihologura keren evaluacia pala čhavre areslimasa te traden len ande speciale škole pala mentalo hendikepirime. Sar phenen e Čehikane psiohologura:

E psihologura vaj e profesora/sikavne ka phenen e dadenge thaj dejange: "Tire čhavre naj lačhe rezultatura ande fundoni škola: tu san pe amari rig?" O barederipe/autoriteto atoska ka phenel "Atoska tire čhavrese ka avel maj lačhe ande specialo škola?" Thaj e dada thaj e deja aven pe lengi rig bi gindosko kaj ande godo momento von bičhalen pire čhavren ande speciale škole pala mentalo hendikepirime. Thaj kade džal e konverzacia maškar autoritetura pe jekh rig thaj dada thaj deja pe aver rig.

Pe varesave levelura "speciale škole" pala mentalo hendikepirime manuša keren regrutacia rromane čhavorengi vi godolese kaj si len problemo e budžetosa thaj te si len maj but studentura ka avel len maj bare love. Jekh profesori savo maj anglal butjarisarda ande gasave škole phenda e ERRC-ese sar e školake administratora kerede regrutacia Rromane čhavorengi pala e dilengi škola (škola pala mentalo nasvale manuša):

O vice direktori e školako phenda mange te džav kaj doktora ande kava regiono thaj te dikhav sode/gatji Rromane čhavrendar ka pheren ande godo berš 6 berša. Kava vice direktori kamla mandar te kerav jekh lil gasave Rromane čhavorengo areslimasa te sa von šaj aven tradime ande amari specialo škola. Voj trada man vi te džav ande rromane familie thaj rte kamav lendar te lenge čhave šaj aven tradine ande gasave škole.

Dži kaj si e participacia Rromane čhavorengi ande speciale edukaciake programura vareso relativo lokhes, ando regiono, reintegracia andar speciale klasura vaj speciale škole ande regulare klasura vaj škole si, šaj phenel pes, oprime thaj ande praksa naj šaipe pala kava. O konflikto pala intereso, sar o kamipe speciale školake administratorengo te avel len so maj but studentura ande speciale klasura vaj speciale škole po drom te avel len love, sajekh opril e autoriteoren te keren decizji savo si lačho maj anglal pala e čhavre. Varesave školake direktora či kamen te muken te e rromane šhavre džan andar speciale klasura ande normale klasura. Ande praksa, numaj cikno numbri Rromane čhavorengo djelo andar speciale klasura vaj škole ande normale klasura thaj pe aver rig naj varesavo indepedanto monitoringo savo šaj dikhel trubun vaj na e čhavre save džan ande speciale škole te džan ande kodole škole vaj ande normale.

Baro numbri Rromane čhavorengo ande škole pala mentalo hendikepirime kerel pe trin riga doš: rasaki segregacia, substandardo edukacia thaj ladž kaj si vareko mentalo hendikepirime thaj sa akava si but phares e Rromenge. Sar o Baro Komesari pala Nacionale Minoritetura andar e Organizacia pala sekuritato thaj ko-operacia ande Europa na dumut phenda: "Patjav kaj si kadale na legale sankcie kontra e Rroma maj baro bilašhipe e Rromenge deso o fenomeno pala tradipe Rromane čhavorengo ande speciale škole, ande škole pala mentalo hendikepirime manuša." Vi paša godo kaj e Rromane šhavorenge del pes substandardo edukacia, kaj opril len te baron thaj buxljaren pes sar lačhe manušao efekto si vi godo kaj kerel pes vi diskvalifikacia e rromane čhavorengi katar lethanipe/participacia ande maškarutne thaj bare škole sar vi profesionale institucie.

Segregacia Ande šerutne/Mainstream škole

Vi kana e Rromane čhavre sitjuven ande normale škole von si segreguime ande speciale klasura thaj ande varesave kazura ande speciale khera. E Rromane čhavre ande segreguime klasura si sitjarde ande relacia pala jekh "regulišime edukaciako programo" savo naj kerdino te del egalutni edukacia sar avere studentonen. E Rromane čhavre ande gasave škole si sajekh sajekh segreguime katar pire na-Romane amala ande lengi sasti školaki kariera. Efekto gasave školake sistemosko si ekskluzia e Rromengi katar egalutni edukacia.

Ande Kroacia majoriteto Rromane čhavorengo ande maj cikne škole si šuvdine/thodine ande substandarde segreguime klasura. Europake Rromane Čačipaske Centrosko rodipe ande Kroacia (čhon, maj, 2001-to berš) arakhla kaj and Medjumurje regiono katar pandž škole ande štar si kerdine speciale klasura pala e Rromane čhavore. Sar phenen e informacie andar Medjumurje Regionosko departmano pala Edukacia, Kultura thaj Sport thaj Tehnikani Edukacia katar 865 Rromane čhavora save džan ande dešuduj škole ando Medjumurje regiono, 511 čhavre sitjarde thaj gjele ande speciale klasura ande 200/2001-to školako beršesko periodo. Gasavo modelo pala školaki segregacia vi ande aver Kroaciake forura, regionura. Sar egzamplo ando 2001-to berš Kroaciako ombdusmano krisisarda segregacia Ropmane čhavorengi ande Varaždinesko Regionoske škole. Vov alavarisarda gasave škole "apartheid".

Autoritetura/barederipa ande Romania segreguisarde e Rromane čhavren ande speciale klasura ando fremo školake sistemosko, lokhes pe etnikani baza. O ERRC džanel vi pala e kazura ande save e familia na-Rromane čhevorengi vazde glaso kontra šaipasko te lenge čhavre an khetane ande škole e Rromane čhavrenca. Gasave kazura sesa vi ande varesave xurdelina/kindergaten ande Romania. Sar egzamplo, ande Mangalia, sar phenen e lokale aktivistura, familia na Rromane čhavorengi konstanto trada e autoriteto/šerutne manušen andar e xurdelin/kindergarten kaj ka thon/šuven pire čhavren ande aver xurdelina te von akcptuin e Rromane čhavren te len than ande godo xurdelin.Gasave problemura trade e šerutne manušen te gindin pala varesavo aver šaipe pala Rromane čhavore.

Ande Ungrikano them si indikacie kaj e Rroma keren 81.2 procentura katar e studentura save džan ande "catč-up" klasura sar phenen vi e rodipa save kerda o Instituto pala Edukaciako rodipe. Ĺ kolake autoriteturen/barederipen si intereso te keren kadala catč-up klasura godolese kaj šaj astaren lovengo ažutipe pala minoritetura sar phenel o zakono andar 1993-to berš. Numaj čačes kadala klasura si substandarde, e čhavren den bilačhi/čorri edukacia, gasave škole kaj džan e Rrpmane čhavre si ande segreguime foroske thana. But Rromane čhavre save džan ande gasave klasura čikana našti astaren lačhi edukaciathaj našti keren participacia ande normalo školako sistemo. Von agorin pire škole ande gasavo (separatno) školako sistemo butivar džan numaj dži kaj 5-to klaso. Ande 1999-to berš ande piro beršesko raporto e Hungariako Mineritetongo Ombdusmano phenda: "Te ažutil pes o školako sistemo si numaj korro-drom thaj pe bibaxt maj but Rromane čhavre si tradine pe kava drom". Vov kamla te phenel kaj o ažutipe školake sistemosko si jekh specialo forma pala rasikani diskriminacia kontra e Rroma savi vazdel opre segregacia thaj jekh suptilo separacia. Gasavi praksa pe bibaxt vadži naj ačhadini.O rodipe Minoritetonge Ombdusmanesko andar 2002-to berš sikada kaj e Rromane studentura andar Verpelt maj cikni škola, Heves Regiono, džan ande speciale klasura katar maj angluno školako berš bi pučipasko e familia kamel vaj na te lengo čhavro džal ande speciale klasura.

E gadže andar Espanja kerde jekh civilo akcia po drom te oprin numbri e Rromane čhavorengo save džan ande škola. E akcia kerda rezultato kade kaj sas kerdini jekh efektivo segregacia Rromane čhavorengi ande školako sistemo. Po 14-to Aprili, 2000-to berš e familia katar 633 studentura andar San Juan Bosco škola, Espanjako foro Barkaldo prtestuisarde kontra 3 Rromane čhavre save trubusarde te len than ande opre ramosardini škola. E čhavren naj sas škola katar 31-to Marto 2000-to berš kana e škola kaj von sitjarde sasa phandini. Po 10-to Majo 2000-to berš e čhavre djele ande San Juan Bosco škola numaj lenge gadžikane amala naj sesa gothe. E Rromane čhavrenca khetane djelo o rajo Jesos Gimenez katar e asociacia savi akharel pes Initiative Gitana, e prfesorenca andar e škola thaj e policajcurenca/šingalenca dži kaj e familia gadžikane studentorengo kerda protesto pe ulica. Gadžikane dada thaj deja kerde protesto anglal e škola. O lokalo autoriteto šuvda/thoda kava problemo anglal distriktosko krisi pala terne manuša savo phenda gadžikane dadengethaj dejange kaj ka keren kegalo akcia te von ši kamen te bičhalen pire čhavren ande škola. Maj palal 90% gadžikane studentorengo irisarde pes ande škola po 15-to maji. Po agor e Rromane čhavre sesa tradine ande specialo klaso bi avere studentongo.

Ande Sloveniako foro Leskovec pri Krskom, ande maj cikni škola, e Rromane čhavre katar jeto dži kaj štarto klaso džan ande separato školako kher savo si paša šerutno školako kher. Kade keren vi autoritetira ande varesave Polandiake forura save utilizin o fakto kaj egistuin vi e private školake projektura kasko areslipe si te ciknjaren numbri e Rromengo save ši džanen te ramon/lekharen vaj ginen thaj bičhalen e rromane čhavoren ande speciale klasura bi diferenciako džanen vaj na te ramon thaj te ginaven.

"Geto škole"

Pe varesave levelura e Rroma si šuvdine/thodine ande škole saven naj baro kvaliteto sar rezultato bešimaske thaneske segregaciako: geto čhavre ande geto škole. Ande gasave škole ando majoriteto si e Rromane čhavre. Gasave škole publiko phenen kaj den normalo edukacia čačipe si kaj del pes substandardo edukacia, kaj e profesoren butivar naj lačhi kvalifikacia, kaj si e pustika purane.

Ande Bulgaria, sar egzamplo geto škole si ande purane khera, butivar phagarde feljastrenca, melale. Gasave škole butivar ando trunjariko, e edukacia ši kerel pes svako djes; varesave Rromane studentura save agorisarde gasave škole phares šaj ginaven vaj ramon thaj butivar e profesoren naj gasave kvalifikacie save si vazdine opre katar o zakono.

Maj dur bilačipa save keren pes e Rromenge katar na-Rromane sitjara vazdel e segregacia Rromane čavorengi thaj vaš odi keren pes škole numaj pala Rromane čavore. Gindil pes kaj 78% Rromane čavore ande Bulgaria džan ande gasave škole.

Ande but Portugalike forura si bare getura thaj gasave kounitetura si maj but Rromane. E situacia ande gasave forura butivar si but bilači: e khera naj lače kerdine, thaj naj elektriciteto vaj saniteto. AndeRromane geturabutivar naj šaipe te tataren pes e khera kana si o ivend, saniteto vaj than kaj šaj xalaven pes e gada. Ĺ kole ande gasave komunitetura si sub/standarde (telal standardo) geto škole ande save o majoriteto si e Rromane čavre. Sar egzamplo gasave kondicie si ando foro Coimbra sar vi ande but aver komunitetura.

Segregacia kerel pes vi Rromane čavorenca ande Moldovake škole. Sar egzamplo e Rromane komunitetoski škola ande foro Sčinoasa butjarel telal phare kondicie, e sitjaren (profesoren) naj lače kvalifikacie thaj e škola butivar či kerel buti. Kadale školako tan si ande jekh Rromane familiaki avlia (bar). Kana o ERRC kerda vizita ando kava foro (decembri 2001-to berš) e škola sasa duj cikne sobe sar vi bilačo furnituro. Kadaleškola naj sas feljastra thaj kana o ERRC avilo e lila sesa šuvdine pe feljastra. E škola naj sasa tatipasko sistemo thaj ivendesa si numaj maj cerra tates deso avri. E sitjara andar kadi škola si duj na-Rromane manuša andar o foro Tibirica save agorisarde nuumaj elementaro (maj cikni škola). Ande vrama kana o ERRC djelo ande kava komuniteto e škola naj sasa putardini thaj khonik či džangla te arakhel e sitjaren. E čavre andar e škola phende kaj e sitjara aven numaj pe duj časura po pala varesave djesa či aven. Levelo džanglipasko kadale čavorengo si ande relacia kadalesa so opre ramosardam. Varesave cerra maj purane čavre či džanen te drabaren thaj te ramosaren/lekharen. Rromane čavre save džan ande škola savi si ando foro Sčinoasa phende kaj naj len pustika thaj kaj lenge familie našti kinen lenge kadale pustika thaj aver materiala save trubun len pala o sitjuvipe ande škola.E čavrenge dada thaj deja phende kaj naj len šaipe vi te den pire čavrenge xabe. E rromane čavre andar e Sčinoasa džan ande škola dži kaj štarto klaso thaj na but lendar džan maj dur. Katar o pandžto klaso e čavrre trubun te džan ande Tibirica (aver foro) te kamen te džan maj dur ande škola.Kontra ečhavre katar e Sčinoasa save džan ande škola savi si ande Tibirica, ande vrama kana o ERRC kerda vizita ando decembri 2001-to beršesko naj sasa maj but katar pandž Rromane čhavre, kerel pes bari diskriminacia vi katar lenge gadžikane amala vi katar lenge sitjara/profesora. E čavre phende kaj si mardine katar lenge gadžikane amala thaj vi katar e profesora. O ERRC arakhla kaj e situacia vi ande aver Rromane gava ande Moldova si gasavi.

Ekskluzia Katar e škole

Buten Rromane čsvoren naj sasa šaipe te džan ande škole. Pe varesave thana bilači birokratia thaj čoripe permanento kerel te e čavre na džan ande škole. Pe duujto rig e na-rromane familie keren sa te traden e rromane čavoren andar e škole.

Baro numbri Rromane čavorengo andar e Romania, sar egzamplo sasa blokirime/ačadino te na džal ande škole kade kaj naj sasa kerdini lengiregistracia (sar civilonen save bešen ande godo foro) sar vi kade kaj sesa bijandine ande varesavo aver than. Ando 1989-to berš kana pelo o Čaušesku thaj lesko režimo trujal 30 anti-rromane programura sesa kerdine kasko areslipe sasa mudaripe e Rromengo sar vi lengo tradipe andar e komunitetura thaj gava kaj traisarde/dživdisarde. But gasave viktimura, maškar e Rroma save gele katar pire gava po drom te arakhen varesavi buti akana si but čore thaj naj len egzistencia pal maj but lendar bešen ando Bukurešt. Bi šaipasko te registruin pes ande godo foro butivar bi šaipasko te dživdinen/train ande normale khera kadale manušen naj ni šaipe te bičalen pire čhavren ande škole. Butivar problemo pala identitoske dokumentura sasa utilizime katar e šerutne e školake sar problemo savo našti phagavel pes thaj godolese/vaš odi e čavre našti džan ande škola. Ande Temišvar savo si paše katar e granica e Romaniaki (po westo) e dadenge thaj e dejange save kamle te den pire čavoren ande škole sasa phendino kaj lenge čavre našti džan ande škola godolese/vaš odi kaj naj len bijandimasko seritifikato dindo ande Romania. Kade vi e Rroma save sesa tradine andar e Germania našti džangle te den ande Romaniake škole. E Romaniako barederipe phenda kaj o problemo sasa kaj lengo školako sitemo si diferento katar e Romaniako. E dada thaj deja andar Zabruzi savo si paša Bukurešt phende e ERRC-eske ando Februari 2001-to berš kaj lenge čavre našti die ande škola sa dži kaj e membrura andarr o parlamento či kerde intervencia.

Gasave administrative problemura pala participacia Rromane čavorengi ande škole sasa vi ande Francia. Na governoski organizacia Socio-Educative Tzigane D'Aquitaine (Useta) dia raporto e ERRC-eske kaj ande vrama kana sasa akademikano berš 1999/2000-to berš, e membrura e organizaciaki kaj baron e problemura pala implementacia Rromane čavorengi ando fremo e edukaciako. E čavrenge sasa oprime te džan ande škole pal eksplanacia sasa: kaj thana ande škola, kaj naj sitjarimasko materiali, naj sertifikato andar e škola te kerel evaluacia akademikano levelo e čavorengo. Ande jekh škola e pedagogura kerde jekh numbri (sode/gatji čavre šaj džan ande kodi škola) po drom te kerel pes "prevencia katar e konflikt situacie".

E žurnalistura katar Telemadrid privato lokalo televizia andar Espanja, kerde jekh testo ande xurdelina/kindergarten kade kaj garavde e kamera areslimasa te sikaven (te dokumentuin) e diskriminacia kana kerel pes selekcia e čavrengi. Jekhe žurnalistose sasa dindi eksplanacia katar o membro themeske organizaciake pala xurdelina sar trubun te keren pes e xurdelina (kindergarten) ande savo trubun te aven numaj e gadžikane čhavre. Kava oficialo reprezentanto e themesko dia direkto adveto (advice) e žurnalistose savo sikada pes sar vareko ko kamel te putrel e xurdelin pal či kamel te mukel e Rromane čavren ande leste godolese/vaš odi kaj te mukes jekhe sigo ka avel maj but. Pe kadi video kaseta o administratori phenel e žurnalistose na direkto te kerel diskriminacia kontra e Rroma godolese kaj ka avel ilegalo thaj kaj si maj lačhe te e Rromane čhavre šuven pes oe aštjarimaski lista dži kaj lenge familie či vazden pire vasta katar kadi solucia/šaipe. Kadi video kaseta sasa sikadini pe but televizie ande espanja thaj trda savoren pe bari debata.

Baro numbri Rromane čhavorengo trail ande segreguime "kampura pala e nomada" thaj naj len čačo akseso po školako sistemo. Distanca maškar segreguime kampura thaj škole si vi maj bari kana e policia tradel e rromen andar e kampura. Kana keren pes racie e policia litjharel/phagavel e čavrenge s lila pala e škola. Butivar e rroma train/dživdinen dural katar e škole. E Rroma si tretirime sar na civilura thaj kava tradel e Rromen te na džan ande škole.

Ande Grecia, ando Novembri 2000-to berš, po drom te traden e Rromane čavoren andar e škola, o barederipe katar e Halastra paše katar o Tesaloniki, phanda e lokalo maj cikni/elementaro škola po jekh kurko.E škola si phandini vaš odi kaj e na-governoski organizacia Drom Network For Gypsy Social Rights kerda intervencia areslimasa te či del e rromane čavorenge te džan ande godi škola. kadi asociacia kerda protesto kontra e participacia Rromane čavorengi, andar Aghia Sophia Gonou komuniteto na dur katar o Tesaloniki, ande škole. maj pala kerdino si kompromiso kasko rezultato sasa te numaj 8 katar 16 Rromane čhavre šaj džan maj dur ande godi škola thaj e škola si palpalem putardini jekh kurko maj palal. Kontra e gresikani legislacia savi phenel kaj o čhavro trubul te džal ande maj pašutni škola katar o than kaj si bijandino aver 8 Rromane čhavre gele ande škola savi si 17 kilometrura durakl katar lengo bešimasko than.

Si vi egamplura kana e Rromane čhavre save džan ande škole aven tradine avri. Si but raportura andar e Hungaria kaj si e čhavre tradine te aven "private studentura" te vi o dad thaj dej thaj e školake reprezentantura den šaipe e čhavrese te sitjol katar piro kher. Kava šaipe si kerdino pala specialo talentuime čhavre numaj ašunel pes kaj e profesora/sitjara keren presia pe Rromane familie te akceptuin kava šaipe. O ERRC kerda jekh rodipe ando foro Berettyóújfalu ando 2000-to berš thaj arakhla kaj sa 9 rromane čhavre džan sar private studentura (sitjuven kheral) thaj kaj but lendar peren pe/našti nakhen e egzamura. Efekto gasave strategiako si te traden pes e Rroma andar školako sistemo.

Maj palal ande thema sarsavi si e Grecia, Italia, Romania, Serbia thaj Montenegro, e Rromengi ekskluzia katar e škole šaj avel kotror Rromane na-integraciako. Sasto Rromano komuniteto ande Romania trail/dživdinel pe but bilače thana thaj kamipa na-governoske organizaciengo te žutil e Rromanege te den pire čhavre ande škole sajekh aven phagarde katar themeske oficiale institucie. E Rroma train ande "na-oficiale kampura" ande Italia, lenge cikne-vramake khera kerdine bi oficiale muklipasko sajekh aven litjhardine/phagardine katar forosko barederipe thaj maj palal vi kadala Rroma si tradine katar o societato. Kadi ekskluzia rromengi katar edukaciako sistemo si vadži/inke jekh kotor katar sasti marginalizacia Rromane komunitetoski. E Rromengi ekskluzia katar edukaciako sistemo si vi efekto vi reflekcia katar legalo na-egzistencia e rromengi ande sasti Europa. Rezultato kadale ekskluziako si reprodukcia manušengi saven naj avutnipe sar ni šaipe te keren pire kamipa ande vrama savi avel.

Tortura Ande škole

Pe Rromane čhavre kerel pes tortura ande škole ka-tar lenge gadžikane amala, katar gadžikane familie, katar sitjara thaj administratora. E sitjara thaj administratora phanden pire jakha kana kerel pes rasistikani tortura kontra Rromane čhavre. Maj bilače si kana e administratora keren fizikani tortura kontra Rromane čhavre vaj akušen len. Ande maj cikne berša but Rroma thaj na-Rroma gindin kaj či-kamipe, fizikani tortura thaj akušipe si vareso normalo.

Jekh interview andar o Marto 1998-to berš savo kerda o ERRC e 10 beršenge purane Rromane čhejasa katar gav andar Bontida, paše katar Cluj-Napoca ande Romania, phenda kaj lako sitjari cirda lako kan kade zurales thaj maj palal roda doktore te sastarel las. Jekh cikne školako studento andar Ungrikano foro 50 kilometrura katar Budapest, phenda e ERRC-eske kaj jekhvar lako sitjari akharda Rromane čheja ande škola "khandini cikni Rromani kurva" thaj kaj čalada lake amale. O dad thaj dej kerde rovipasko lil e barederipase thaj e školake pala I incidento pal o sitjari naj sasa došardino. Sar phenel o ERRC kana kerda jekh rodipe ando Novi Sad, Serbia thaj Montenegro ando marti 200-to berš duj Rromane čhavore katar Kosovo pe jekh vrama či gele ande škola godolese/vaš odi laj lengo sitjari čakada jekhe čhavore pustikasa po šero. Jekh Rromano čhavro savo sasa ande duj škole Germanikani thaj Makedonikani phenda e ERRC-eske ando jekh interview (vakaripe) savo sasa kerdino ando Avgusto 1997-to berš kaj maj but kamel te džal ande Germanikani škola godolese kaj ande Makedonikani e sitjara maren les."

Ando Maj 2001-to berš jekh butjarno andar ERRC dikhla čahikane konsekvence katar e fizikani tortura kontra e Rromane čhavre kana sasa ande maj cikni škola ande Kroatikano gav Orahovica. O butjarno andar ERRC dikhla šov-beršenge čhavore ando kornero e sobako, o butjarno pučla sosatr si o čhavro došardino. Eksplanacia sasa kaj o čhavro ramosarda/lekharda po zido thaj o sitjari/profesori marda lesko šero ando zido. Kana maj palal pučle e sitjare sostar godo kerda vov phenda "kaj Rromane čhavre si bilače vaš odi/godolese kaj lenge dada thaj deja či len sama pe lende thaj godolese trubun te maren pes".

Vi e na-Rromane studentura keren tortura pe Rromane čhavre pal lenge instruktora/profesora godo či oprin. Dešutrinengi Rromani čhej andar Alexandria phenda e ERRC-eske ando interview (vakaripe) savo sasa kerdino ando 2000-to berš: "Murre amala andar e škola phende mange kaj sem Rromni thaj murro than naj ande škola". Ande Serbia thaj Montenegro e na-governoski organizacia savi akharel pes Humanitaro Čačipasko Centro (HLC) khetane e ERRC-esa kerda dokumentacia pala but kazura ande save e Rromane čhavre sesa dukhadine katar lenge gadžikane amala.

a) Zaim Beriša dešutrine beršengo čhavro savo džal ando štarto klaso ande škola Zaga Malivuk ando Beograd, phenda kaj leske gadžikane amala andar e škola sajekh ajharen les džungale anavenca thaj varekana maren les. Ando Septembri 1999-to berš, pandž na-Rromane čhavre lie te maren les thaj te čalaven les ando porrr thaj muj.O manuš savo lel sama pe školako vudar phenda e školake šerutnenge so sasa. Zaimeski dej, rajni Ljubica Stankovic phenda kaj lako čhavo avilo khere phagardine mujesa thaj nakhesa thaj kaj maj palal leski dej indjarda les kaj doktori. Voj djeli kaj školake šerutne te phenel so sasa pal von phende kaj ka vakaren/vorbin e gadžikane studentonca te na keren godo maj but. Duj trin djes maj palal kadale gadžikane studentura palpale atakuisarde e Zaime thaj leske phrale Safete pe trenoski stancia kana von lie te aven khere katar e škola. Jekh katar e gadžikane studentura lia vi e čuri. O Zaim našla lendar pal lesko phral sasa mardino dži kaj či avile e perutne.

b)Zoran Miladinovic inja beršengo Rromano studento andar Cirilo thaj Metodie škola andar Beogradphenda kaj leske gadžikane amala andar e škola den les palme thaj džungales akharen les svako djes. O Zorane phenda pala kava pire sitjarese savo phenda lese kaj si maj lače te lel sama pe lende kana džungales akharen les. Ando Septembri duj čhavre marde e Zorane ande školaki vatra/avlia. Dži kaj jekh intjarda les o dujto gadžo marda les/čalada les ando šero. Liduj gadže dukhade e Zorane kade vi kaj akharde les rasistikane anavenca. E rajni Radmila Miladinović Zoraneski dej phenda kaj godo djes lako čhavro avilo khere ratvale mujesa thaj kaj phenda kaj duj gadže marde les.

c) Kristina Stanojević dešujekh beršengi Rromaani čhej savi džal ando pandžto klaso ande elementaro škola "Banović Strahinja" – Beograd phenda kaj kana sasa ando štarto klaso lake gadžikane amala kerde tortura pe lende thaj vadži/inke duj čhavre save sesa lasa ande godo klaso. Von akharde kadale rromane studentoren džungale anavenca, marde len palmenca thaj butivar vi čalade len.

Sar phenel o HLC (Humanitaro/Manušikano Čačipasko Centro) e sitjara či reaguin sar trubul po drom te protektuin e Rromane studentoren ande Serbiake thaj Montenegroske škole.

Jekh Rromani familia andar Čehikani Republika phenda e ERRC-eske:

Patricia murri maj terni čej bešel ande škola jekhe gadžesa savo sajekh akušel las. Kana agoril pes e škola o gadžo adžukarel las avri thaj čalavel las. Las si numaj efta berš thaj si las bari dar. Murro čhavo Mičal džal ando oxtoto klaso. Les naj amala thaj bešel korkore po agor e sobako kaj sitjon e studentura. Numaj vov si Rrom ande škola thaj aver studentura sajekh akhušen les.

Konkluzie: Efektura Rasistikane Diskriminaciake

Sar si ramosardino/lekhardino ande publikacia savi kerda o Open Society Institute, ando 1992-to berš numaj 35 % Rromane studentorengo ande Espanja agorisarda elementaro edukacia pe vrama dži kaj 51% pele ande jekh klaso pal 14% pele duj thaj maj but klasura. E situacia adjes cerra/zala pharuda pes thaj analfabetizmo maškar e Rroma ande Espanja si 50%. E data-baza phenel kaj o numbri rromane čhavrengo save džan ande škola ande Kroacia maj dur štartone klasostar ciknjarda pes. Ande piro raporti pala Kroaciaande 2000-to berš o U.S. Department of State dia piro gindipe kaj "kontra Rromane čhavren kerel pes bari diskriminacia ande škole thaj but lendar či agorin maj dur 8-tone klasostar. Ando Portugal ande relacia pala governoske statistike ande 1997 thaj 1998-to berš 6.8 procentura Rromane čhavorendar či agorisarda elementaro edukacia thaj 28.6 procentura či agorisarda maškarutni škola.

Ande thema vaj teritorie kaj si krize vaj sesa krize si vi maj but Rroma save či džan ande škole. Rromani organizacia "Naša budutjnost" savi kerda rodipe phenel ja nunaj jekh trito kotor Rromane čhavorengo andar Sarajevo kantono djelo ande škole ande 1995/96-to akademikano berš. Maškar čhavre andar e familie save avile katar Westo (Germania, Austria) participacia ande edukaciako sistemo si vi maj cikni thaj nnumaj 5% Rromane familiengo save irisjle/avile palpale ande Tuzla-Podrinje Kantono die pire čhavren ande škole ande 2001-to akademikano berš. Kana sesa pučinde katar na-governoske organizacie sostar či džan ande škole von phende kaaj si maj bvarro problemi godo kaj si len dar katar rasizmo. Bosnikao barederipe/autoriteto či kerda but te den e rromenge čačipe pe edukacia; maj but projektura save keren pes e Rromenca ande Bosnia si projektura save keren e na-governoske organizacie. Vi adjes o numbri e Rromengo save ačen ande edukaciako sistemo thaj save džan maj dur pe univerzitetura si but cikno.Sar egzamplo šja sikavel pes e situacia ane Moldova ande savi bešen trujal 100,000 Rroma. Sar phenda e Moldovako governo ande 1999/2000-to akademikano berš sesa numaj 8 Rromane studentura registruime sar Rroma save sitjuven/phiren pe univerzitetura. Kadi situacia si vi maj bilači katar e situacia andar 1998/1999-to berš kana sesa registruime 43 Rromane studentura save phiren pe univerzitetura.

Ande sasti Europa e Rroma našti realizuin piro čačipe pe edukaciapal e barederipa keren khanči vaj cerra te sastaren e situacia. O rasizmo si maj baro problemi sostar e Rroma či džan ande škole ande sasti Europa. Na governoske organizacie save butjaren po drom te ažutinen Rromane čhavorenge te džan ande škole phenen kaj svako školako barederipe šukares vorbil/vakarel lenca. Godolese kaj si buxljardino o rasizmo vi e Rroma kaj agorisarde univerzitetura či kamen te sikaven piro Rromano identiteto; ande akanutni vrama identitosko garudipe si maj lačo drom e Rromenge te agorin e škole.

Kava lil prezentuil jekh baza pala o ERRC te kerel analiza pala Rromengi edukacia respektosa pala Rromengi xakaj/čačipe pe edukacia ande adivesutni Europa. Explanacia sostar e Rromane čhavore či džan ande škole si vi asmilaciaki politika ande savo o Rromano identiteto sasa bari ladž pal e Rromani kultura, čhib thaj xistoria sesa tradine katar Europake kulture.Relacia maškar Rroma thaj Gadže ande škola si vi rezultato presekuciako kontra e Rroma – maj but ande vrama kana sasa II-to themesko maripe- vrama savi naj sasa adekvato sikadini kana o maripe nakhlo. Vi te e tortura kontra e Rroma agoril pes thara/texara e Europako edukaciako sistemo trubul te kerel maj dur proaktivo politika pala e Rroma.

Adjes rasistikani praksa ande Europake škole si džuvdi thaj vadži/inke trail. So maj dur šaj phenel pes si kaj khonik ande Europako edukaciako sistemo či dikhel sarsavi si kontribucia e Rromengi ande xistoria thaj kultura ande thema kaj avile te dživdinen/train. Ĺ aj phenel pes kaj naj škola ande Europa ande savi gadžikane čhavre šaj sitjuven pala Rromani xistoria thaj kultura. Ande varesave škole e Rromani čhib šaj sitjuvel pes sar dujto čhib numaj vi gothe e čhib sitjuvel pes bilačes. E Europako edukaciako sistemo ande adjivesutni vrama si monoxromatikano.
=====================================================================================

Horizontal Rule
Komparativo Analiza Pala Nacionalo Thaj Europako Zakono - Romani-language translation of "A Comparative Analysis of National and European Law" prepared for the European Roma Rights Center, Interights and Migration Policy Groupby Per Johansson.

7 July 2004

Artiklo 1

Juristikano Fremo

Si varesavo juristikano fremo po nacionalo levelo savo tradel opre (del zor) e principura pala egalo tretmano, vaj savo si kerdino te phagavel e diskriminacia pe nacionalo vaj etnikani baza vaj pe nacionalo baza vaj religia? Te si, atoska/atunči so si natura kadale fremosko?

Ande 26 Europake thema save si kotor kadale studiengo, juristikano fremo kontra/mamuj diskrimi-nacia savi baziril pes pe rasa vaj etniciteto vaj pe religia si kerdini pe but droma save intjeren ande peste e paragrafura andar but averčhande zakonura: Konstitucionalo Zakono, Kriminalo Zakono, Civilo Zakono, Administrativo Zakono thaj Maškarthemutno Zakono. Maj dur kamas te das jek cikni analiza, e manušeske savo kava kamel te ginavel, katar si linde kadale kontra-diskriminaciake paragrafura. Pala maj but informacie o manuš savo kava ginavel trubul te ginavel e lila save vakaren pala Themenge Raportura.

Konstitucionale Paragrafura

Ande but Europake Thema, Maj baro themesko zakono del garancie pala egalutno tretmano thaj opril e diskriminacia ande relacia e rasasa thaj etnicite-tosa, naciasa thaj religiasa.1 Speciale kazura si Čehikane Republika, thaj UK (kaj naj ramosardino-lekhardino maj baro zakono). Dži kaj Daniako maj baro zakono či intjarel ande peste opripe thaj dedfinicia pala rasistikani diskriminacia, si varesave paragrafura save oprin diskriminacia pe baza e religiaki thaj bučimoski. 2 Areslipe e artiklosko savo vakarel pala bučim si maripe mamuj rasistikane diskriminaciako. Maj baro zakono Čehikane Republikako či intjarel ande peste klauzula pala anti-diskriminacia, numaj von proklamuisarde Ĺ ero (Charter) pala Fundamentale čačipa/xakaja thaj bazikane Slobode savo intjarel ande peste gasavo paragrafo sar kotor maj bare zakonosko. 3 Ando Luksemburg maj baro zakono džal kade dur thaj užes del garancie e manušenge protekcia pala lende thaj pala lengo barvalipe thaj ande relacia pala kava von protektuin/len sama numaj pala kodola manuša saven naj zor te protektuin pes kontra/mamuj rasistikani diskriminacia. 4

Pala maj baro themesko zakono šaj phenel pes kaj si kompilacia katar areslipa thaj garancie savo keren khetane standardo e xakajengo/čačipengo thaj slobodengo savo jekh them kerel pala pire cicila (manuša save dživdinen ande jekh them) thaj pala manuša save dživdinen pe themeski teritoria. Ande but thema jekh manuš našti astarel pire čačipa direkto andar maj baro zakono thaj godolese trubul te džal po krisi vaj te kerel administrativo procedura. 5 Maj but si e areslipa thaj slobode šuvdine/thodine ando maj baro zakono kotora save vakaren pala kriminalo, civilo thaj administrativo zakono. Po drom te astaren pes xakaja thaj slobode andar maj baro zakono, jekh manuš trubul te pašarel pes pe parafrafura save vakaren pala kriminalo, civilo, vaj administrativo zakono thaj te lel sama pe juristikano krisi thaj te kerel rovipasko lil kade te den leske kompenzacia pala bilačhipa save si kerdine kontra leste. Ande relacia pala kava so si ramosardino, but si vasno/importanto te e relevante paragrafura eg-zistuin (si šuvdine) ando zakono, thaj te si relevamte/lačhe juristikane drabura lačhe pala individue/manuša save si dukhadine save si oprime ande demokratikane thema. Ande kriminalo zakono o them kerel diferencia maškar godo so o societato ka kamel thaj so na, maj anglal deso došarel e manu-še savo kerda bangipe (perpetratori) ando fremo e sankciengo save egzistuin.

Paragrafura Andar o Zakono Pala Kriminalo

Kriminaloske zakoneske paragrafura pala diskriminacia save si ande relacia pala opripe/prohi-bicia e diskriminaciako savi si bazirime pe rasistikani vaj etnikani bučim, vaj religia si sikadine sar majoriteto ande Europake thema. 6 Kodola thema saven naj gasave uže paragrafura ando kriminalo zakono sar: Germania, Latvia, Litvania, 7 Polandia thaj Slovakia. religiaki diskriminacia si užes thodini/šuvdini ande legislacia ande varesave thema, pal ande godola ande save naj kadi inkluzia si implicito.

Ande Belgia, 8 Dania, 9 Ĺ vedia, 10 specialo anti-diskriminaciako došimasko zakono opril rasistikani vaj religiaki diskriminacia, thaj užes phenel so si sankcie pala gasavi diskriminacia.

Ande Dania 11 si oprime te vakarel pes vareso kontra e rasa sar vi ande Italia 12 thaj Espanja. 13 Zakonura kontra kriminalo ande Austria, 14 Čehia 15 thaj Espanja 16 phenen te si varekaj kerdino varesavo dukhavipe pe baza e rasizmoski vaj ksenofobiaki godo trubul te lel pes sar vadži jekh negativo faktori kana phandela pes finalo krisosko decizji. Genocido kriminalo si užes oprime ande Estonia, 17 Portugal, 18 Slovenia 19 thaj Espanja, 20 thaj genocido kriminalo sar vi aparthejd si došime maškar zakono pala o kriminalo ande Bulgaria 21 thaj Hungaria. 22 Ande Austria 23 zakono pala kriminalo opril kriminalo savo si kerdino ande relacia e neo-naci ideologiasa. Kade vi ande Belgia, 24 si o zakono savo došarel našipe katar čačipe, redukcia e genocidosko kerdino katar Germanikano Nacionalo Socialistikano Režimo ande vrama kana sasa Dujto Themesko Maripe.

Tradipe po rutjivipe/nakamipe pe baza e naciaki, rasaki, religiaki si došardino ande Austria, 25 Belgia, 26 Bulgaria, 27 Irelandia, 28 Italia, 29 Hungaria, 30 Estonia, 31 Nederlandia, 32 Romania, 33 Espanja, 34 Slovenia, 35 Turkia, 36 thaj UK. 37

Ando Portugal 38 ande Espanja 39 došimaske zakonura oprin/či den rasistikani vaj religikani diskriminacia save si kerdine ande vaj khetane e organizacienca save vazden opre violencia, rutjivipe, thaj diskriminacia. Ande Turkia si paragrafura save oprin/či den te keren pes kriminale aktivitetura bazirime/kerdine pe baza e religiaki. 40 O vakaripe/vorba savo dukhavel avere manuše si oprime ande zakono kontra/mamuj o kriminalo ande Austria, 41 Portugal. 42 Dži kaj si ande Austria kava oprime generalo vi pe baza e rasaki thaj religiaki ando Portugal si oprime kana si bazirime pe religia.

Civile Zakoneske Paragrafura

Specialo anti-diskriminaciaki legislacia si kerdini ande Belgia, 43 Irelandia, 44 Nederlandia, 45 Portugal, 46 Romania, 47 Ĺ vedia, 48 thaj UK. 49 E Belgia si ando proceso te kerel gasavi legislacia. 50 Civile zakoneske paragrafura ande relacia pala rasistikani vaj religikani diskriminacia si šuvdine ande zakonura e themenge sar: Čehikani Republika, 51 Hungaria, 52 Grecia, 53 Nederlandia, 54 Slovakia 55 thaj Espanja. 56

Austria, 57 Bulgaria, 58 Čehikani Republika, 59 Dania, 60 Francia, 61 Hungaria, 62 Italia, 63 Latvia 64 thaj Polandia 65 savoren si butjarimasko (labour) zakono savo opril rasistikani vaj religiaki diskriminacia pe sa levelura pe baza butjarimaske relaciengo.

Si legislacia savi garantuil egalitetosko principo pala minoritetonge membrura ande Čehikani Republika,66 Hungaria, 67 Latvia 68 thaj Latvia. 69 Ande aver thema minoritetonge xakaja/čačipa šaj aven garantuime kade kaj kerel pes direkto aplikacia maškarthemutne konvenciaki save von somnisarde (Bukgaria kerda ratifikacia Fremutni Konvencia pala Protekcia nacionale Minoritetongi savi šaj direkto utilizil pes). Ande Austria, 70 Čehikani Republika 71 thaj Slovenia, 72 legislacia pala keripe asociaciengo opril asociacie kasko are-slipe si te te varesar kerel limito pala manuš, politi-kano vaj aver čačipe e cicvilengo kasko areslipe si maj palal rasitikani, religikani vaj aver diskriminacia. maj dur e Austria 73 thaj Čehikane Republika 74 si Zakono pala Bešipe savo opril Bešipa kasko areslipe si te te kerel restrikcia pala manušenge xakaja ande relacia pala diskriminacia. O Zakono pala politikane partie ande Austria, 75 Čehikani Republika, 76 Litvania, 77 Portugal 78 thaj Slovenia 79 oprin/keren prohibicia pala neo-naci vaj aver partie save vazden opre na-egaliteto thaj diskriminacia. Ande Turkia e legislacia lel sama pe politikane partie thaj kade opril butji politikane partiengi save si kontra egalitetoske principurengi thaj save vazden opre e diskriminacia bazirime pe rasa, kolori, politikano gindipe, filozofikano gindipe, religia, denominacia, vaj vareso aver. 80

Legislacia pala protekcia katar personale informacie opril te kiden pes informacie save si ande relacia pala manušeski rasa, religia te o manuš godo či kamel te phenel. Gasavo zakono si ande: Čehikani Republika, 81 Dania, 82 Grecia, 83 Italia, 84 Latvia, 85 Polandia, 86 Portugal, 87 Slovakia 88 thaj Ĺ vedia. 89 Ande Francia, došimasko zakoni intjarel ande peste gasave opripe/prohibicie. 90 E Bulgaria si statistikano Dokumento/Akto 91 thaj Cenzusosko Dokumento/Akto 92 ande savo phenel pes kaj statistikane thaj cenzusoske informacie pala manušeski rasa vaj religia šaj aven kidine/kolektuime numaj te o manuš godo kamel. 93

Legislacia savi del garancia pala egaliteto ande fremo e edukaciako si kerdini ande Bulgaria, 94 Hungaria, 95 Latvia, 96 Litvania, 97 Polandia, 98 Espanja 99 thaj Turkia. 100 Legislacia pala kriseski procedura ande Bulgaria, 101 Čehikani Republika, 102 Estonia 103 thaj Latvia 104 den garancie kaj o krisi trubul te kerel implementacia e zakonesko e egalitetosa pala svako manuš.Legislacia pala Radio thaj Televizia opril svako informacia savi kerel diskriminacia ande Bulgaria, 105 Čaehikani Republika, 106 Hungaria, 107 Polandia, 108 Slovenia 109 thaj Turkia. 110 Legislacia pala reklame ande Bulgaria, 111 Čehikani Republika 112 thaj Portugal 113 opril diskriminikani reklama. Dokumento/akto pala protekcia e čhavorengi ande Bulgaria 114 thaj Hungaria 115 den garancie pala egaliteto maškar e čhavre. Sastipaske Protekciako Dokumento ande Bulgaria 116 thaj Hungaria 117 den garancia pala egaliteto ando fremo sastipaske protekciako. Zakono pala alosaripa ande Bulgaria, 118 Litvania 119 thaj Polandia 120 del egalutne garancie svakone manušese pala prezidentoske thaj parlamentare alosaripa. Zakono pala Religikani Sloboda ande Bulgaria, 121 Litvania, 122 Portugal 123 thaj Espanja 124 den egaliteto maškar averčhande religiake grupe. Socialo ažutipasko zakono ande Bulgaria, 125 Litvania 126 garantuin egalutno akseso pala socialo ažutipe svakone manušeske. Ande Bulgaria, 127 Dania, 128 Grecia, 129 Italia, 130 Litvania 131 thaj Espanja, 132 zakonura pala legalo statuso averthemenge manušengo garantuil egaliteto e manušence save si bijandine ange godo them. Ande Bulgaria, 133 Dania 134 thaj Litvania 135 si vi zakonura ande relacia pala statuso našalde manušengo savo garantuil e principura pala anti-diskriminacia pala našalde manuša.

Administrative Zakoneske Paragrafura

Administrative zakoneske paragrafura garantuin save garantuin principo pala egalutno tretmano kerel pes ande Austria, 136 Belgia, 137 Bulgaria, 138 Čehikani Republika, 139 Dania (sar jekh naramosardino generalo principo) thaj Hungaria. 140 Ande Austria si došimaske aktivitetura pala e diskriminacia mamuj e manuša save kamen te utilizin publike servisura. 141 Ande Nederlandia egalutno tretmano keren Generale principura pala jekh Administracia. 142

Maškarthemutno Zakono

Sa e Europake thema ratifikuisarde UN Maškarthemutni Konvencia Pala Elimionacia Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako thaj sa šerutne UN manušikane xakajenge kontraktura save garantuin egalutno tretmano thaj oprin diskriminacia. 143

Sar membrura Europake Konzilosko, Sa Europake Uniake mebrura(thema) thaj kodola thema save si kandidatura kerde ratifikacia Europake Konvenciaki pala Manušikane čačipa/xakaja thaj Fundamentale Slobode. Ande 2000-to berš Europako Konzilo kerda adoptacia pala Protokoli No.12 Europake Konven-ciako pala manušikane čačipa ande savo oprin/či den te kerel pes diskriminacia. E Konvenciake paragra-fura save vorbin pala diskriminacia si limitirime pire fremosa thaj pe dujto rig kate opril pes diskriminacia numaj kana kana si e čačipa andar e Konvencia dukhadine. Nevo protokoli ispidel gasave limitura thaj del šaipe te khonik na avel diskriminišime mamuj varesavo publiko barederipe. O Protokoli No.12 si somnisardo katar 27 thema (save si membrura Europake Konzilosko) thaj si ratifikuime katar 2 thema (Džordžia, Kipar). Kava ka avel pe čači zor kana kadale thema keren leski ratifikacia. Deš EU thema thaj but thema save kamen te den ande EU som-nisarde kava thaj von kamen vi te keren ratifikacia kadale Protokolosko. Bulgaria, Dania, Francia, Litvania, Polandia, Ĺ vedia, Espanja thaj Bari Britania vadži či somnisarde kava protokoli.

Kadale thema xatjarde kaj trubun te startuin individualo vorba/komunikacia e Komitetosa pala Eliminacia rasistikane Diskriminaciaki: Belgia, Bulgaria, Čehikani Republika, Dania, Finlandia, francia, Germania, Irelandia, Italia, Hungaria, Luxemburgo, Nederlandia, Polandia, Portugal, Slovakia, Ĺ vedia thaj Espanja.

Sar vi sajekh, e parametrura ande maškarthemutno thaj nacionalo zakono naj egalutne.Sar trsnspozicia e obligaciengi telal maškarthemutno zakono ande nacionalo zakono si ande relacia e modelosa andar nacionalo maj baro zakono, transpozicia e garanciengi pala egalutne tretmanura thaj opripa kontra diskriminacia ande UN kontraktura thaj Europake Konvenciaki si diferentne katar them dži kaj them.

Konkluzie

Ĺ aj avel phanglino kaj ande sa Europake thema si varesave institucie save len sama juristikano fremo savo garantuil principura pala na diskriminacia ande relacia pala rasa, etnikani bučim, vaj religia. natura pala kava fremo si averčhando maškar Europake thema. Ande varesave thema akcento šuvel pes pe kriminalo zakono, ande aver si but civile thaj administartive paragrafura, thaj ande cerra thema si specialo na diskriminaciaki legislacia. Ĺ aj phenel pes kaj kaj e natura e legislaciaki si ande relacia e šaipasa pala protekcia mamuj diskriminacia sar vi juristikane drabura save šaj utilizin pes po drom te phagavel pes e diskriminacia. na egalutni juristikani protekcia ande aver thema e Europake keren problemura.Ĺ aj phenel pes kaj si but situacie ande save si antdiskriminaciake paragrafura lačhe thaj šaj utilizin pes. Lengo kvaliteto si averčhando katar o them dži kaj them thaj butivar e kherutni legislacia naj ande relacia e standardurenca save si kerdine ande EU Egalitetoski Direktiva.

Implementacia

Ande thema kaj si anti-diskriminaciaki legislacia lačhi so si problemo maškar formalo legislacia thaj aktualo implementacia? Si kerdino varesavo rodipe po nacionalo levelo areslimasa te dikhel so si problemo?

Džanel pes kaj fundamentale xakaja/čačipa phares šaj varesavi individua korkore astarel. Ĺ aj keren pes kadale konkluzie ande relacia pala implementacia anti-diskriminaciaki legislaciaki ande Europake thema.

Austria

Austriako došimasko zakonosko sistemo si kerdino sar reakcia pe Dujtone Themeske Maripaski legisla-cia.kerdino sasa ande 1947-to berš te mudarel/ phagavel nacionalo-socialistikani ideologia thaj propaganda.

Areslipe, Zakonesko kontra kriminalo thaj došimaske administrative paragrafura save sesa kerdine po drom te opril pes neve-nacionale-socialistikane aktivitetura, sasa te kerel pes implementacia Maškarthemutne Konvenciako pala Eliminacia Svakone Formako Rasistikane Diskriminaciako.

Ande relacia pala raporto andar 1960-to berš 144 "Legale restrikcie pala imigrantura ande relacia pala butjarimasko than thaj butjarimasko Konzilo si kade zurale kaj šaj kerel pes diskusia kaj e legislacia kontra informalo diskriminacia šaj avel varesavo subjekto dži kaj o sistemo pala legalo diskriminacia či avel phagardino". E situacia parusarda pes zala katar kodi vrama. Kadi bari taksa si čačipe ande relacia pala aver aktivitetura sociale integraciake, sar urbanizmo thaj socialo protekcia.

Belgia

E formulacia pala o zakono andar 30-to Juli 1981-to berš pala prevencia katar e aktivitetura save keren pes pe baza e rasizmoski thaj ksenofobiaki phenen amenge kaj kava fremo si buxlo, thaj si les potencialo te del šaipe te marel pes kontra rasizmo thaj ksenofobia. Implementacia thaj efektiviteto kadale legislaciako ande čačo trajo/dživdipe si averčhando pe varesave levelura. Sa kava šaj arakhel pes ande raportura pala Belgia save kerda Europaki Komisia kontra Rasizmo thaj Intolerancia 145 thaj maškar-themutno Komiteto pala Eliminacia Rasistikane Diskriminaciaki. 146

Ande kadale analize e zakoneske savo si kerdino ande 30-to Juli 1981-to berš, 147 o Centro pala Ega-lutne Ĺ aipa thaj savo si kontra o rasizmo sikada trin šerutne problemura save si khetane e zakonosa: maj angluno rovipasko lil savo o viktimo/dukhado manuš del e policiake/šngalenge, participacia/lethanipe e prosekutoreske ofisosko thaj baro numbri rovipaske lilengo save agorin pes kaj maj palal cirden pes andar e procedura, sar vi o problemo pala sikavipe varesave došako. 148 Dikaj duj maj anglune problemura roden te paruvel pes e manušengo mentaliteto thaj maj bari voja e krisoski o trito si ande relacia e legislative amandmentoski.

Gindil pes kaj o dokumento savo akana nevljarel pes thaj savo ramol pala antirasizmoski legislacia, phagavipe e diskriminaciako sar vi nevljaripe e zakonosko andar 15-to februari 1993-to berš savo kerel vi Centro pala Egalutne šaipa thaj savo marel pes kontra Rasizmo ka avel adoptuime, thaj ka kerel pes korekcia pala varesave problemura.

Bulgaria

E kontra diskriminaciaki legislacia savi si akana pe zor ande Bulgaria naj kade efektivo. Naj civile akcia save sikaven kaj kerda pes varesavi diskriminacia, thaj naj ni gasave kazura. E krisara sar vi aver barederipa/autoritetura či xatjaren kade užes o principo pala egalutno tretmano thaj kana vareko sikavel maj anglal lendar kaj si kerdini varesavi doš von godo či kamen te akceptuin thaj kade phagaven e viktimoske xakaja/čačipa. E krisesko areslipe si te na kerel pes diskusia savi ka sikavel e diskriminacia, vaj maj užes te phenel pes o krisi kamel te sikavel kaj naj si kerdini diskriminacia ande kazura so si butivar ande kontradikcia e evidenciasa. Maj dur e vikti-muren rasistikane diskriminaciaki naj lačho akseso pala o krisi ande but kazura thaj naj len materialo te participirin ande procedura.

Pe aver rig e juristikane drabura ando fremo e zakonosko mamuj kriminalo či utilizin pes lačhe. Prosekutorengo thaj krisengo areslipe či kamen te xatjaren kaj si varekana o kriminalo kerdino pe baza e rasizmoski thaj keren decizja pe baza varesave paragrafurengo so maj palal mukel but bilačhipa godolese kaj ni lel pes sama pala rasistikane motivura varesave kriminalesko. E krisura sar vi aver barederipa phenen kaj kontra e Roma či kerel pes kriminalo savo baziril pes pe rasa godolese kaj e Roma či phenen kaj si aver rasa. E kherutne institucie den maj anglal pire estimacie thaj phenen kaj ande Bulgaria149 naj aver rase. Administrative drabura naj kade zurale/efektive ando maripe mamuj/kontra diskriminaciako. Či keren pes administrative procedure pala dukhavipe e paragrafurengo save oprin diskriminacia thaj naj si dinde varesave sankcie kana dukhaven pes e principura pala egalutno tretmano.

Cˇehikani Republika

Dži kaj maj baro Čehikano zakono vazdel opre legalo sistemo savo del zor e principurenge pala egalutno tretmano maškar manuša bi diferenciako pe rasa vaj etnikani bučim, kadi phari legislacia savi del kava egaliteto vadži či egzistiril maj bare pharipa e juristikane ažutipasa thaj aksesosa pala xakaj/čačipe keren problemo vi pala protekcia egalutne čačipengo.

Dania

E Dania si averčhandi/specifiko legislacia vaj administrativo arakhipe/protekcia kontra rasistikani, etnikani vaj religiaki diskriminacia. E mehaniozmura save akana utilizin pes/len pes thaj procedure save si kerdine te maren pes mamuj/kontra trasistikani vaj religikani diskriminacia či butjaren lačhe. Angluno problemo si kaj e Dania kerda implementacia numaj maškar zakono kontra kriminalo. Kava maj dur kerel te o viktimo pe savo si kerdini diskriminacia trubul te patjal ande piolicia kaske maj anglal resen e rovipaske lila. kava kerel e našalde manušenge (save avile andar aver thema) vaj e manušenge save si minoritetura, pharipe godolese kaj si len dar te džan ande policia. Civilo kriseski procedura si kuč thaj šaipa pala slobodo juristikano ažutipe si limitirime. Ande maj paluni vrama kerdino si decizji te del pes juristikani ažutipe e manušenge save anen rovipaske lila maj anglal e maškarthemutne manušikane čačimaske komitetostar. 150

Estonia

Estoniake krisura na butivar ašunde pala kazura ande save si problebo maškar-etnikani diskriminacia save si regulišime Krimin ale zakonosa, thaj butivar von, sar vi maj baro thwemesko prosekutori, či kamen te phenen te varesave kazura etnikano vaj rasistikano problemo. Godolese kaj Estoniaki legislacia či intjarel ande peste paragrafura swave den užes aktivitetura asave šaj dukhaven čačipa thaj digniteto e manušengo pe baza e rasaki vaj etnicitetoski, problemo si kaj naj juristikane drabura pala gasave kazura. Dži kaj Estoniako zakono tardel/ispidel šaipe pala legalo akcia vaš viktimo kade te utilizil pes numaj uži civilo procedura thaj kriminalo procedura, si baro standardo pala sikavipe (proof) ande liduj procedure. Nacionale thaj lokale barederipa či kamen te phenen čačipe kaj si problemura ande relacia e diskriminaciasa ande Estonia thaj či keren rodipa po drom te phagaven kava problemo. 151

Finlandia

Ĺ erutno problemo ande Finlandia si fakto kaj či del pes raporto pala incidentura e policiake kana kerel pes varesavi diskriminacia. Si but problemura ande but kriminale incidentura save si motivirime rasizmosa. Dujto baro problemo si o problemo e imigranturenca thaj etnikane minoriteturenca save agorisarde škole pala varesave butja a de aver thema pal pe Finlandiako butjarimasko marketo godo naj valido. Godo si jekh forma pala indirekto diskrimi-nacia, savi si phari pala sikavipe, numaj kava si šerutno problem e imigranturengeo te den po butjarimasko/labour marketo.

Francia

E paragrafura Franciake došimaske zakonosko pala ilegalo diskriminacia si neve. Kerdine si but amandmanura ande relacia pala legislacia.

Ande praksa trubul te dikhel pes kaj anti-diskriminaciaki legislacia ačhel sar na-agorime/naj sar trubul te avel. Pharipe te sikavel pes juristikani evidencia/proof e diskriminaciaki butivar sikavel kaj e legislacia naj lačhe kerdini. Trubul te vakarel pes vi kaj maripe kontra diskriminacia naj prerogativo pala kriminalo krisipe. But tipura e diskriminaciaki či peren ando fremo varesave juristikane došimasko numaj pe aver rig e sankcie mamuj o kriminalo či oprin intervencia civile vaj administrative krisosko save šaj keren kompenzacia e viktimoske. Ande maj paluni vrama si but kazura pala diskriminacia ando fremo e butjarimasko.

Germania

Maj baro problemo Germaniake legislaciako si anti-diskriminaciake paragrafura andar Germaniako fundono zakono, maj but artiklura 3.1 thaj 3.3 ažutime e paragrafurenca andar zakono mamuj kriminalo savo došarel tradite pe rasitikasno či-kamipe (sekcia 130 zakonosko kontra kriminali (STGB). Ande relacia e germanikane Konsitucionale sikavipasa, Artikluren 3.1 thaj 3.3 si limitirime efektura so maj dur perel sar influenca po civilo zakono maškar generale klauzule sar: diskriminatore kontraktura.

Ande maj palune berša, sar lie te baron rasistikane atakura ande relacia pala rasa, sesa but kriminale kazura ande save maj bari rola khelda o rasizmo savo sasa motivac ia te kerel pes o kriminalo akto.

Grecia

Maj anglal deso si kerdini adoptacia rasistikane Egalitetoske Direktivaki 2000/43/EC thaj Butjarimaske Egalitetoske Direktivaki 2000/78/EC, mamuj rasistikani diskriminacia ande Grecia sasa bazirime ande Maškarthemutni Koncvencia pala Eliminacia pala svako forma rasistikane Diskriminaciaki152 thaj po zakono 927/1979 (nevljar-dino/kerdino amandmano Artiklosko 24 e Zakonosko 1419/1984) palas prevencia kontra aktivitetura save si ande relacia pala rasistikani vaj religikani diskriminacia. 153 Arakhipe/protekcia sa e manušengi mamuj svakone formako rasistikane vaj religikane diskriminaciako sasa maj dur vazdini opre ande 1997-to berš, ande relacia e zakonesa 2472 savo sasa adoptuime thaj savo vakarda pala personale informacie. 154 Artiklo 2b kadale zakonosko lel sama pala "maj private informacie" 155 savi intjarel ande peste informacie sarsavi si e nacia o ma nuš vaj savi religia kamel.

Vasno si te dikhel pes kaj o Zakono 927/1979 (nevljardino artiklosa 24 e Zakonesko 1419/1984) sikada kaj vov korkore naj kade zuralo te opril aktivitetura ande relacia pala rasistikani vaj religikani diskriminacia godolese kaj prosekucia gasave kriminalosko šaj avel učhardino kadale zakonosa numaj te si o rovimasko lil (complaint) dindo katar o manuš savo si dukhadino. Kana e ma nuše pe savo si kerdino diskriminacia naj legalo ažutipe, lesko čačipe/xakaj pe legalo akcia si numaj lačho po lil. Prevencia svakone formako rasistikane diskriminaciako si phagardini ande relacia pala zakonura save šaj utilizin pes, katar e vrama kana manušikane čačipaske organizacie, imigranturenge čačimaske organizacie thaj na-governoske organizacie lie than/participacia ando maripe kontra rasizmo thaj ksenofobianašti ažutinen lčegale akcia ande relacia pala opre phendino. fakto si kaj numaj cerra/zala rovipaske lila sesa dinde pe baza kadale zakonesko. 156

Hungaria

E Hungaria phenel kaj kerda maj lačho legalo thaj institucionalo fremo ande Centralo thaj Isto Europako regiono pala protekcia e minioritetongi.Pe dujto rig vi kaj e Hungaria si kade kompleksi fremo pala miniritetoske čačipa thaj fremo pala kontra-diskriminaciaki legislacia, e beršeske raportura savo kerel e Minoriteturengo Ombdusmano sikavel kaj si e Rroma but diskriminišime Kava phenen vi e NGO-ura save keren buti pala manušikane čačimaske aktivitetura. 157

Irelandia

Na dumut but nevi legislacia si adoptuime/lindi, numaj ka nakhel vadži nesavi vrama dži kaj dikhel pes sar e neve paragrafura butjaren thjaj lenge juristikane interpretacie. Vi kaj si kerdino anglunipe ande relacia pala legislacia, naj kerdino varesavo nevipe savo šaj lačharel maj baro zakono kadale themesko andar 1937-to berš po drom te nevljaren pes egalitetoske thaj anti-diskriminaciake paragrafura. Maj paluno raporto savi kerda e Konstitucionalo Grupa kerda baro numbri vasne rekomodaciengo pala nevljaripa relevante artiklurengo katar Irelandiako maj baro zakono. Dži akana naj kerdini akcia te kerel pes imple-mentacia kadale rekomodaciengo.

Italia

Sar si legislacia savi lel sama pala diskriminacia bayirime pe rasistikani vaj etnikani bučim/origin sikadini ande 1998-to berš po drom kaj čerutno statuto savo kerel regulacia pala sasto imigraciako zakono, e vrama ande savi o dokumento sasa pe čači zor si but cikno te kerel varesavo baro impakto/lačhipe.

Ande but Italiake regionura vazdel pes opre e ksenofobia thaj ispiden pes opre politikane partie save kamen čači rig. E žurnala kerde raporto pala diskriminac ia (ande relacia pala lokalo regulacia) katar publike administratora save khetane keren buti e poluitikane partienca. Mamuj/kontra gasave akturengo, adjivesutne legislacia naj lačho drabo. Dži kaj e legislacia tradel e administratoren te xatjaren kaj godo so keren si ilegalo, butivar lesko intereso si te leski decizja printol pes ande žurnala po drom te reafirmišil leski anti-diskriminaciaki politika e manušenge save maj palal trubun te den piro politikano glaso.

Latvia

Vi kaj si čuvdino generalo egalitetoski klauzula ande maj bvaro zakono thaj na-diskriminaciake paragrafura ande aver zakonura, e ankete sikaven kaj si baro problemo ma škar legislacia thaj laki implementacia. Dži kaj si kerdine varesave analize pala Latviaki legislacia anfar gender perspektiva 158 thaj situacia pala kava aktiviteto, 159 naj sasa kerdino rodipe savo kerel analiza pala e situacia ando fremo e dis-kriminaciako savo kerel pes ande relacia e rasasa vaj etnicitetosa.

Litvania

Akanutno statuso implementaciako e principurengo katar egalutno tretmano maškar manuša bidiferenciako pe rasa vaj etniciteto ande Litvania avel paše pala legislative paragrafura, numaj trubul te phenel pes kaj si vadži than te kava avel vi maj lačhe. Aseso te astarel pes čačipe/xakaj vadži ačhel sar problemo specialo pala varesave grupe. Godo so si problemo si vi na bari patja ando zakono thaj juristikane institucie po drom te marel pes kontra diskriminacia, godo so si vadži problemo si vi nabuxljardino mehanizmo pala legalo žutipe thaj legale informacie pala bilačhe-statutoske grupe.

Luxembourg

O zakono andar 9-to Augusti 1980-to berš kasko areslipe sasa te zorasa ispidel pes e New York Konvencia pala Eliminacia svakone formako rasistikane diskriminaciaki andar 1966-to berš thaj savo si nevljardino zakonosa katar 27-to Juli 1993-to berš thaj zakonosa katar 19-to juli 1997-to berš, sikada artiklo 454 thaj maj palune artikluira andar Došimasko zakono, po drom te kerel pes lašhe došipa thaj došimaske sankcie kontra diskriminacia. Dži akana numaj jekh decizji sasa arakhadini pe baza artiklosko 454 thaj majpalune artiklura Došimaske Zakonosko.

E diskriminacia kerel pes ande kava them, numaj šaj avel kaj e viktimuren naj informacie so von šaj keren ande relacia zakonosa thaj so si lenge čačipa. Si varesave pharipa po drom te kerel pes implemen-tacia e legislaciaki.

Sikavipe kaj si kerdini indirekto diskriminacia si but phari. Pharuvipe po drom te sikavel pes pharišpe pala juristikano sikavipe (bureden of proof) katar o krisi žutil, numaj e prosekutore trubul evidencia kaj si kerdini varesavi diskriminacia. Aver pharipa te utilizil pes legalo sistemo si vi bare love save trubun te den pes pala krisipe thaj lungipe e procedurako. Si vi sistemo pala legalo žutipe, numaj pala maškarutni klasa thaj teluni klasa but si phares te pokinel pes o krisipe thaj o advokato. Pe aveer rig vi te sikavel pes kaj si kerdini diskriminacia pe varesavo manuš vrama te del pes leske varesavi kompenzacia lel vi duj, trin berša so maj dur lel zor katar o viktimo te na džal po krisipe. O ofiso pala viktimiura katar diskriminacia vadži phenel kaj o zakono kontra kriminalo naj kade zuralo te korkore marel pes kontra rasistikani diskriminacia.

Polandia

Ande polandia naj specifiko anti-diskriminaciaki legislacia, o zakono savo akana utilizil pes thaj leski implementacia šaj dikhen pes sar lačhe. Sar egzamplo, o zakono del lačho tretmano pala minoritetura ande varesave thana. maj baro problemo si socialo situacia e Rromengi ande lenge komunitetura.

Si varesave aktivitetura ando fremo gender (manušesko sexo) diskriminacia ande Polandia. E legislacia naj kade lačhi thaj implementacia e legislaciaki trubul te avel maj zurali. E egzamplura gasave diskriminaciaki si maj bare bariere pala ratifikacia e Protokoleski 12.

Portugal

Naj varesavo egzakto zakono pala diskriminacia godolese kaj e diskriminacia kerel pes ande relacia pala butjarimaske thaj dživdimaske kondicie pal na katar diskriminaciake aktivitetura. Kana si varesave problemura kerel pes sa te o problemo phagavel pes administrativo. O kriticizmo šaj limitiril pes pe lokhe thaj birokratikane operacie maškar kadale themeske administrative organizacie.

Romania

Statutosko dokumento No. 137 andar 31-to Augusto 2000-to berš pala prevencia thaj došipe svakone diskriminaciaki forma 160 del šaipe te krisil pes pala juristikane drabura te kerel pes diskriminacia. Numaj duj kazura si registruime katar o krisi, liduj ande relacia e diskriminaciasa kontra/mamuj e Rroma. Von vadži adžukaren, godolese našti kerel pes predikcia pala evaluacia thaj solucia pala ladale kazura. Vasno si te phenel pes kaj Romaniake advokaturen thaj NGO-uren naj ekspertiza pala diskriminaciake kazura thaj naj len ni krisara.

Slovakia

Ande Slovakia relevante anti-diskriminaciake paragrafura si čhudine maškar sasto legalo domeno. Von den generalo arakhipe/protekcia ande but generalo thaj deklarativo čhib mamuj diskriminatoro praksa pe but levelura kade kaj oprin gasave prakse. Ande but kazura but si phares te astarel pes lačho thaj efektivo juristikano drabovi kana si e 161 diskrimi-nacia užes sikadini. Slovakiako legalo sistemo perel maj but pe themesko barederipe savo lel sama pe implementacia e zakonesko kade kaj dikhel legalo entiteto maj but deso iniciativa e viktimoski. Pe rig goda kaj den pes raportura pala diskriminacia e agencienge, e viktimuren butivar naj akseso (našti aven) pala o krisi.

Slovenia

Ande kava them si baro problemo maškar deklarišime anti-diskriminaciake principura thaj e praksa ande relacia pala regulacia e statusoski pala minoritetura save bešen ande Slovenia. Statuso pala kolektive čačipa si dindo numaj pala varesave minoritetoske grupe. Cikno numbri e kazurengo pala savo si dindo raporto ande relacia pala etnikani vaj rasistikani diskriminacia si fakto kaj rasistikane elementura ande varesave kazura si ignorišime. Naj sasa ni jekh kazo savo gelas po krisi ande relacia pala violencia katar gender egaliteto sar kriminalo dži akana.

Espanja

Numbri e kazurengo katar rasistikani vaj religikani diskriminacia ci cikni. Egaliteto maškar murša thaj džuvlja sasa buxljardino katar Konstitucionalo Krisi.

Ĺ vedia

Ande kava them problemo si maškar formalo legislacia thaj laki implementacia. Anti diskriminaciaki legislacia ande relacia pala etniciteto thaj religia si thodini/šuvdini ande butjarimasko zakono thaj zakono mamuj kriminalo. Ĺ aj kerel pes analiza sode si kadale zakonura efektive.

O zakono pala aktivitetura mamuj diskriminacia pe butjarimasko than ande relacia pala rasistikani, etnikani bučim vaj religia avilo pe čači zor ande 1999-to berš. Si varesave indicie kaj nevo zakono si efektivo thaj kaj si baro numbri rromane gavengo save vazde rovipaske lila ande relacia pala diskriminacia pe butjarimaske thana. But viktimura e diskriminaciaki vi paša džanglipe kaj si gasavo zakono anen kaj svakone zakono si vi limito/granica.

O governo či kamla te kerel testo pala situacia pala savo špaj phenel pes kaj si lačho drom te dikhel pes sar save si problemura e implementaciaki. Gasave problemura si vi ande relacuia pala anti-diskriminaciako zakono savo marel pes mamuj diskriminacia pe butjarimaske thana pe baza e genderoski (gender) thaj seksualo orientacia.

Turkia

Si anti-diskriminaciake paragrafura ande maj baro zakono e Turkiako thaj but zakonura save oprin/keren prohibicia pala diskriminacia. Maj bare zakoneske paragrafura si ande relacia e krisesa sar generalo principo e zakonesko thaj utilizil pes pe but droma katar butjarimasko zakono dži kaj administrative problemura. Sar vi sajekh ni ande jekh civilo zakono sar ni ande jekh administrativo zakono naj varesavi prohibicia pe baza e rasistikane vaj etnikane bučimosa (origin). Varesave artiklura andar Zakono kontra Kriminalo si pe bibaxt utilizime numaj te došaren ekspresie save keren kritika pala themeski politika ande relacia pala etnikane vaj religiake grupe.

Jekh katar maj bare problemura ande Turkia ande relacia pala diskriminacia pe baza etnikane bučimoski vaj rasaki si kaj vi paša paragrafura save vazden e principura pala egaliteto, naj lačhe te vazden opre principura pala anti-diskriminacia. Maj dur, naj bari zor maškar e manuša saven si šaipe te zuraren principura anti-diskriminaciake pe baza etnikane bučimoski vaj rasaki, sar manuša save keren buti ande administracia, krisara thaj advokatura. Kade si godolese kaj kade o them kerel piri politika thaj godolese kaj či kamel te phenel pes kaj e legislacia naj lačhi.

Anglia

Ĺ erutni legislacia ande Anglia perel po civilo zakono savo del opripe/protekcia mamuj rasistikani diskri-minacia. O dokumento pala relacia maškar e rase sasa implementuime, thaj vov trada te kerel pes Komisia pala rasistikano Egaliteto (CRE) savo si publiko thaj saveski tor sar vi aktivitetura si vazdine ando dokumento andar 1976-to berš kaski rola si te zurarel lačhi implementacia e Dokumentoski.

Kava zakono maj but utilizil pes kontra e dis-kriminacia po butjako than. Svako butjaripe thaj butjaripe ande relacia e kazurenca kaj si kerdini diskriminacia si tradine po butjarimasko tribunalo thaj but berša sar o numbri diskriminaciake kazurengi lia te barol, varesave tribunaloske membrura andar e regionura kaj si bari minoritetoski polulacia lie te xatjaren kava problemo but lačhe. Ande butjarimasko tribunalo maj but katar 10 procentura katar saste rasistikane diskriminaciake kazura phagaven pes pozitivo pal 35-40 procentura si phagardine kade kaj dukhadine manušeske (pe savo si kerdini diskriminacia) si dinde love.

Direkto konekcia maškar diskriminacia pe baza e religiaki thaj politikane konfliktosa ande Irelandia kerda te anti-diskriminaciaki legislacia avel maj but aktivo thaj te ande kava problemo lel than/participiril vi o governo.

Artiklo 2.1, 2.2(a) thaj 2.2(b)

So Si Direkto Pal So Indirekto Diskriminacia

Si definicia pala direkto thaj indirekto diskrimi-nacia ande tiri nacionalo legislaciako sistemo? Trubul te sikavel pes definicia pala direkto thaj indirekto diskriminacia, sar si definišime ande Artiklo 2.2(a) thaj 2.2(b) e Direktivaki, ande nacionalo legiaslacia?

Te phenel pes vareso pala kadi tema trail/dživdinel o koncepto pala direkto thaj indirekto diskriminacia bazirime pe rasistikano vaj etnikano bučim thaj religia ande varesave themenge nacionale legale sistemura trubul te džanel pes:

1. Direkto deiskriminacia si učhardini e definiciasa, numaj naj difrencia maškar direkto thaj indirekto diskriminacia, thaj naj definicia pala indirekto diskriminacia. Gasavo kazo si ando Luxembourg 167 (ande relacia pala gender, indirekto diskriminacia soi pindžardini ando fremo butjarimaske relaciengo 162 ) thaj Romania. 163

2. Diferencia si kerdini numaj naj definišime. Indirekto diskriminacia naj definišime thaj naj egzakto ramosardino kaj šaj kerel pes objektivo džastifikacia pala indirekto diskri inacia kana si legitimio areslipe. Gasavo kazo si akana ande Belgikano 164 zakono (sasti definicia pala direkto vaj indirekto diskri-minacia ande relacia e EC Direktivasa sikavel pes ande sugerišime zakono kontra diskriminacia166 thaj Portugal. 167 Ande Austriako legalo sistemo numaj jekh referenca pala koncepto katar direkto thaj indirekto si Artiklo 6(2) kontraktosko andar Vienna katar 1955-to berš (saves si konsti-tucionalo statusi) savo opril direkto thaj indirekto diskriminacia e civilengi pe sa zakoneske kotora bazirime pe lengi rasa, sekso, čhib vaj religia numaj naj si dindi ni jekh definicia.

3. Distinkcia si kerdini thaj liduj konceptura si definišime. Kava si ande relacia pala Bulgaria (indirekto diskriminacia si definišeme ande butjarimasko zakono), Dania 168 (indirekto diskri-minacia si učhardini telal specifiko legislacia, o koncepto pala diskriminacia trubul te sikavel pes ande relacia e legislaciasa pala gender egaliteto, savo kerel liduj konceptura), Francia (distinkcia naj kerdini ande legislacia, numaj ande zakonesko kazo kerdini si jekh uži definicia), Finlandia 169 (te sikavel pes indirekto diskriminacia trubul maj dur specifikacia), Germania(diferencia si sikadini ande kazusosko zakono ande relacia pala genderi, numaj šaj utilizil pes vi mamuj rasistikani thaj religikani diskriminacia, distinkcia ande relacia pala džas-tifikacia katar direkto vaj indirekto diskriminacia naj vadži kaerdini) Irelandia 170 (numaj ande relacia pala butjaripe, thaj džastifikacia pala testo naj objektivo), Nederlandia 171 (telal zakono mamuj kriminalo-indirekto diskriminacia našti objektivo sikavel pes, numaj telal civile zakoneske paragrafura si jekh objektivo džasrifikaciako testo ande relacia e direktivasa), Espanja 172 (definicie si dinde pala godo so šaj dikhel pes sar diskriminacia thaj so si indirekto diskriminacia ande relacia e manušenca save butjaren), Ĺ vedia 173 (indirekto diskriminacia si učhardini telal butjarimaski legislacia numaj na vi o zakono mamuj kriminalo), thaj Bari Britania 174 (maškar definicia katar indirekto diskriminacia naj kade lungi sar si sikadino ande direktiva).

4. Indirekto diskriminacia si učhardini e definiciasa, numaj naj definicia pala direkto diskriminacia vaj distinkcia maškar duj konceptura. Gasavo si kazo ande Hungaria. 175

5. Idea pala o koncepto šaj arakhel pes ande kherutno (domestic) zakono, numaj bi distinkciako maškar lende thaj naj definicia. Ĺ aj avel kaj si gasavi situacia ande Estoniako, Latviako, Litvaniako, Polandiako, Slovakiako thaj Sloveniako zakono.

6. Naj si kerdini distinkcia thaj naj kerdino koncepto. Gasavi situacia si ande Čehia, Grecia thaj Turkia.

Baro problemo ande varesave thema, khetane e Bulgariasa, si kaj e krisura thaj aver barederipa naj ande relacia maškarthemutne instrumentonenca thaj kazurnege zakonosko ECHR instituciengo, thaj či sitjile te butjaren thaj te keren kontakto maškarthemutne zakonosa. Kava trubul te sikavel kaj maškarthemutne norme trubun te aven ande relacia po kherutno (domestic) levelo.

Lačho egzamplo pala paragrafura ando zakono pala "objektivo džastifikacia" katar indirekto diskriminacia sar si ramosardino ande Artiklo 2(b) andar Direktiva si Nederlandia. Kate distinkcia maškar Kriminalo thaj Civilo zakono trubul te kerel pes. Sar vi ando fremo e direktivako, ando fremo kriminale Nederlandiake zakonosko, indirekto diskriminacia si diskriminacia thaj godolese si oprime.

Ando fremo Egalutne tretmanoske Dokumentosko (Civilo Zakono) indirekto distinkcia šaj objektivo sikavel pes. Ande relacia pala Artiklo 2.1 Egalutne Tretmanoske Dokumentosko176 si "indirekto distink-cia", objektivo sikavimasko testo Artiklosko 2.1 trubul te kerel pes. Dži akana Komisia pala Egalutno tret-mano, lia te kerel implementacia e Dokumentoski thaj utilizil kadale kriteria: 177

a) Či trubul te avel diskriminacia ande relacia pala areslipe indirekte diskriminaciako;

b) Gindipa save si alosardine te astaren e areslipa či trubun te aven ande relacia čače trubulipenca e organizacienge;

c) E gindipa trubun te aven pe piro than thaj te astaren o areslipe.

Direkto distinkcia našti objektivo sikavel pe. Ande relacia pala direkto distinkcia o zakono šaj numaj kerel eksepcie (dikh sar egzamplo ekspecia ando Artiklo 2 e Dokumentosko). 178

Tubul te džanel pes kaj ande varesave thema save si kandidatura si kerdine zakonura save vadži naj pe čači zor, thaj gothe e definicia pala direkto thaj indi-rekto diskriminacia si šuvdini/thodini andre so si ande relacia e rasistikane Direktivasa. Gasavo kazo si ande Hungaria, Latvia thaj Litvania.

Si komparabile definicie ande nacionalo zakono ande relacia pala gender diskriminacia?

But thema save si membrura šaj sikavemn e definicia palča direkto vaj indirekto diskriminacia ande relacia pala gender diskriminacia, vi kaj ande varesave thema sikadine ande swekcia 1 thaj 2 o koncepto pala indirekto diskriminacia trubul te definišil pes maj užes, sar vi ande kazo e diskrimi-naciasa savi kerel pes pe baza e rasaki vaj religiaki (Ande relacia pala kava pučipe e Italia si lačhi). Kzosko zakono Europake Krisosko dia piri influenca ande relacia kalesa. Ande Bulgaria si kerdino zakono saves naj vadži čači zor savo del definicia pala liduj konceptura thaj ande Romania si zakono saves vadži naj čači zor savo vakarel pala egalutne šaipa maškar murša thaj džuvlja savo intjarel ande peste definicia savi si ande kontradikcia savi akana dživdinel ande Romaniako zakono.

Konkluzie

Ĺ aj phandel pes kaj e konceptura pala direkto thaj indirekto diskriminacia si pindžardine ande but Themenge (save si membrura) legale sistemongo, numaj but thema trubun te keren legalo akcia te keren o koncepto užes ando zakono. Sa e thema save si kandidatura trubun te keren aktivitetura save si ande relacia e Direktivasa.

Artiklo 2.3
Harassment

Si mamuj-zakonosko harasmento identifikuime koncepto ande nacionalo zakono? Si definicia pala harasmento ande nacionalo zakono savo kores-pondiril godolesa so si phendino ande Direktiva? Trubul te sikavel pes gasavi definicia ande nacionalo legislacia?

Ande Belgia o harasmento si kriminalo ando fremo e Došimaske Zakonesko katar 1998-to berš. E protekcia akana naj kade zurali godolese kaj kana kerel pes krisipe e love trubul te del o manuš savo gindil kaj si pe leste kerdino harasmento pal akanutno zakono saves vadži naj čači zor intjarel ande peste paragrafura save zuraren definicia pala harasmento po drom te avel ande relacia e direktivasa. 179 Ande Irelandia 180 legislative paragra-fura pala harasmento len sama pala efekto e individuako/manušesko thaj naj ande relacia Direktivake definiciasa katar na-amalikano trujalipe. Ande Nederlandia, Egalutne Tretmanoski Komisia dia duj decizja kaj gharasmento pe butjarimasko than perel telal definicia katar duistinkcia telal Egalutne Tretmanoske Doku-mentosko (jekh pe rasistikano harazmento thaj dujto pe seksualo harazmento), thaj sikada kaj godo ka zurarel na numaj butjaripe deso vi aver aktivitetura pala save Egalutne Tretmanosko Dokumento si lačho. Ando Portugalo 181 o harasmento definišil pes teoretikani interpretacia katar buxli definicia e diskriminaciaki. Ande Ĺ vedia si definicia pala harasmento ande butjarimasko zakono 182 thaj svako manuš savo butjarel šaj kerel rodipe po drom te dikhel si kerdino harasmento thaj te keren aktivitetura mamuj-harasmento. 183 Ande Bari Britania (Anglia) 184 harasmento si oprime (naj slobodo) ande liduj zakonura kriminalo thaj civilo.

E legislaciako koncepto pala rasa thaj religia trubul te avel sikadino ande aver thema save si membrura. Ande Austria fakto kaj o barederipe xatjarel kaj si harasmento pe baza e rasaki ka avel buxljardino vi pe butjarimaski situacia. Dindi si sugestia te ande Finlandia-šaj avel vi ande aver thema-varesave situacie kana kerel pes harasmento šaj aven učhardine kriminale zakonosa, thaj ande Italia pe baza e paragrafurengi katar Kriminalo Zakono ande relacia pala kriminalo mamunmj patjivako.

Ande thema save si kandidatura o koncepto thaj definicia e harasmentoski si vadži na-pindžardo fenomeno. Ande Bulgaria, Estonia, 185 Hungaria, Latvia thaj Romania o legalo sistemo či intjarel ande peste varesave paragrafura savo definišil vaj si ande relacia e harasmentosa. Vi kaj naj direkto definicia pala harasmento ande Litvaniako zakono, šaj aven inkaldini andar varesave legale norme. 186 Ande Polandiako zakono naj sikadino koncepto pala mamuj-zakonesko harasmento , numaj Došimasko Zakono sikavel forme pala harasmento pe baza e rasaki, etnicitetosi sar vi ande relacia pala politika, religia numaj vi godo si limitirime pala godo so si ramosardino ande Direktiva. 187

Slovakiaki čhib či intjarel ande peste legalo termino savo si ande relacia e konceptosa pala harasmento ande Anglikani čhib, numaj utilizil abver terminura te sikavel gindipe kadale konceptosko. Sar ka xatjarel pes kava termino si ande relacia pala situacia, šaj phenel pes kaj si godo vareso so manuš či kamel numaj vareko tradel les thaj kava si phendino ande Artiklo 2 paragrafo 3 e Direktivaki, harasmento šaj xatjarel pes vi sar kriminalo.

Ande Sloveniako legalo sistemo si varesave paragrafura save maren pes mamuj harasmento pe averčhande levelura ande Došimasko zakono thaj ande Dokumento savo vakarel pala Egzekutive sankcie mamuj kriminalo. 188 Vi ande Turkia phenel pes kaj si paragrafura mamuj kriminalo save šaj xatjaren pes sar kana si len varesave elementura andar Direktiva.

Si varesavi komparativo definicia ande nacionalo zakono ande relacia pala gender diskriminacia?

Gender legislacia ande maj but thema save si membrura intjarel ande peste mamuj-zakonesko harasmento (minimum ande butjarimaski situacia), averčhandi si legislacia ande Finlandia, Grecia thaj Itali. Gender legislacia ande Francia intjarel ande peste o koncepto pala harasmento numaj si les maj restriktivo deso Artiklo 2.3 andar Direktiva.

E situacia ande thema save si kandidatura si kontra katar e situacia ande thema save si membrura. Gender legislacia intjarel ande peste numaj mamuj-zakonesko harasmento. E Polandia si paragrafura save si ande relacia pala seksualo harasmento vaj sar si von čhudine thaj naj khetane von naj kade efektive.

Na dumut kerdine si aktivitetura ande Čehikani Republika mamuj gender harasmento savo šaj del modelo pala mamuj-zakonesko harasmento pe baza: Artiklo 7(2) katar Butjarimasko Zakono opril "Ciknjaripe manušikane dignitetosko" ande relacia pala butjaripe. seksualo intencia katar jekh manuš savo či kamel aver pe butjarimasko than savi phagavel ve betjarimaski relacia si definišime sar ciknjaripe e dignitetosko. Litvaniako zakono pala Egalutne Ĺ aipa e Džuvljengo thaj Muršengo del definicia pala mamuj-zakonesko aktiviteto ande relacia pala gender diskriminacia, thaj kava zakono intjarel ande peste vi seksualo harasmento. 189

Artiklo 2.4
Instrukcie Pala Diskriminacia

Si oprime ando fremo nacionale zakonosko te den pes instrukcie pe baza rasistikane vaj etnikane bučimoski vaj religiaki? Si kerdino decizji te kerel pes diskriminacia? Si trubulipe te sikavel pes gasavo principo ande nacionalo zakono?

Legislacia ande Austria, 190 Belgia, 191 Litvania, 192 Romania, 193 Slovakia 194 thaj Anglia (Bari Britania) 195 užes opril instrukcie pala diskriminacia.

Ande Austria, Belgia thaj Litvania e paragrafura si thodine ande Zakono mamuj kriminalo thaj šaj utilizin pes numaj ando fremo Zakonesko mamuj kriminalo.Ande Slovakia dinipe instruciengi pala diskriminacia ando fremo civile zakonosko si oprime. Sar vi sajekh, akseso pala efektivo drabo ande varesave kazura si baro pučipe. Ando fremo Slove-niake zakonosko, instrukcie pala diskriminacia si mamuj maj braro zakono thaj šaj došaren pes ande relacia artiklosa 141 Došimaske Zakonosko. Estoniako zakono kerel diferencia maškar instrukcie pala diskriminacia pe baza e rasistikane vaj religikane bučimoski sar mamuj-zakoneske aktivitetura ande relacia e generale paragrafurengi katar maj baro zakono (Artiklo12).

Ni jekh aver them či opril užes gasave instrukcie, pal pe varesave levelura čaj xatjarel pes kaj gasave instrukcie peren telal fremo generale definiciako pala diskriminacia. Gasavo kazo si ande Nederlandia kaj varesave instrukcie šaj došaren pes ando fremo e paragrafurengo save vakaren pala ispidipe/iniciacia so si buten themen save si membrura. Ande espanja, provokacia, promocia/sikavipe thaj ispidipe pe diskriminacia si oprime. 196 Si vaj na instrukcia pala diskriminacia ando fremo a iniciaciako/ispidipasko, godo si pučipe e interpretaciako.Ande belgia si generalo opripe pala iniciacia pe diskrimi-nacia ando fremo e Artiklosko 1 e zakonosko katar 30-to Juli 1981-to ber, ande relacia pala sathemenge/publike ofisura, si vi jekh uži prohibicia katar instrukcia pala diskriminacia. 197

Ĺ aj phenel pes kaj Zakono mamuj kriminalo šaj krisil e manušeske save dia instrukcie vaj sar vareko ko korkore godo kerda vaj sar varekas ko khetane varekasa godo kerda (kate šaj peren vi Austria, 198 Belgia, 199 Francia, 200 Grecia, Luxemburg). Maj dur ande Germania sar egzamplo, instrukcie šaj aven ande relacia pala bilačhe vakaripa, armaja ando fremo kriminale zakonosko. 201

Ande Bulgaria si trubulipe te kerel pes zakoneski čhib savi opril instrukcie pala diskriminacia sar jekh forma katar diskriminacia. Ande praksa, si baro leveli pala instrukcie vaš diskriminaciake ande Bulgaria, pal maj but ande relacia pala akseso seviso savo si publiko, sar akseso pala restorano, baro, etc, kaj e šerutne phenen pire manušenge te na muken vare-save manušen andre ande relacia pala etnikani vaj rasistikani baza. Ande akanutni vrama naj protekcia mamuj kadi forma e diskriminaciaki.

Sar rezultato, kade naj numaj ande Romania, Slovenia thaj Anglia, sa thema trubun te keren aktivitetura thaj užes te thon/šuven kaj oprin instrukcie pala diskriminacia ande svako fremo e zakonosko. But si vasno kaj instrrukcie per se so dosta, thaj naj trubulipe te kerel pes aktualo diskriminacia sar si akana kazo ande varesave thema. Sar egzamplo ande Italia, generalo definicia pala diskriminacia šaj xatjarel pes te intjarel ande peste opripe pala instrukcia, kauzalo relacia trubul te avel sikadini maškar jekh mothodipe thaj actualo akto e diskriminaciako.

Si komparabile definicie ande nacionale zakonura ande relacia pala gender diskriminacia?

Thema save či oprin instrukcie pala diskriminacia pe baza e seksoski si Bulgaria, Čehikani Republika, Estonia, 202 Grecia, Francia, Hungaria, Latvia thaj Polandia.

Artiklo 3.1 203

Thaj Thana Kaj Sˇaj Utilizil Pes

Definicia pala rasistikani thaj etnikani diskriminacia thaj diskriminacia pe baza religiaki si ande relacia e artiklosa 3, ande privato thaj ande publiko sektoro?

Sosa si vadži kadi definicia ande relacia? (ker komparacia pala aktivitetura sikadine ando Protokolo 12)

Buxlo fremo Rasistikane Egalitetoske Dire-ktivako, sar si sikadino ande Artiklo 3, naj apsoluto ande relacia kherutne zakonenca ande svako Europako them. Ĺ aj phenel pes kaj si varesave korekcie ande varesave thema save pe but levelura naj ande relacia e Direktivasa.

Ande but Europake thema e pilta katar godo savo zakono si ande relacia save aktiviteturenca si but phari.Ande thema save kerde specialo mamuj-diskriminaciaki legisacia e situacia si maj uži. Trubul te avel ande godji ande but Europake thema, mamuj-diskriminaciaki legislacia si kombinacia pala konstitucionalo, kriminalo, civilo thaj administrativo zakono thaj kaj naj svako kotor e aplikaciako učhardino jekh sar aver legislaciasa. Sar egzamplo šaj avel specialo legislacia pala diskriminacia ande relacia butjarimasa, edukacia šaj avel učhardini kriminale zakonosa vaj generale principurenca andar o zakono savo si ramosardino ande maj baro themesko zakono. Trbul te phenel pes kaj ande but thema e legislacia naj vadži testirime po krisi.

Ĺ aj den pes vi varesave sugestie pala varesave thema:

# Austriako zakono džal vaj pala publiko vaj pala privato sektori, thaj ni džal pe liduj riga. E para-grafura andar maj baro zakono džan po publiko sektori, kriminale zakoneske paragrafura džan po privato sektori; naj varesave speciale civile zakoneske paragrafura.
# Butjarimasko fremo e Belgiake zakonosko si maj buxlo deso Artiklo 3.1 numaj trubul te phenel pes, kaj si kava zakono mamuj kriminalo thaj thana pala leski implemetacia naj kade bare (limitirime si). Te avel adoptuime nevi legislacia kava trubul te paruvel pes.
# Bulgariako zakono učharel sa aktivitetura pal andre si šuvdine definicie maškarthemutne kontrakturengo somnime thaj ratifikuime katar o governo. sar vadži naj sasa kazo pala implementacia vaj opripe vaj definicia pala diskriminacia ande varesavo aktiviteto telal Artiklo 3.1 e Direktivako.
# Ande Čehikani Republika diskriminacia pe butja-rimasko than si mamuj zakono. Pe aver relevante thana, Čehikani legislacia naj ande relacia Rasis-tikane Direktivasa.
# Daniako Zakono perel ando fremo e Artiklosko 3.1 andar e Direktiva. Averčhande droma šaj arakhen pes ande averčhande themenge zakonura.
# Ande Estonia, maj baro zakono si ande relacia e aktiviteturenca save si ramosardine, sar vi ando them, municipalo (forosko kher) thaj privato sektori. varesave preference ande relacia pala etniciteto, rasa vaj gender naj kerdine sar akseso (šaipe) pala pala socialo protekcia, sociale anglunipa thaj edukacia. varesave pharipa šaj sikaven pes sar rezultato pala lingvistikane regulacie thaj čhibake/lingvistikane instrukcie ando them vaj municipalo edukacionale thaj vokacionale institucie.
# Finlandiako zakono či učharel Artiklo 3.1(h), akseso pala publike lačhipa thaj servisura.
# E Franciakano zakono khetanil pes e Artiklosa 3.1 maškar kombinacia e legislaciaki thaj legale principurengi.
# Germanikani Legislacia či učharel Artiklo 3.1(d), amalikani relacia (membership) ande organizacia e butjarnengi. Po drom te sikavel pes kaj Germanikano Zakono učharel Artiklo 3.1 (numaj či učharel Artiklo 3.1(d), interpretacia generale principurengi e zakoneski si trubulipe, maj but deso varesavi relacia e paragrafurenca andar zakono.
# Greciako zakono užes džal pala Artiklo 5 CERD, numaj či ušharel svako aktivitetzo e Artiklosko 3.1. trubun te keren pes amandmanura po drom te zurarel pes relacia e Artiklosa 3.1.
# Hungariako mamuj-diskriminaciako sistemo si ando problemo godolčese kaj maj but mamuj-diskriminaciake paragrafura naj ande relacia e sankcienge sistemosa vaj šaj phenel pes kaj si von maj but deso deklaracia. Si varesave paragrafura save či intjaren ande peste mehanizmura areslimasa te phagaven diskriminacia ande privato sektori thaj save naj efektive.
# Irelandiako zakono učharel svako kotor e Artiklosko 3.1

Te varesave paragrafura andar Dokumento savo si kerdino ande 1998-to berš po drom te kerel regulacia pala imigracia thaj legale kondicie pala averthemeske manuša si kerdine thaj sikadine buxles, Italiako zakono šaj xatjarel pes sar zakono savo učharel aktivitetura andar Artiklo 3.1.

# Latviako maj baro zakono intjarel paragrafura save učharen e aktivitura sikadine ando artiklo 3.1. Kadale paragrafura našti utilizin pes ande relacia e akcienca pala private manuša.
# Litvaniaki legislacia učharel svako aktiviteto sikadino ando Artiklo 3.1.
# Luksemburgosko zakono učharel svako aktiviteto numaj zakono mamuj kriminalo kerel limito.
# Legislacia ande Nederlandia si ande relacia Artiklosa 3.1 vaj eksepcia si Artiklo 3.1(d) , membrikani relacia e butjarimaske organizacienca, ande civile kazura.palutno kazesko zakono sikavel kaj Egalutne Tretmanoski Komisia kamel te gasave organizacie aven subjekto pala egalutne tretmanoski legislacia.
# Polandiako maj-baro zakono učharel sa aktivitetura sikadine ando Artiklo 3.1 .Vi Butjarimasko Zakono užes opril diskriminacia.
# Portugaliako zakono svako aktiviteto (svako zakoneski teritoria) e Artikloski 3.1.
# Romaniaki legislacia učharel svako aktiviteto sikadine ando Artiklo 3.1.
# Ande Slovakia naj šaipe te dikhel pes si definicia pala rasistikani thaj etnikani diskriminacia ande relacia pala Artiklo 3 katar e Direktiva, godolese kaj Slovakiako Zakono, na numaj Butjarimasko Zakono, či del gasavi definicia.
# Ande Slovenia godo kamla e rasistikani Direktiva thodino si ande Butjarimaske Dokumentura thaj programura (save si ande preparacia), so si adop-tuime/lindo sar nacionalo strategia.
# Espanjako zakono učharel svako aktiviteto andar Artiklo 3.1.
# Ĺ vediako zakono užes učharel svako aktiviteto andar Artiklo 3.1(a) thaj (h).
# Ande Turkiako Zakono, Artiklo 11 katar Maj Baro Zakono, savo del zakoneske horizontalo thaj vertikalo efekto, kerel trubulipa andar principura pala egalutno tretmano sar vareso so šaj realizuil pes, vaj Turkiako Zakono savo lel sama pala aktivitetura andar artiklo 3.1 intjarel ande peste paragrafura save užes sikiaven principura pala egaliteto thaj opripe e diskriminaciako.
# Angliako Zakono učharel (gindil pes) svako aktiviteto andar aplikacia. kazesko Zakono ka del maj dur interpretacia e legislaciaki.

Si učhardini vaj na gender diskriminacia ande egalutni (jekh sar aver) umal (field)?

Ande varesave Europake thema, si specifiko butjarimaske zakoneske paragrafura pala Egalutno tretmano e džuvljange thaj muršenge, sar ande Austria, Belgia, 204 Dania, 205 Italia, 206 Luksemburgo, 207 Ĺ vedia 208 thaj Litvania. 209 . Ande Francia diskriminacia pe baya e genderoski su u;hardini vi katar Butjarimasko yakono thaj vi Do[imaske yakonosa. Ande Grecia gender diskriminacia si ciknjardi pe umalina e aplikaciengi ande relacia Artiklosa 3 katar Konyiloski Direktiva 97/80/CE. Ande Bulgaria, Irelandia thaj Slovakiagender diskriminacia si učhardini ande egalutne umalina sar diskriminacia pe baza e rasaki thaj religiaki. Ande Anglia Governo sikada kaj kamel te lačharel dis-kriminaciaki legislacia pala sekso kana parlamentaro vrama godo mukel, po drom te anel svako publiko funkcia ando fremo. Ande Northern Irelandia akana keren pes konsultaciepala sikadino Egalitetosko Dokumento, savo šaj kerel pharudipa pala rasa, sekso. Ande Polandia gender diskriminacia si učhardini generale mamuj-diskriminaciake klauzulenca andar Maj Baro Zakono. Ande Turkia, Butjarimasko zakono opril diferencia pala pokin ande relacia pala godo dal si o manuš savo butjarel murš vaj džuvlji. 210 Nacionalo Edukiaciako Fundamentalo Dokumento phandel e principura egalitetoske maškar murša thaj džuvlja ande ralacia edukaciasa. 211

Artiklo 3.2

Diskriminacia Ande Relacia Naciasa

Džal vaj na e nacionalo legislacia palal Direktiva areslimasa te opril diskriminacia pe baza e naciaki?

Legalo princiapo ande but thema save si membrura EU phenel kaj e diskriminacia pe baza e rasaki si oprime sar vi o zakono phenel. Legislacia ande maj but Europake Thema save si membrura džal palal Artiklo 3.2 andar e Direktiva, so maj dur del te e Direktiva ni učharel diferencia ando tretmano bazirime po nacionaliteto thaj bi bilačhe gindipasko pala paragrafura thaj kondicie pala rezidencia vaj čaipe maušengo andar aver them te del ande Europake thema save si membrura sar vi pala bi-themeske manuša.

Ande Bulgaria, nacionalo zakono del duj eksepcie pala principio kaj diskriminacia pe baza e nacionalitetoski šaj kerel pes. Eksepcie si dinde ando fremo Nacionale Sastipaske Dokumentosko 212 thaj Nacionale Fremutne Kontraktosko. 213

Relevanto si te dikhel pes kaj but EU Thema save si membrura thon ande relacia mamuj-diskriminaciake zakonura e na-nacionalitetosa. Ande thema save si kandidatura e situacia si aver. Ande maj but gasave thema mamuj-diskriminaciako zakono naj ande relacia e manbušensa save si aver nacionaliteto. Ande Estonia sar egzamplo, Maj Baro Zakono del aver-čhando tretmano e manušenca save naj andar kava them ande relacia pala utilizacia varesave xakajengo 214 pal pe aver rig Estoniaki legislacia si maj liberalo ande relacia pala sociale thaj ekonomikake xakaja. Polandia thaj Romania 215 si eksepcia, godolese kaj mamuj-diskriminaciako zakono si egalutno vi pala manuša save si bijandine ande kadala thema vi pala manuša save si andar aver thema. Sar egzamplo ande Polandia, aver themeske manušen, si ando principo, egalutne čačipa/xakaja thaj obligacie sar vi Polandiake manušen vaj si varesave eksepcie. 216

Ande Turkia, maj baro zakono del fundamentale slobode "svakone manušese", či kerel pes diferencia maškar kodola save si andar e Turkia vaj save naj numaj si varesave eksepcie save si dinde ande zakono thaj save keren restrikcie pala slobode e averthe-meske manušenge. 217

Butjaripe

Keren pes varesave eksepcie pala determinacia profesiengo po nacionalo levelo? Trubun te phagaven pes eksepcie save si sikadine ande Artiklo 4?

Ande relacia pala kadi tema ande Europake Thema šaj kerel pes kategorizacia ande trin modelura:

1. Naj varesave specifike eksepcie ande relacia pala determiniacie e profesiaki (Austria, Bulgaria, Čehia, Hungaria, 218 Grecia, Litvania, Luksemburg, Polandia, Portugal, Romania, Slovakia, Espanja thaj Turkia).

2. Si generalo principo e zakonesko savo si ande relacia e Artiklosa 4 andar e Direktiva ( E Belgia savi kerda zakono užes ande relaia artiklosa 4; Francia, 219 Germania, generale principura pala egalutno tretmano egalutne kazurengo si kerdine ande relacia e kriteriumonenca pala propor-cionaliteto, thaj Italia kaj si kerdine egalutne generale principura katar egalutno tretmano egalutne kazurenca.

3. Nacionalo legislacia del specifike eksepcie. Gasavo kazo si ande Dania 220 kaj si eksepcie pala butjarne save sikaven/keren promocia pala politikane vaj religiake gindipa, ande Estonia, 221 e eksepcie si kerdine ande relacia pala gender (dal si o manuš murš vaj džuvlji), religia thaj čhib, ande Finlandia 222 si eksepcie ande relacia pala religia sar kana alosarel pes ministro pala religia, Ande Irelandia trubun te keren pes varesave eksepcie po drom te jekh manuš astarel kriteria pala buti, thaj ande Nederlandia 223 kaj si phari lista pala eksepcie pala butjarimasko than sar4 (aktora, modelura, kana roden pes varesave speciale talentura, kana rodel pes buti kaj o manuše trubul te aven speciale talentura ande relacia šukarimasa) thaj keren pes eksepcie ande relacia e religiasa. 224 Ĺ aj kerel pes revizia ande ralacia kadale eksepcienca thaj te dikhel pes si von objektive vaj na. Vi ande Ĺ vedia si eksepcie pala save šaj kerel pes revizia thaj te dikhel pes si e kriteria objektive vaj na. Ande Anglia šaj kerel pes modifikacia pala varesave eksepcie.

Vi e eksepcia ande nacionalo legalo sistemo ande kadi kategoria ka navljaren pes po drom te dikhel pes si godo so rodel pes katzar e manuša save kamen te roden buti legitimo.

Ande Latvia si lisat pala "phare butja" save phagaven/litjharen manušesko sastipe kaj si oprime te kerel buti e džuvlji 225 (thaj si vi lista pala butja kaj našti kerel buti o manuš saves naj 18 berš), adoptuime ande relacia Butjarimaske Zakonosa. 226 Kadi lista del e džuvljange maj bilačhi pozicia deso e muršen pe butjarimasko marketo godolese kaj si but butja save von našti len. Gasavi lista naj kerdini ande relacia pala rasa vaj etniciteto. Gasave paragrafura egzistirin vi nde Turkia. 227

Artiklo 5 228
Pozitivo/Lacˇhi Akcia


Si varesave aktivitetura kasko areslip'e si te zuraren thaj keren promocia sasto egaliteto vaj te keren kompenzacia pala problemura ande relacia etnicitetosa, religiasa? Gindil o governo te adoptuil gasave aktivitetura?

E situacia ande relacia e aktiviteturenca po drom te zurarel pes egaliteto te kerel pes prevencia vaj te kerel pes kompenzacia pala xasaripa (disadventages) ande relacia e rasistikane vaj etnikane bučimosa thaj religiasa šaj šuvel pes pe trin droma (te kerel pes kategorizacia) sar:

1. Dikhipe kaj pozitivo akcia šaj kerel pes po drom te kerel pes kompenzacia sar vi specifike (legalo vaj politika) aktivitetura pala grupe vaj situacie. Gasavi situacia si ande Dania (numaj sa maj but restriktivo deso e principura ramosardine ande direktiva 229 ), Irelandia, 230 Luksemburgo, 231 Nederlandia, 232 Polandia, 233 Slovenia (O artiklo andar maj baro zakono kerel konfirmacia e šerutne karakteristike pala implementacia speciale xakajengo nacionale minoriteturengo, 234 thaj si vi governosko programo kasko areslipe si te zurarel/del zor thaj te šukarel e situacia e Rromengi), Espanja (generale principura si kerdine na katar o zakono vaj katar varesave pricipura katar Konstitucionalo Krisi 235 thaj kade ka avel ande Belgia te akanutni sugestia pala zakono avel adoptuime 236

2. Legislacia pala specifike situacie, umalina (areas) e aplikaciako vaj etnikane grupengo. Kade kerel pes ande Austria (si specifike etnikane grupe 237 ), Finlandia( politikane aktivitetura te keren promocia regrutacia etnikane minoriteturengo ande publiko serviso 238 ), Francia (specifiko legislacia ando fremo e edukaciako thaj urbanizmosko 239 ), Germania (legislacia pala specifikre etnikane grupe 240 ), Grecia (specifiko legislacia pala muslimanengi populacia thaj aktivitetura ande relacia e Romane komunitetonca 241 ), Hungaria (governosko programo kasko areslipe si te šukarel/vazdel opre situacia e Rromengi), Litvania, Portugal (treningura pala buti vaj aver treningura kasko areslipe si te vazden opre butjarimaske šaipa 242 ), Romania (governosko programo kasko areslipe si te šukarel/vazdel opre situacia e Rromengi), Ĺ vedia (specifiko legislacia ando fremo e butjarimasko 243 ) thaj Anglia (specifiko legislacia ando fremo e edukaciako thaj treningosko 244 ).

3. Naj generalo norma vaj specifiko aktiviteto. Gasavi situacia si ande Bulgaria, Čehikani Republika, Estonia, Italia, latvia, Slovakia thaj Turkia. 245

Maj baro zakono ande Romania 246 thaj Slovakia 247 (te ginavel pes sar si ramosardino) opril te utilizil pes pozitivo diskriminacia. Ande Romania, sar si phendinio opre, si governosko programo te šukarel pes/vazdel pes opre e situacia e Rromengi. Ande Slovakia maj baro zakono intjarel ande peste paragrafura, save našen katar norme, kava zakono mukel te kerel pes pozitivo diskriminacia ande relacia e džuvljanca, terne manušenca thaj invalidonenca. Len si maj lačhi sastipaski protekcia thaj speciale butjarimaske kondicie. 248

Ande Polandia, pe politikano levelo, maj lačhi pozicia si e nacionale minoriteturen, lengo alosaripasko komiteto si muklino te phagavel e propozicia te kidel minimum 5 procentura po drom te astren than ando parlamento.

Ando fremo e edukaciako thaj kulturako, po drom te keren kompenzacia pala lenge bare finansie, škole pala nacionale minoritetura aresen ekstra 20 procentura maj but love deso aver škole. Themesko budžeto del love ande škole thaj žutil produkcia/keripe pala pustika. O Ministeriumo pala kultura thaj tradicia žutil minoritetonge žurnala sar vi aver publikacie thaj del love vi pala kultura organizuime katar nacionale thaj etnikane minoritetura. 249 Ande 2001-to ver o governo lia te kerel pilot-programo pala 2001-2003-to berš te kerel promocia e Rromengi ando fremo e edukaciako, butjarimasko, sastipaske-protekciako, dživdimaske kondiciengo, sekuritatesko thaj kulturako.

Si komparabile aktvitetura ande relacia pala gender diskriminacia (kana kerel pes diskriminacia ande relacia pala godo si o manuš murš vaj džuvlji)?

Pozitive aktivitetura te vazdel pes opre egalutno tretmano maškar murša thaj džuvlja si muklino thaj dživdinel ande svako EU membro them. Diferente pozitive aktivitetura si kerdine ande thema save si kandidatura, maj but ande Čehia, Litvania, Slovakia thaj Slovenia po drom te šukarel pes e situacia e džuvljengi.

Klaro si kaj o levelo thaj kamipe te keren pes pozitive aktivitetura si averčhando katar o them dži ka them. Ande thema save si kandidatura, o governo či kamel te kerel khanči (vov si pasivo) mamuj keripasko pozitive aktiviteturengo, kade naj numaj ande Polandia thaj Slovenia. Ande varesave thema, e programura save si ažutime katar o governo pala zuralipe/dinipe zorako situacia e Rromangi si pozitivo po drom te phagavel pes diskriminacia e minoriteturengi.

Artiklo 6 250
So Maj Cerra Trubul Te Kerel Pes

Si varesave aktivitetura te protektuin pes/arakhen pes e principura pala egalutno tretmano po nacionalo levelo sar minimum aktivitetura andar Direktiva?

Legislacia ande maj but Europake thema ande varesave kazura džal maj dur deso godo kamel thaj phenel e direktiva, maj but ande relacia pala aktivitetura andar Artiklo 3.1 maj dur, butivar legislacia savi garantuil na-diskriminacia pe baza e rasaki vaj etnikane bučimoski del garancie vi pala na-diskriminacia vi pe aver baze sar religia, invaliditeto, berša vaj seksualo orientacia.

Ande Belgia, fremo e zakonesko andar 30-to Juli 1981-to berš si maj lungo deso ramol ande direktiva thaj maj lačhe opril e diskriminacia vaj violencia mamuj manuš, grupa, komuniteto vaj membrura e komuni-tetoske. (Artiklo 1); 251 thaj membrikani-relacia e grupaki vaj organizaciaki savi užes kerel diskriminacia vaj segregacia ande kazura sikadine ando Artiklo 444 katar Došimasko Zakono, vaj žutil gasave grupe vaj organizacie (Artiklo 3). Maj dur zakono katar 10-to Aprili 1995-to berš 252 kamel katar politikane partie te vazden opre kaj respektuin e xakaja thaj slobode garantuime e Konvenciasa pala Protekcia Manušikane Xakajengo/Čačipengo thaj Fundamentale Slobodengo.

Dindi legislacia savi si akana pe diskusia gindil vi pala lungaripe katar sikadini oprime legislacia pala rasistikani thaj etnikani diskriminacia ando fremo kondiciengo save dia e Europa.Te si e propzicia pala zakono adoptuime, O zakono katar 30-to Juli 1981-to berš ka lungarel pes po drom te došaren pes e diskriminaciake aktivitetura vaj segregacia pe buti mamuj e grupa, thaj mamuj jekh individua (amandmano e artikosko 2bis); thaj rasistikani violencia kana kerel pes varesavo bilčhipe thaj užes dikhel pes kaj areslipe sasa te kerel pes aver rasistikano či-xatjaripe. Kadale sugestie pala zakonura ka keren ekstenzia pala opripe e rasizmosko kade kaj či sikaven varesave personale informacie ande oficiale dokumentura thaj raportura, publikacie vaj publiko sikavipe e tekstosko, gindipe, simboli vaj varesavo aver ažutipe savo šaj intjarel ande peste diskriminacia (Artiklo 2, paragrafo 1).

Ande Irelandia jekh vasno paragrafo katar ESA 2000 džal maškar Direktive: ando fremo sekciako 3 (1)(b), diskriminacia kerel pes kana si duj manuša save si khetane tretirime averčhande deso aver manuš savo naj ande kodo khetanipe. Kava paragrafo sasa sugestirime katar jekh butjarno godolese kaj o manush savo kerda rovimasko lil sas diskriminišime kana sasa khetane jekhe rromesa. 259 O zakono ande Anglia si sar vi ande Irelandia. Ĺ aj phenel pes kaj e Direktivaki deskripcia pala diskriminacia učharel gasave aktivitetura, pal e definicia phenel kaj e diskriminacia kerel pes pe baza e rasaki vaj etnikane bučimoski, so maj dur či rodel te manuš savo si diskriminišime avel membro varesave speciale rasaki vaj etnikane bučimoski.

Ande thema save si kandidatura sar Estonia, Polandia thaj Slovenia si legislacie save si minimum ande relacia e rasistikane Direktivasa.

Ande Polandia o zakono na džal maj dur katar godo so rodel e Direktiva, si umalina (areas) save naj thodine ande Direktiva numaj gasave umalina si ando Zakono: alosaripaski xakaja/čačipa, protekcia pala vasne informacie save si ande relacia e nacionale vaj etnikane bučimosa, thaj paragrafura pala interpretatori/translatori pala manuš savo či džanel lačhe polandikani čhib.

Maj palal šaj phenel pes kaj maj but themen save si membrura si legislacia pe varesave thana save si ande relacia e rasistikane Direktivasa, pal numaj cikno numbri e themengo save si kandidatura thode gasave paragrafura ande pire legale sistemura.

Artiklo 7.1 260
Legale Drabura

Ĺ aj keren pes legale procedure po drom te zuaren pes e obligacie ando fremo e Direktivako pala kodola save gindin kaj si bange?

Nacionale legale sistemura ande Europake thema den legale drabura pala kodola save gindin kaj si bange. Baro pučipe si sode gasave procedura šaj aven efektive. Ande relacia pala thema save si kandidatura šaj phenel pes kaj legalo procedura dživdinel ande teoria, ande praksa butivar si phares e manušese te astarel len.

Ande kodola thema kaj materialo fremo e Direktivako (dikh Artiklo 3.1) naj maksimum učhardo si thana ande legale drabura kerdine pala kodola save gindin kaj si bange.

Ande kodola Europake thema kaj anti-diskriminaciako zakono si zakono kontra/mamuj kriminalo, e viktimuren si but pharipa godolese kaj lel pes sama pe zakoneski procedura mamuj kriminalo so či del e viktimo than te kerel varesavi iniciativa thaj kontrola po aver drom katar e procedura katar e vrama kana del pes o rovimasko lil. Varesavo decizji te rodel pes o rovimasko lil, te kerel pes prosekucia vaj te džal pes maj dur e procedurasa si ande relacia e policiasa, publiko prosekutorosa so naj lačhe e viktimose. Gasavi si situacia ando Luxembourg kaj civilo procedura naj slobodo ande butjarimaske kazura. 261 O problemo ande Bulgaria si kaj egzistirin mamuj-diskriminaciake paragrafura ande zakono mamuj kriminalo numaj leski implementacia kerel limito pala barederipe thaj maj palal šaj phenel pes kaj naj paragrafura mamuj kriminalo save oprin rasizmostar motivirime kriminalo thaj kriminalo butjarimaski diskriminacia.

Regularo civilo zakoneski procedura šaj avel phari, lokhi lel bari vrama thaj but si kuč thaj godolese naj efektivo. Gothe kaj musaj te den pes instrukcie e juristonenge kadale procedure šaj aven but kuč thaj e viktimura e diskriminaciaki butivar našti aven.

Speciale procedure kerdine te phagaven gasave problemura si maj efektive.sar egzamplo šaj lel pes e procedura maj anglal e Nederlandiako Egalutne Tret-manoski Komisia. 62

Jekh problemo kadale proceduraki kaj e Komisia našti kerel korekcia kadale problemongi, ande relacia pala decizja katar ETC, normalo civilo kriseski procedura te kerel analiza pala svako rovipasko lil. Ande Polandia rovipasko lil pala Ombdusmano pala manušikane xakaja trubul te sikavel pes sar jekh efektivo solucia.Vi kaj o ombdusmano našti kerel legalo obligaciaki decizja o ofiso šaj kerel rodipe o kazo thaj šaj keren presia pe legale organura save len sama pala gasave problemura vaj šaj vazden opre legale aktivitetura. 253

Than pala legalo procedura si ande kazura kana kerel pes diskriminacia thaj sar si phendino ande Direktiva ande thema save si membrura, pučipe si sode si voj (e Direktiva) adekvato tha efektivo. maj but thema save si kandidatura vadži či astarde e propozicie save sikada e Direktiva specialo ande relacia pala akseso legale draburenge pala diskriminacia.

Artiklo 7.2 254

Paricipacia Ande Legale Procedure Katar Legale Entitetura

Si čaipe pala nacionale asociacie vaj aver legale entitetura te len than ande legale procedure kasko areslipe si te zuraren e xakaja/čačipa andar e Direktiva?

Ande Čehia, Germania, grecia, Hungaria, legale entitetura našti len than ande legale procedure kasko areslipe si te zuraren e xakaja andar e Direktiva. O zakono ande Dania (kana godo mukel o viktimo), Francia, Irelandia muken e asociacie vaj aver legale entitetura te len than ande legale procedure kasko areslipe si te zuraren e xakaja andar e Direktiva. Ande Anglia zakoneske organura (komisia pala rasistikano egaliteto thaj irelandiaki Egalitetoski Komisia), profesionale organura thaj kin-bikinarenge unie šaj anen e kazura te godo mukel o viktimo. Kin-bikinarenge unie šaj reprezentuin e butjarnen ande butjarimaske (labour) diskusie ande Bulgaria, Italia thaj Ĺ vedia.

Ande sa thema e advokatura save butjaren pala legale entitetura šaj len than ande procedura. Kade si specialo ande Estonia, Finlandia thaj Latvia.

Ande Austria, legale entitetura šaj len than ande legale procedure kana či rodel pes legalo reprezentacia. Ande Belgia svako registruime asociacia savi či kerel profito (love) thaj savi trail sar legalo entiteto minimum pandž berš thaj savi intjarel ande piro statuto protekcia manušikane xakajengo vaj savi marel pes mamuj diskriminacia, šaj kerel legale akcie ande svako diskusia savi si ande relacia mumujrasizmoske zakonosa te lenge statusoske areslipa si astardine, 255 thaj svako organizacia savi reprezentuil e butjarne manušen, profesionale organizacie thaj organizacie save reprezentuin korko-butjarne manušen šaj keren legale akcie ande svako diskusia savi si ande relacia e Artiklosa 2bis andar o zakono mamuj rasizmo te o viktimo mukla len te keren godo.

Trubul te phenel pes kaj ande Nederlandia 256 thaj Portugalo 257 rodel pes te o viktimo či phenel varesavi sugestia (pharipe) e asociake vaj legale entitetoske po drom te o kazo džal maj dur.

Romaniako zakono del na-governoske orga-nizacien aktivo statuso ando krisi, sar rig, ande kazura si kerdini diskrimionacia ando fremo lenge aktiviteturengo na-governoske organizacien si aktivo legalo statuso ando krisi, sar jekh katar e riga kana si e diskriminacia kerdini kontra jekh manuš te godo manuš kamel te mukel e organizacia te žutil leske. 258

Polandiako zakono pala civilo procedura mukel na-profitoske organizacie te anen o rovipasko lil ando anav e manušesko vaj te len than ande gasave procedure. 259 Te e socialo organizacia či lel than ande procedura šaj vadži khelel rola sar krisesko amal (amicus curiae) thaj kade te sikavel piro gindipe pala kazo e kriseske. 260 E sociale organizacienge si muklino te startuin vaj te len than ande administrativo procedura 261 pal e reprezentantura sociale organizaciengo šaj len tan ande kriminalo procedura. 262

Ande Litvania šaipe pala asociacie, organizacie vaj aver legale entitetura te len than ande krisikani vaj administrativo procedura vaj ando anav dukhade manušesko vaj sar lesko žutori si dindo ande zakonura save keren regulacia pala civilo, 263 kriminalo 264 thaj administrativo procedura 265 sar vi procedura pala keripe butjarimaske diskusiengo. 266

Ĺ aj phenel pes kaj si Europake Thema ande save o zakono užes del legale entiteturenge zor te protektuin e xakaja/čačipa save si protektuime ande rasistikani Egalitetoski Direktiva. Ande aver thema e restrikcie sar kaj si te o entiteto avel subjekto trubun te aven ande relacia Artiklosa 7(2).

Artiklo 7.3 267

Limitura

Save vramake limitura si mukline pala keripe e akciako?

Si varesave vasne artiklura save terubun te aven sikadine kate ande relacia e vramasa ande savi e procedura trubul te startuil. sar ande relacia e proce-durengi ando fremo civile zakonesko vaj kriminale zakonesko si normale vramake limitura. Areslipe anti-diskriminaciake legislaciako si te avel komparabilo e vramake limiturenca.

Si jekh na svakodivesutno paragrafo ando fremo Nederlandiake Egalutne Tretmanoske Dokumentosko (ETA) thaj gothe phenel pes kaj Egalutne tretmanoski Komisia či trubul te avel šerutni /te indjarel kana kerel pes o rodipe kana "e vrama, savi nakhli katar o djes kana si kerdini diskriminacia gasavi kaj jekh rodipe našti avel lačhe konduktuime". 268

Ando fremo Angliokane mamuj-diskriminaciake legislaciako 269 rovipasko lil pala diskriminacia ando butjaripe trubul te del pes kaj butjarimasko krisi/tribunali maksimum/maj but trin čhon katar o djes kana si kerdini e diskriminacia. Pala sa na-butjarimaske kazura, godo si kazura ande relacia edukaciasa, urbanizmosa, servisurenca o rovipasko lil trubul te kerel pes maksimum šov čhon katar o djes kana si kerdini e diskriminacia.Te o manuš savo kamel te del rovipasko lil apliciril pala Komisia pala rasistikano Egaliteto maj aglal deso nakhel šov šhonesko vramako limito aver vramako limito si lungardo pala vadži duj čhon. O CRE/NI EC šaj buxljarel kava periodo vadži 3 čhon. O tribunalo vaj o krisi šaj vazdel opre o kazo vi te si vov dindo avri katar vramako limito kana o tribinali vaj o krisi si lošalo kaj ande svako situacia si godo patjivales te kerel pes. 270

Ande Latvia phendino si kaj, kana nevo Butjarimasko zakono avel pe čači zor, ka aven vramake limitura numaj pala cikni kategoria e kazurengi.

Artiklo 8 271 phagavipe pala pharipe juristikane sikavimasko (burden of proof)

Dživdinel o principo pala phagavipe vaj xoslipe pala pharipe juristikane sikavimasko ande kazura pala rasistikani vaj religikani diskriminacia ande nacionale zakonura?

O principo pala phagavipe vaj xoslipe pala pharipe juristikane sikavimasko ande kazura kana si kerdini rasistikani vaj religikani diskriminacia dživdinel ande Belgia (kava si limitirime pala diferencie ando pokinipe 272 ), Estonia (isi limito pala Zakono e pokinimasko 273 ), Hungaria (si limito ande relacia Butjarimaske zakonesa thaj servisonenca ande armia 274 ), Irelandia, Italia (si limito pala butjaripe 275 ), Latvia (si limito ande relacia butjarimaske zakonosa 276 ), Litvania 277 (si limito pala na-juristikane procedure e Komisiasa pala Butjarimaske Diskusie/problemura thaj ande zakono pala Administrative procedure), Nederlandia (bazirime po maj baro krisi, na pe legislacia) 278 , Espanja (limitirime ande relacia sociale zakonosa 279 ), Ĺ vedia(limitirime ande relacia butjarimasa 280 ) thaj Anglia. 281 Ande belgia zakono savo si ande preparacia lel sama isšidel pharipe pala juristikano sikavipe/evedencia, 282 Ande Čehikani Republika dindi si sugestia pala nevljaripe/amandmano katar Civile Procedurako Zakono pal ande Slovakia kerel pes preparacia pala nevo Butjarimasko Zakono. 283

Ande Slovakia Ko0nstitucionalo krisi kerda kanono te phagavipe vaj xoslipe juristikane sikavimasko (burden of proof) našti avel na-konstitucionalo. O rezultato gasave paragrafosko si thodino ande nevo Butjari-masko Zakono so maj dur ande butjarimaske kazura kerel te xosel pes katar butjarne pharipe pala juristi-kano sikavipe ande diskriminaciake kazura kodolenge save si responsabile.

Ande Latvia, nevo Administrativo Procedurako Zakono akana kerel pes. te avel adoptuime/oficialo lindo kava zakono ka sikavel o principo pala "objektivo egzaminacia" ande administrative procedure. Ande relacia kadale principosa, areslipe e krisosko si te kerel kontrola pala utilizacia e zakoneski katar administrative dokumentura vaj te avel šerutno pala administrativo organo. Kava trubul te xatjarel pes kaj e kriseske decizja našti len pes ande butjarimasko fremo e evidenciengo kerdine katar e riga save krisin pes numajk pe objektivengi evaluacia katar e situacia e kazoski thaj pe evidencia kidini katar korko iniciativa te godo trubul. E sasti procedura anglal o krisi ka thol pharipe pala juristikano sikavipe ando fremo administrative organosko. E administrativo procedura ka avel lačhi na numaj ande relacia pala civile servantura voj šaj avel lačhi pala svako administrativo decizji kas šaj avel direkto vaj indirekto diskriminaciako efekto telal jekh individua ande relacia Rasistikane Direktivasa.

Si varesave komparabile paragrafura ande nacionalo zakono ande relacia pala gender diskriminacia (diskriminacia maškar murša thaj džuvlja)?

Ande relacia pala gender diskriminacia, sa EU themen save si membrura sikade paragrafura pala parudipe juristikane sikavimasko (burden of proof) ande kazura save intjaren ande peste gender diskriminacia, po drom te aven komparabile e Konziloske Direktivasa pala pharipe juristikane sikavimasko. 284

Ande relacia pala e thema save si kandidatura si jekh parudipe pala pharipe juristikane sikavimasko ande kazura pala gender diskriminacia ande Latvia (ande butjarimasko zakono 285 ), thaj si jekh preparatorno forma ande Litvania ( preparacia pala amandmanura e Zakonosko pala egalutne šaipa maškar murša thaj džuvlja) ande Slovenia (preparacia/drafto pala Butjarimaske relaciengo Dokumento ande relacia pharipasa pala juristikano sikavipe pe baza e genderoski).

But EU thema save si membrura thaj thema save si kandidatura trubun te keren akcie, vaj te sikaven paragrafura vaj te len/adoptuin thaj te zuraren e paragrafura save si len akana dži kaj parudipa pala pharipe juristikane sikavimasko egzistiril ande diskriminaciake kazura.

Artiklo 9 286

Viktimizacia

Ĺ ajarakhel pes e direktivaki definicia ande nacionalo zakon?

Definicia pala viktimizacia dživdinel ande Nederlandia (limito pala butjaripe 287 ), Portugal (limito pala butjaripe 288 ), Slovakia (ande maj baro zakono 289 ), Ĺ vedia (limito pala butjaripe 290 ) thaj Anglia. 291 Gasavi legislacia si ando proceso te avel kerdini/draftuime ande belgia(si ande preparacia naj ande legislacia savi akana egzistiril 292 ), Hungaria (ande minoriteturengo Ombdusmanosko drafto pala mamuj-diskriminaciako zakono 293 ), Irelandia, 294 Latvia (ando drafto pala nevo Butjarimasko Zakono 295 ), Ande Latvia, kazesko zakono sikavel kaj Latviake krisura šaj lungaren protekcia e ma ušenge save sesa dukhade/save sesa subjekto pala viktimizacia ande lengi legislacia vi te naj varesave specifike legale paragrafura.

Si komparabile definicie ande nacionalo zakono ande relacia gender diskriminaciasa?

Ando fremo gender diskriminaciako šaj phenel pes kaj but themen save si membrura si paragrafura save len sama pala viktimizacia ande lenge legislacie ande relacia gender diskriminaciasa. Finlandia, Grecia thaj Italia naj paragrafura save len sama pala viktimizacia, ande lengi legislacia. Ande Austria šaj phenel pes kaj si vareso so vakarel pala viktimizacia sar kotor e zakonesko pala seksualo violencia (harassment).

Definicia pala viktimizacia šaj arakhel pes ande Litvaniako Zakono pala egalutne šaipa e muršenge thaj džuvljenge. 296

Standardo pal jekhethano drom e Artiklosa 9 si cikno ande sasti Europa. But thema save si membrura thaj thema save si kandidatura ši kerde akcie, vaj te sikaven e paragrafura vaj te adoptuin/len thaj zuraren e paragrafura save akana egzistirin/dživdinen.

Artiklo 10 297

Garancia Pala Publiko Gindipe (Awareness)

So trubul te kerel pes te zurarel pes cikno publiko gindipe pala zakonura save akana dživdinen? Save aranžmanura akana dživdinen save zuraren kaj e mamuj-diskriminaciaki legislacia ka avel sikadini publiko?

Trubul o governo te kerel aktivitetura kade kaj ka kerel informacie thaj treningura, thaj kaj trubul te kerel efektive sankcie, savore save keren oficiale butja thaj aver reprezentantura katar publiko barederipe pe svako levelo te na keren varesavi rasistikani vaj religiaki diskriminacia ande pire vakaripa kana keren pire butja?

Publiko gindipe katar zakonura save dživdinen akana si cikno ande Europake thema. E themen save si membrura, specialo kodolen save adoptuisarde legislacia ande maj palune berša thaj vi e manušen kaski profesia si legalo naj gindo pala kadi legislacia. Publiko gindipe si cikno vi ande thema save si kandidatura vaj varesave komunitetura - maj but Rromane komunitetura - si lačhe informišime.

But governura keren aktivitetura te vazden opre o manušengo gindipe thaj principura katar egalutno tretmano thaj na-diskriminacia thaj relevante legale forme.

Vaj sar vi sajekh:

# Ĺ aj dikhel pes kaj naj sistematiko taksa pala efektiviteto thaj impakto
# Butivar naj sistematiko thaj strukturalo participacia/lethanipe katar civilo societatosko sektori.
# Si cikno vaj naj kidipe e praksako ande kava pučipe.
# Love pala vazdipe kadale aktiviteturengo si cikne vaj ad hoc/numaj akana.


Te žutilpe pala phagavipe gasave problemurengo, averčhande modus operandi si sugestirime/dindi si sugestia ande thema. Akseso pala publiko gindipe maškar radio, žurnala thaj TV si lačho drom te del pes informacia pala zakonura (saven si akana zor), sar vi keripe informaciake lilengo sar vi edukacia profesionalcurengi. baro si kamipe te sikaven pes terne manuša thaj studentura šukarel pes lengo gindipe kade kaj ka sikaven pes lačhe egzemplarura pala na-diskriminaciaki praksa, pozitivo (lačhi diskriminacia) thaj tolerancia. Numaj e zakonura implementuime e manušendar saven si pozitivo gindipe šaj kamado levelo e toleranciako šaj astarel pes. E zakonura či trubun te aven numaj publiko džangle von trubun te aven vi akceptuime.

Aver vasno/importanto punkto si vi translacia/ričhibaripe e zakonengo pe minoriteturenge čhiba. Iliteracia (či-džanipe te ginavel pes) ande varesave komunitetura šaj kerel te e difuzia informaciengi/nevipengi avel but phari.

Ande Estonia, ando butjarimaskofremo Themeske Integraciake Programosko, žutimasa averthemeske lovengo, kerdine si but kampanje (adverstisement), kerdine si vi TV-emisie, thaj printime si informacie kerdine te asteren e golura sub-programosko "Socialo kompetencia". O areslipe sasa te sikavel pes/kerel pes promocia e tolerancia thaj te phagavel pes bare vramako psihologikano či kamipe maškar estoniake thaj Rusiake komunitetura. Vi e estonia dia love pala kadala mediake projektura. Numaj e nacionale barederipan naj kamipe tye vakaren pala problemura katar minoriteturengi populacia ando fremo/umalin/field e diskriminaciako.

Ande Francia kin-bikinarengi Unia akana kerel treningura mamuj diskriminacia pala pire butjarne. Ande Latvia aktivitetura pala informišipe e populaciako katar e teme ande relacia na-diskriminaciaki generalo vaj ande specifike umalina/areas sar butjarimaske relacia vaj penzie akana intjaren ande peste vi keripe informacienge brošurengo ande save lel than/participiril vi o Governo sar vi private organizacie save den love. E brošure naj sasa kerdine pala e tema sar prohibicia e diskriminaciake pe baza e rasaki vaj dženderoski.

Ande Litvania nevi adoptuime legislacia sasa dindi pe bari diskusia ande mass-media, sar TV, radio thaj žurnala so si maj džanglo thaj maj patjivalo drom te astaren pes e informacie. Legalo edukacia generalo vaj ande specifike umalina/fields si sikiadini katar NGO-ura. sar egzamplo, Litvaniako Advokatengo Societato sasa grantuime/dinde si lenge love katar Themesko Fondo pala žutipe e žurnalonenge, Radioske thaj Televiziake pala artikllura ande save si dinde komenterura katar majpalutni legislacia ande 2001-to berš. O Fondo Pala Putardo Amalipe/Societato žutisarda e programura po nacionalo Tv savo akhadrda pes "Advokatosko Adveto" savo sikavel/del eksplanacia legale teme ande forma savi šaj avel xatjardini katar but manuša/katar generalo publika.

Na-themeske specializirime organura, kasko mandato intjarel ande peste promocia pala egaliteto, thaj na-governoske organizacie save butjaren ando fremo kadale temako si instrumento pala vazdipe publike gindimasko. Sar egzamplo, ande Anglia kana e legislacia pala rasistikani diskriminacia sasa maj anglunes sikadini ande 1965-to berš sesa jekh vaj duj statutoske organura e mandatosa te zuraren e legislacia thaj/vaj te sikaven/keren promocia pala rasistikano egaliteto thaj lačhe rasistikane relacie. Tele opre katar 1968-to berš sesa lokale organizacie kerdine katar nacionalo statutaroski agencia aresli-masa te den thaj arakhen informacie po lokalo levelo katar xakaja/čačipa mamuj diskriminacia thaj te zuraren e ralacie ando komuniteto.

Ande Hungaria maj pindžardi publiko institucia saja si kapaciteto te lel sama pala diskriminaciake kazura si Minoriteturengo Ombdusmano. trujal media thaj lačhe kerdine kontaktura khetane na-governoske sektorosa, Minoriteturengo Ombdusmano vazda pes opre thaj voj si akana respektuime thaj popularo institucia ande maj palune pandž berša. Sode o Ombdusmano kerel lačhe piri buti šaj phenel vi fakto kaj baro numbri rovipaske lilengo pala diskriminacia si bičhaldino lese. Kava šaj avel modeli vi pala aveer thema save si kandidatura.

Ande relacia pala informišipe thaj treningo vaš oficiale manuša, sa e thema save si membrura ande EU kamen te keren implementacia pala trening programura te zuraren piro personalo (e manušen) savo kerel buti e zakonurenca.

Ande but thema save si kandidatura phendino si kaj diskriminacia maškar publike manuša si buxli thaj kaj si kava but importanto te phagavel pes e mamuj-diskriminaciaki tema. Ande kadala thema e admi-nistracia, agencie save vazden opre e zakonurathaj o krisipe trubun te džanen katar mamuj-diskriminaciaki tema thaj trubun te aven edukuime kaj e diskriminacia si phagavipe bazikane manušikane xakajengo so našti tolerišil pes ande demokratikano amalipe/societato. varesave governura andar thema save si kandidatura či keren aktivitetura po drom te sikaven gindipe pala principura katar egalutno tretmano thaj na-diskriminacia thaj pala relevante legale norme, pal ande aver thema xatjarel pes kaj e governura uštile thaj kaj keren varesave cikne aktivitetura.

Ka sikavel pes kaj si baro trubulipe pala aktivi-tetura save ka keren promocia pala publiko gindipe ande sa 26 thema save si pučharde kadale rodimasa/anketasa, ande varesave maj but deso ande aver. kamipe e governongo te keren gasave aktivitetura šaj aven but importante.

E aktivitetura sar edukacia e manušengi save keren buti ande administracia, zuralipe e zakonengo thaj krisonengo pala anti -diskriminacia trubum te len pes sar but vasne/importante. Trubul te xatjarel pes kaj e diskriminacia si phagavipe manušikane xakajengo/čačipengo thaj godo našti avel tolerišime ande demokratikano societato. Pe lungo vrama maj but si vasno te edukuin pes thaj te pharuden pire gindipa e terne manuša ande relacia pala diskriminacia e minoriteturengi thaj von trubun te sikaven pozitive/lačhe egzemplarura pala na-diskriminaciaki praksa, pozitivo diskriminacia thaj tolerancia.

Artiklo 11 298

Promocia Pala Socialo Dialogo/Vakaripe

# Si varesave aktivitetura save sikaven/keren pro-mocia pala socialo dialogo pala e teme andar Direktiva po nacionalo levelo?

Ande sa EU thema si forma oala dialogo maškar duj riga e industriake pala egalutno tretmano thaj mamuj-diskriminaciake teme. Ande relacia pala speciale modus operandi ande thema save si membrura ande relacia maškar partnera/amala ande industria, egalutno tretmano thaj na-diskriminacia šaj avel kotor katar strukturišime dialogo, vaj šaj avel diskutuime pe ad hoc/numaj akana vaj katar o kazo dži ka kazo baza. Si egzemplarura pala dialogo kaske rezultatura si averčhande tipura pala konkrete aktivitetura vaj instrumentura, sar si keripe e aktiviteturengo kana savore/kolektivo godo kamen, sar ande Francia, khetanimaski produkcia pala informacie, sar ande Irelandi, vaj adoptacia e zakonengo pala šerutnipe, sar vi sasa kazo ande Nederlandia. Aktivo participacia e governoski ande stimulacia e aktiviteturengi, specialo e aktiviteturenca pala kolektive kontraktura si ande relacia pala tradicionalo sloboda pala vakaripe (bargening) maškar partnerura. E governura ande Francia thaj Luksemburg šaj den piro gindipe ando dialogo cerra maj zurales gasavo kazo naj ande Germania.

Ande but thema save si kandidatura, 299 si varesavo partiengo/rigengo sistemo pala diskusie/vakaripa maškar reprezentantura e themeske, e manuša save den buti thaj e manuša save keren buti. Ande Slovenia si specializirime krisura pala butjarnenge/labour thaj sociale butja, si numaj ekspecia pala krisipe, thaj atoska sikaven pes/aven e butjarnenge reprezentantura thaj pala kodola save die buti. Ande Romania si komiteto pala egalutne šaipa, numaj leski šerutni buti si ande relacia e genderosa/relaciasa maškar murša thaj džuvlja. Ande Polandia trin-rigalutno/partiako sistemo či kerel buti lačhe godolese kaj si politikane tenzie/pharipa maškar e riga save si andre.

Artiklo 12 300

Promocia Pala Dialogo e Na-Governoske Organizacienca

Si varesave aktivitetura save keren promocia pala dialogo na-governoske organizacienca po nacionalo levelo?

Importanto numbri e aktiviteturengo pala promocia na-governoske organizaciengo dživdinel ande EU thema. E aktiviteturengo areslipe te thon po drom/keren struktura pala dialogo po nacionalo levelo sar ande grecia, te kerel pes struktura e dialogoski po lokalo levelo sar ande dania vaj Finlandia thaj te arakhen pes love pala NGO ande Nederlandia.

Si vi varesavo dialogo maškar publiko berderipe thaj NGO-ura ande sa e thema save si kandidatura te den ande EU pal kade naj numaj ande Ltvia, kaj naj lačhi thaj stabilo ko-operacia maškar NGO-ura, naumaj sar egzamplo ande Romania thaj Polandia, e strukture save si kerdine či keren buti lačhe sar godo kerde maj anglal. maj pindžardo felo/tipo e instituciako pala dialogo si maškar-ministrengo komiteto pala Romane Komunitetura ande but thema save si kandidatura khetane e Ombdusmanosa pala manušikane xakaja. Ande Slovakia naj formale garancie katar o them pala dialogo. Ande Čehikani Republika si sistemo kaj o governo del lovengo žutipe e NGO-urenge ande grant forma.

Ĺ aj dikhel pes kaj si but avrčhande/diferente aktivitetura save si kerdine te keren promocia pala dialogo ande sa e thema sikadine ando raporto. Ande kazura kaj naj dialogo, varekana, sar ande Romania problemo si kaj naj struktura katar e NGO-rig sar vi katar governoski rig.

Artiklo 13 301

Specializirime Organura

Si specializirime organura pala promocia egalutne tretmanoski save naj ande relacia e rasasa thaj etnicitetosa, po nacionalo levelo?

Te naj, trubul o governo te khelel kadi rola po drom te del kadale organurenge specifiko zor? So avelas e procedura?

Ande Belgia, 302 Finlandia, Irelandia, 304 Neder-landia, 305 Ĺ vedia 306 thaj Anglia, 307 si specializirime organura sarsave si kamle katar Artiklo13 andar e Direktiva. Mandato kadale organurengo si ande relacia e legislaciasa. Ande aver 9 Themenge organura save khelen rola katar specializirime organura ande relacia e artiklosa 13 egzistirin/dživdinen numaj či pučaren globalo mandato sar si godo kamlo ande relacia e Direktivasa. 308 Dinipe independante ažutimasko e viktimurenge katar diskriminacia dinipe e krisose leske rovipaske lilesko sar vi ko-ordinacia indepen-dante rodipasko/anketako pala diskriminacia naj sajekh kotor lenge obligaciengo.

Avri katar thema save si kandidatura naj khanči so si ande relacia e Artiklosa 13.

Ande Romania Dokumento 137 del šaipe te kerel pes Nacionalo Konzilo pala Maripe mamuj Diskriminacia sar jekh indepedento specialo organo. Sar vi sajh, ande vrama kana si kava lekhardo/ramosardino kava organo vadži/inke či lia te butjarel. Normalo si te egzistiril Ombdusman-insti-tucia, kaske e manuša šaj bičhalen pire rovipaske lila. 309 E kompetencie (godo so si les šaipe te kerel) e Ombudsmanoske si averčhande ande averčhande thema.

Ande varesave organura e themenge save si kandidatura butjaren ande relacia e artiklosa 13, vaj ande but Thema save si membrura kadale organura či učharen apsoluto o mandato andar e Direktiva. Phares si te kerel pes evaluacia butjarimaski kadale instituciengo, godolese kaj si neve, godolese kaj von naj specializirime organura, thaj numbri e kazurengo ande relacia e diskriminaciasa si limitirime.

Kadi na-korespondencia e paragrafurenca andar e Direktiva si baro problemo thaj šaj phenel pes kaj len naj šaipe te reprezentuin e pozicia e viktimoski andar e diskriminacia.

Godolese, inja (9) Thema save si membrura musaj/trubun te keren specializirime organura save ka aven ande relacia Artiklosa 13. E thema save si kandida-tura musaj te keren aktivitetura po drom te keren organura savengo areslipe ka avel te keren e aktivi-tetura ande relacia e Artiklosa 13.

Artiklo 14 310

Prioritetura Egalutne Tretmanoske Paragrafurengo Opral Avere Legislaciengo

Trubun te keren pes aktivitetura po drom te del pes zor kaj o nacionalo zakono garantuil egalutno tretmano maškar individue, bi-diferenciako pe rasistikani vaj etnikani bučim thaj religia, te keren pes prioritetura opral aver zakonura, regulacie thaj administrative paragrafura?

Nacionalo legislativa vaj administrative procedure phagaven e paragrafura ande kontraktura save si ande relacia profesionale aktiviteturenca, butjarnenca vaj kodolenca save den buti save si kontra/opozito e principurenca andar egalutno tretmano?

AndeFinlandia thaj Ĺ vedia e aktivitetura save trubun te keren pes po drom te keren pes principura save ande relacia nacionale zakonosa den garancia pala egalutno tretmano bi-diferenciako pala rasistikano vaj etnikano bučim/origin thaj religia thaj save si prioritetura thaj opral katar aver zakonura.

Irelandia, Nederlandia thaj Anglia trubun te nevljaren/keren amandmanura pala pire paragrafura ande lenge egalutne tretmanoske legislacie save arakhen egalutne tretmanoske paragrafura katar linipe prioritetosko opral aver legale paragrafura.

Katar aver thema či rodel pes te keren varesave aktivitetura maj dur. Či xatjarel pes trubulipe pala varesavo them te kerel varesavo aktiviteto godolese kaj o principo pala egalutno tretmano si šuvdino/thodino ande Maj baro zakono ande sa thema. Ande Romania si vadži varesave zakonura save vazden opre e diskriminacia, sar si o zakono pala Finasiengi Garda (gender diskriminacia). Kava zakono užes phenel kaj numaj murš šaj avel gardisto pala love/finansie.

Artiklo 15 311

Efektive Thaj Proporcionale Opripa/Sankcie

Si trubulipe pala efektive thaj proporcionale opripa/sankcie, došalipa vaj juristikasnr drabura?

Dživdinen vaj na gasave paragrafura po nacionalo levelo ande aver umalina/areas?

Legalo sistemo ande but Europake thema del averčhande tipura e sankciengo, sar lovengo došaripe, indjaripe ando phanglipe telal zakono mamuj kriminalo, sar vi pokinipe sar kompenzacia pala dukha e viktimose telal civilo zakono.

# Ande Austria thaj Luksemburg o zakono ande relacia pala rasistikani thaj religikani diskriminacia si zakono mamuj kriminalo, thaj vi e sankcie si maj but sankcie andar kriminalo zakono. O civilo zakono savo kerel sankcie pala gasave problemura trubul te avel maj efektivo thaj proporcionalo.
# Ande Estonia e krisura našti arakhen varesavi baza pala pokinipe savengo moralo si dukhado ande civile kazura.
# O legalo sistemo e Germaniako thaj Greciako čEi intjarel ande peste sistemo pala sankcie. Godolese trubun te keren pes aktivitetura po drom te vazdel pes opre thaj te phagavel pes kava problemo.
# E themen saven si ekspirianca ande dinipe e sankciengo ando fremo averčhande zakonengo sar Nederlandia, Ĺ vedia thaj Anglia, si problemo godolese kaj či džanen si vaj na e sankcie ando fremo zakonesko mamuj kriminalo maj efektive.
# Ande thema kaj si specialo legislacia ande relacia rasistikane diskriminaciasa, sar Irelandia, Nederlandia, Ĺ vedia thaj Anglia si varesave debate kaj si vazino opre o pučipe si e sankcie ando fremo speciale legislaciako efektive thaj proporcionale.
# Vi kaj si e sankcie thodine ande legalo sistemo e themengo save si kandidatura, ande praksa si but problemura ande but kazura sar ande: Bulgaria, Čehikani Republika, Hungaria, Litvania, Latvia, Romania thaj Slovakia.
# Ande Estonia thaj Polandia phendino si kaj si plano te thon pes sankcieande Dokumentura kherutne zakonengo po drom te kerel pes implementacia e direktivaki.
# Ande Turkia, principo pala egalutno tretmano bi-diferenciako pe etnikano bučim vaj rasa naj vazdino opre thaj naj kerdino ande Turkiako zakono godolese proporcionale thaj efektive sankcie či egzistirin.

Artiklo 16 312

Akcie Save Si Kerdine Ande Relacia e Direktivenca

Save akcie si kerdine po drom te astarel pes drom savo sikaven e Direktive?

Ande but thema save si membrura varesave aktivitetura si kerdine katar o governop, sar drafto pala konsekvence save e Direktiva ka kerel pe nacionalo legislacia. E Belgia si ando proceso ande savo kerel pes debata/vakarel pes/vorbil pes pala keripe mamuj-diskriminaciake legislaciako. Ande Austria si publiko debata kasko areslipe si te dikhel trubul gasavi legislacia te kerel pes.

E themen save si kandidatura si programura pala adoptacia/linipe Aquis Communitaire. Sar egzamplo e Estonia kerel buti po programo pala adoptacia Aquis Communitaire. 313 O ministri pala xakaj/čačipe kamel te vazdel opre neve zakonura areslimasa te pheren pes e kamipa andar direktiva. E Slovakia kerel drafto (zakono saves vadži naj čači zor thaj savo naj agorime) pala specialo mamuj-diskriminaciako zakono savo trubul te avel ande relacia e direktivasa. Aver thema save si kandidatura či kerde varesave uže aktivitetura po drom te pheren e kondicie thaj kamipa andar e direktiva. Numaj trubul te phenel pes kaj si pozitivo buxljaripe/development ando fremo mamuj-diskriminaciako ande but thema.

Protokoli No 12

a) Somnisarda tiro governo o Protokoli 12?

b) Kamel tiro governo te kerel ratifikacia e protokoleski 12?

c) So si e pharipa/problemura thaj so si e problemura ande nacionalo legislacia?

Sa e thema save si EU membrura somnisarde o Protokoli 12 opripe si numaj ande Dania, Ĺ vedia, Espanja thaj Anglia pal ni jekh them či kerda ratifikacia kadale Protokoleski.

Sar egzamplo ande Anglia, o Governo xatjarda sode si buxlo thaj na agorime o Protokoli 12 thaj godolese gindil pes kaj e diskriminacia ka avel avri katar o zakono ande varesave kotora. E Ĺ vedia phenda kaj laki briga/griža si kaj o Protokoli naj but lačho, kaj pozitive aktivitetura naj šuvdine. Gindil pes kaj buxljaripe e kazoske zakonesko katar Europako Krisi pala Manušikane Xakaja pe baza e Protokoleski 12 ka sikavel ka somnil thaj ratifikuil vaj na e Ĺ vedia Protokoli 12 ande avutni vrama.

Numaj Bulgaria, Litvania thaj Polandia sar thema katar thema save si kandidatura te den ande EU, či somnisarde Protokoli 12. Ande Bulgaria šaj dikhel pes kaj naj zuralo politikaqno kamipe te somnil pes kava Protokoli. Maqj dur o Artiklo 13 Europake Konven-ciako pala Mnušikane Xakaja/Čačipa kana ginavel pes khetane e Protokolesa, rodel jekh efektivo juristikano drabo mamuj diskriminacia pe svako baza thaj svakone legale čačipasa/xakajesa. E Bulgaria vadži naj godo juristikano drabo thaj somnipe e Protokolesko ka kerel pes kana kerel pes gasavo juristikano drabo po nacionalo levelo. Ande Litvania Manušikane Xaka-jengo Komiteto e Parlamentosko šuvda somnipe e Pritokolesko 12 ande piro butjarimasko plano. Ande Polandia si dar kaj e love save trubun te den pes pala egzekucia Europake Krisosko pala manušikane Xakaja savo maj pala del satisfakcia e viktimoske katar diskriminacia ka aven bare.

Sar si but thema save somnisarde kava Protokoli, šaj dikhel pes kaj si voja te kerel pes leski ratifikacia. E thema save phenen kaj ka aven problemura te kerde ratifikacia gindin kaj von ka aven poltikake problemura. E Čehikani Republika phenel kaj problemo ka avel godo kaj o Konstitucionalo krisi ka avel ando konflikto e Manušikane Čačimaske Komitetosa Jekhethaneske nacengo thaj sa kava ka inljel avri katar o problemo katar iripe e barvalipasko savo sasa nacionalizuime ande komunistikano periodo/vrama. Akana si restitucia (iripe e barvalipasko muklino numaj e manušenge saven si čehikano themutnipe.

Ande kodola thema ande save phende kaj ka avel phares te ratifikuin o Protokoli von godo ratifikuisarde. 1 Ande Austria dikh artiklo 7 pala Austriako maj baro zakono, Artiklo 2 pala bazikano zakono, Artiklo 1 pala maj baro zakono pala Eliminacia (phagavipe) svakone formako Rasistikane Diskriminaciako 1993, thaj Artiklura 63 thaj 67 andar o kontrakto St Germain; Ande Belgiake Artiklura 10, 11 thaj 191 andar maj baro zakono; Ande Bulgaria Artiklo 6 andar maj baro zakono; Ande Estonia Artiklo 9, 12, 49, 123 andar maj baro zakono; ande Finlandia ?ero 1, sekcia 1, ?ero 2, Sekcia 6 andar maj baro zakono; Ande francia Artiklo 1 andar maj baro zakono; Ande Germania Artiklura 3.1 thaj 3.3 katar bazikano zakono; ande Grecia Artiklo 5.2 andar maj baro zakono; ande Hungaria Artiklo 70/A andar maj baro zakono; Ande Irelandia Artiklo 40.3.1, Artiklo 40.3.2 thaj Artiklo 44.3.3; ande Italia Artiklo 3 andar maj baro zakono; ande Latvia Artiklo 91 katar maj baro zakono; Ande Litvania artiklo 29 andar maj baro zakono; ande Nederlandia Artiklo 1 andar maj baro zakono; ande Polandia artiklo 13, 32.2, 33, 35, 53, 54.1, 58.1 60 andar maj baro zakono; ande Romania Artiklura 4 (2) thaj 16 andar maj baro zakono; ande Slovenia Artiklo 14, thaj 63 andar maj baro zakono ; ande Slovakia Artiklo 7.5, 12,34, 35, 46 andar maj baro zakono; ande Espanja Artiklura 1.1, 9.2, 10.1, 13.1 thaj 14 andar maj baro zakono; ande ?vedia ?ero 1, Artiklo 2, Artiklo 15 andar maj baro zakono; ande Turkia Artiklo 10 andar maj baro zakono.
2 Artiklo 67, 70 thaj 71 andar maj baro zakono.
3 Artiklo 6 andar maj baro zakono.
4 Artiklo 111 andar maj baro zakono.
5 Si gasave ekspektacie ma?kar Europake thema.
6 Ande Austria Artiklo IX (1) numero 3 Anglune paragrafura pala Zakono Admimistrative Procedurako (Do?ipasko Administrativo Zakono) thaj artiklura 283 thaj 321 Do?ipaske Zakonosko; ande belgia o zakono katar 30-to Juli 1981-to ber? pala prevencia katar aktivitetura save si kerdine pe baza e rasizmoski thaj ksenofobiaki; ande Bulgaria Artiklura 162, 163, 164 thaj 172 katar Kriminalo Zakono; ande ?ehia Kriminalo Zakono (zakono 140/1961) artiklura 196, 198, 198 a, 219, 221, 259, 260, 261, 263; ande Dania o artiklo pala opripe/prohibicia kontra aver?hando tretmano ?pe baza e rasaki etc; ande Estonia Artiklo 61 thaj 72 katar Kriminalo zakono; Ande Finladia ?ero 11, Sekcia 9 katar do?ipasko zakono, Ande francia artiklura 225-1, 225-2, 432-7 katar nevo do?imasko zakono ; ande Hungaria Artiklura 155, 157, 174/B thaj 269 katar do?imasko zakono; ande Irelandia opripe katar tradipe po nakamipe 1989; ande Italia Artiklo 1 andar o akto no.205 andar 1993-to ber?; ando Luksemburg Artiklo 454 katar do?imasko zakono; ande Nederlandia 90-to quateri, 137 thaj 429 andar Kriminalo zakono; ande Espanja Artiklura 22.4, 510.1, 510.2, 511,1, 512, 515, 607,2 katar do?imasko zakono; ande ?vedia ?ero/chapteri 16, Artiklo 9 katar kriminalo zakono; ande Turkia Artiklura 175, 176, 179.2, 312.2 katar kriminalo zakono,; ande UK publiko lil akto 1986 thaj Kotor II katar Kriminalo Akto 1998.
7 Artiklura 72 andar kriminalo zakono thaj 169 andar nevo zakono pala kriminalo, pe ?a?i zor katar 1-to Januari 2003-to ber?.
8 Zakono andar 30-to Juli 1981-to ber? pala prevencia pala e aktivitetura save si kerdine pe baza e rasaki thaj ksenofobiaki, M.B, 8-to August 1981-to ber?, 1-to Aprili 1994-to ber? (M.B.) 14-to Maji 1994-to ber?) thaj 7-to Maji 1999-to ber? (M.B. 25-to Juni 1999-to ber?).
9 O Akto pala opripe/prohibiciakontra aver?hando tretmano pe baza e rasaki etc.
10 Akto pala aktivitetura kontra etnikani diskriminacia pe butji,1999-to ber?.
11 Sekcia 266 b katar daniako zakono kontra kriminalo.
12 Artiklo 1 katar o kotor 205 andar 1993-to ber?.
13 Kotor 510.2 katar do?imasko zakono.
14 Paragrafo 33Z5 katar do?imasko zakono.
15 Zakono no.140/1961.
16 Artiklo 22.4 andar do?imasko zakono 23-to Novembri, 1995-to ber?.
17 Sekcia 1 katar o Artiklo 61 e zakonesko pala kriminalo.
18 Artiklo 239 andar do?imasko zakono.
19 Oficialo gazeta n.63/94 thaj 23/99, Artiklo 373.
20 Artiklo 607.2 katar do?imasko zakono.
21 Zakono pala kriminalo, Sekcia III, Phagavipe e grupengi (genocido) thaj Aparthejd, Artiklo 416.
22 Artiklo 155 (Genocido) thaj Artiklo 157 (Aparthejd) katar ?ero(Akto) IV andar 1978-to ber? d?imaske zakonesko.
23 Paragrafo 3 katar konstitucionalo zakono opril Nacionalo-Socialistikani-Germanikani-Butjarimaski Partia thaj Artiklo IX (1).
24 M.B. 30-to Marti 1995-to ber?, 22-to Aprili 1995-to ber?.
25 Paragrafo 283 andar do?imasko zakono.
26 Artiklo 1(1) e zakonesko andar 30-to Juli 1981-to ber? pala opripe katar e aktivitetura kerdine pe baza e rasaki vaj ksenofobiaki.
27 Artiklo 162katar do?imasko zakono.
28 Opripe pala rutjivipe 1989-to ber?.
29 Artiklo 1 e Aktosko no.205 andar 1993-to ber?.
30 Artiklo 269 katar do?imasko zakono.
31 Artiklo 72(1) andar do?imasko zakono.
32 Artiklo 137c thaj 137d andar do?imasko zakono.
33 Artiklo 317 andar do?imasko zakono.
34 Artiklo 510.1 andar do?imasko zakono.
35 Artiklo 63 andar maj baro(konstitucionalo) zakono.
36 Artiklo 312/2 andar do?imasko zakono (no.765) kaski korekcia si kerdini ando 06.02. 2002-to ber? ande relacia e Turkiake nacionale programosa pala khetanipe e Europake Uniasa.
37 Kotor III katar lil savo vatjarel sar trubus te intjares tut publiko Akto 1986-to ber?.
38 Artiklo 240 katar do?imasko zakono.
39 Artiklo 510.1 andar do?imasko zakono.
40 Artiklura 175 thaj 176 andar do?imasko zakono.
41 Paragrafo 283 do?imaske zakonesko.
42 Artiklo 252 do?imaske zakonesko.
43 Zakono andar 30-to Juli 1981-to ber? pala opripe e aktiviteturengo save si kerdine pe baza e rasizmoski vaj ksenofobiaki.
44 Butjarimosko egalitetosko akto 1998 (EEA 1998), Egalutno Statusosko Akto 2000-to ber? (ESA 2000).
45 Egalutno tretmano Akto andar o Marto 1994-to ber?.
46 Anti-diskriminaciako zakono, zakono 134/99, 28-to August.
47 Dekreti 137/2000.
48 Akto pala aktivitetura kontra diskriminacia ando butjarimasko d?ivdipe ande 1999 (Lagen (1999:130).
49 Rasistikane relacia Akto 1976(nevljardino ando 2000-to ber?.
50 Nevljardino si o zakono po 15-to februari 1993-to ber?.
51 Zakono no.40/1964, Civilo zakono, artiklo 2.
52 Artiklo 76 thaj 84 Civile Zakonesko.
53 Artiklo 4 Civile Zakonesko.
54 Artiklo 162. pustik 6 andar nevo Civilo Zakono.
55 Sekcia 2 katar o dokumento 40/1964.
56 Artiklo 27.
57 33 ABGB, JGS Nr.946/1811.
58 Tradino avri/publikuime ando 1986-to ber?, maj paluno drom nevljardino po 31-to Marti 2001-to ber?.
59 Zakoni no.65/1965 Laburikano zakoni, Artiklo 1.
60 Dokumento pala opripe mamuj aver?hando tretmano pe butjarimasko marketo.
61 Butjarimasko/Laburikano zakono.
62 Artiklo 5 katar o dokumento XXII andar 1992-to ber? andar Butjarimasko Zakono.
63 Dokumento no.286 abdar 1998-to ber? savo kerel regulacia pala emigracia thaj juristikane kondicia pala averthemeske manu?a; 1970 Butjarengo Dokumento.
64 Artiklo 7 andar Butjarimasko Zakono.
65 Artiklo 11 andar Butjarimasko/Lbur zakono.
67 Artiklo 3 thaj 4 andar Minoritetonge dokumentura/aktura.
68 Zakono pala slobodo buxljaripe thaj ?a?iope pe kulturaki autonomia pala latviake nacionalitetura thaj etnikane grupe.
69 Latviako Zakono pala Etnikane Minoritetura.
70 6(1) Asociengo Dokumento (akto).
71 Zakono no.84/1990, zakono pala ?a?ipe te khetanis tut/keres asociacia.
72 Khetanimasko dokumento, Oficialo republikako ?urnali, no.60/95 thaj 49/98.
73 Artiklo 13 (1) thaj 18.
74 Zakono 84/1990 be?ipasko ?a?ipe, artiklo 10.
75 Artiklo 1 Partiegesetz.
76 Zakono no. 424/1991, Zakono pala politikane asociacie thaj poltikane mi?kipa, Artiklo 4.
77 Zakono pala politikane partie thaj politikane organizacie.
78 Zakono 62/78, 6-to oktobri.
79 Politikane partiengo dokumento.
80 Artiklo 83 andar o Dokumento pala Politikane Partie.
81 Zakono 101/2000, zakono pala protekcia personale informaciengo pe amandmanura katar zakono, artiklura 4 thaj 9.
82 Artiklo 7, Dokumentzo pala o tretmano e informaciengo ande relacia pala individue.
83 Artiklo 2b Zakono 2472 pala protekcia personale informaciengo, JO 50/A, 10-to Aprili 1997.
84 Data Protekcia Dokumento (No.675) 25-to Decembri 1996-to ber?.
85 Personale informaciengo oprimasko zakono.
86 Artiklo 27/1 , Dokumento pala opripe personale informaciengo.
87 Zakoni 67/98, 26-to Oktobri, Zakono pala opripe personale informaciengo.
88 Dokumento No. 52/1998 pala protekcia personale informaciengo ande informativo sistemo.
89 Personuppifitslagen (SFS 1998:204).
90 Artiklo 226-19 andar Do?imasko Zakono.
91 Printime/ofocialo tradino avri ande 1999-to ber?, maj palunes nevljardini/amandmano ando Aprili 2001-to ber?.
92 Tradino avri po 2000-to ber?.
93 NB sa e thema pu?hardine kadake analizasa somnisarde ande 1981-to ber? Europake Konziloski Konvencia Pala Opripe/Protekcia e Manu?engi ande relacia pala lenge personale informacie (e Bulgaria thaj Turkia kerde ratifikacia), so si telal o artiklo 6 kaj personale informacie sar bu?im/origin, politikano gindipe, religiako vaj aver gindipe, sar vi personale informacia ande relacia pala manu?esko sastipe, seksualo d?ivdipena?ti aven procesuime automatiko sa d?i kaj kherutno/themesko zakoni ?i del protekcia. Maj dur, e thema save si membrura katar EU si limituime e Direktivasa 95/46/EC andar Europako Parlamento e Konzilosko andar 24-to Oktobri 1995-to ber? pala protekcia/arakhipe e manu?engo ande relacia pala sikavipe lenge personale informaciengo.
94 Artiklo 2 ande liduj Nacionale Edukaciake Dokumentura (oficielo printime/tradino avri ande 1991-to ber?, maj palunes nevljardino/kerdino amandmano ande 1999-to ber?.
95 Paragrafo 7 katar Artiklo 4 e Dokumentosko LXXIX andar 1993-to ber? katar Oficielo Edukacia.
96 Artiklo 3 katar Edukaciako Zakono.
97 Zakono pala Edukacia.
98 Artiklo 13, Dokumento pala sistemo e edukaciako.
99 Artiklura 1.1 thaj 2.3 , Zakono 1/1990 pala Edukaciako Sistemo.
100 Nacionale Edukaciako Fundamentalo Dokumento/Akto (no.1739).
101 Juristikano Dokumento, Oficielo tradino avri ando 1994-to ber?, maj palunes nevljardino/kerdino pe leste amandmano ando 2001-to ber?.
102 Zakono no.99/1963, Civilo procedurako Zakono.
103 Artiklo 6 e Zakonesko pala Civilo Procedura.
104 Artiklo 4 (2) katar Juristikano Zakono.
105 Artiklura 6, 10, 17 thaj 76 ande Radio thaj TV Dokumento /Akto (Oficielo tradino avri ande 1998-to ber?, maj palunes nevljardino ande 2000-to ber?.
106 Zakono no. 468/1991, Zakono pala Radio thaj Televizia.
107 Paragrafo 2 katar o Artiklo 3 andar Dokumento savo si kerdino po 1996-to ber? pala Radio thaj Televizia.
108 Artiklo 21, Dokumento pala radio thaj Televizia.
109 Mediako Dokumento, Oficialo Sloveniako ?urnali 35/2001.
110 Artiklo 4 katar o Dokumento pala radio thaj Televizia.
111 Artiklo 29 pala protekcia e manu?esko savo kinel/konzumiril .
112 Zakono no. 40/1995.
113 Reklamengo Kodo (Legislativo Dekreto 275/98, 9-to Septembri).
114 Artiklo 10 pala protekcia e ?havorengi (oficielo tradino avri po 2000-to ber?).
115 Artiklo 3 paragrafo 2 e Dokumentosko XXXI andar 1997-to ber? pala ?havorengi protekcia.
116 Artiklo 28 pala Nacionale Sastipasko Dokumento (Oficielo tradino avri po 1973-to ber?, maj palunes nevljardino/kerdino amandmano po 2000-to ber?).
117 Artiko 7 katar o Dokumento CLIV andar 1997-to ber? pala Sastipaski Protekcia.
118 Artiklo 3 pala alosaripa Baro Nacionale Kongresosko Dokumento, oficielo printime/tradino avri ande 1990-to ber? maj palunes nevljardino ando 2001-to ber?.
119 Artiklo 3 katar o Zakono pala Prezidentoske Alosaripa, Oficialo Publikacia Valstibes ?inios, 1993-to ber? No. 2-29; nevi verzia katar 18-to Juli 2000-to ber?.
120 Artiklo 134.1 Dokumento pala alosaripa.
121 Artiklo 4 katar Denominaciako Akto, Oficielo printime ande 1949-to ber?, maj palal nevljardino ando 1998-to ber?.
122 Zakono pala Religikane Komunitetura thaj Asociacie.
123 Zakono 16/2001, 22-to Juni.
124 Artiklura 1 thaj 2 , Organsko Zakono 7/1980, 5-to Juli , pal?a religikane slobode.
125 Artiklo 3 Sociale A?utipaske Dokumentosko, oficialo tradino avri ande 1998-to ber?.
126 Zakono pala Sociale A?tutipasko Sistemo.
127 Akto pala Averthemeske manu?a save d?ivdinen/train ande Bulgaria, tradino avri ande 1998-to ber? , maj palunes nevljardino ande 2001-to ber?.
128 Dokumento pala opripe kontzra aver?hando/diferento tretmano savi kerel pes pe rasaki baza.
129 Zakono 927/1979 pala prevencia e aktiviteturengo ande relacia pala e rasa vaj religiaki diskriminacia.
130 Dokumento No. 286 andar 1998 savo kerel regulacia imigracia thaj juristikane kondicie averthemeske manu?engo.
131 Zakono pala legalo statuso averthemeske manu?engo save train ande Litvania.
132 Zakono 8/2000, 22-to decembri, pala xakaja thaj slobode averthemeske manu?engo save d?ivdinen/train ande Espanja thaj lengi socialo integracia.
133 Na?alde manu?engo Dokumento, oficielo tradino avri po 1999-to ber?, maj palunes nevljardino ande 1999-to ber?.
134 Integraciako Dokumento.
135 Zakono pala statuso na?alde manu?engo ande republika Litvania.
136 Artiklo IX (1) EGVG, BGBL. Nr.50/1991.
137 Artiklo 16 katar thagarnesko dekreto andar 2-to Oktobri 1937-to ber?.
138 Civilo asistentosko Akto/Dokumento, oficielo tradino avri ande 1999-to ber?, maj palunes nevljardino ande 2000-to ber?.
139 Zakono numbri 71/1967, Kodo pala administrativo procedura.
140 Artiklo 3 e Dokumentosko LXXV andar 1996-to ber?.
141 Artiklo IX (1) No.3 EGVG, BGBL. Nr.50/1991.
142 Algemene Beginselen van Behoorlijk Bestuur.
143 ?erutne Un kontraktura: Konvencia pala Civile thaj politikane xakaja/?a?ipa(CCPR andar 16-to Decembri 1966-to ber?); Konvencia pala Ekonomikane, Sociale thaj Kulturake Xakaja/?a?ipa (CESCR andar 16-to Decembri 1965-to ber?), Konvencia pala eliminacia svakone formako rasistikane diskriminaciaki (CERD andar 21-to Decembri, 1965-to ber?) thaj Konvencia pala eliminacia svakone formako rasistikane diskriminaciako kontra e d?uvlja (CEDAW andar 18-to SDecembri 1979-to ber?).
144 John Wrench, Europaki Fondacia pala maj ?ukar d?ivdipe thaj butjarimaske kondicie ande 16 Europake Thema.
145 ECRI, Dujto Raporto pala Belgia, 18-to Juni 1999-to ber?, CRI (2000) 2.
146 CERD, Konkluzie e komitetoske pala Eliminacia Rasistikane Diskriminaciaki: Belgia. 23/04/97, CERD/C/304/Add.26.
147 Dikh o Centro pala egalutne ?aipa thaj maripe kontra rasizmo websito: .
148 Pala maj but problemura save si ande relacia e zakonosa andar 30-to Juli 1981-to ber?.
150 Dokumento no. 940 (1999).
151 Dikh informacie e Estoniake ministrosko pala avrutne butja pala Ma?karthemutne Dokumentura va? phagavipe e Rasizmosko thaj na-toleranciako .
153 Kava si ande relacia pala zakono 927/1979 "pala prevencia e aktiviteturengi ande relacia pala rasistikani diskriminacia" (JO 139/A andar 28-to Juni 1979-to ber?) thaj zakono 1419/1984 "Amandmanura pe paragrafura Do?imaske Zakonosko, Zakono pala Kriminalo Procedura thaj aver paragrafura" (JO 28/A, 14-to Marti 1984-to ber?) andar save o Artiklo 24 del kondicie pala paragrafura kontra e diskriminacia ande relacia pala rasist6ikani vaj etnikani bu?im.
154 JO 50/A, 10-to Aprili 1997-to ber?. Protekcia pala personale informacie avilo pe ?a?i zor po 10-to Novembri 1997-to ber? (Ministeriumosko dekreto 130406, 21/29 Oktobri 1997-to ber?).
155 Kidimata/kolekcia savi si u?es reguli?ime.
156 Egzakto duj rovipaske lila sesa dinde ande 1986-to thaj 1993-to ber?, katar Centralo ?idovengo Konzilo kontra ?urnalo Stochos.
157 Regulare publikacie save sikaven pala manu?ikane ?a?imasko dukhavipe ande Hungaria intjaren ande peste: ber?esko parno bukleto, kerdino katar legalo ofiso pala nacionale thaj Etnikane Minoritetura (NEKI); Hronika pala svakodjeseski diskriminacia kontra e Rroma kerdino katar Rromano Press Centro; Europake Rromane ?a?imaske Centroski publikacia.
158 Dace kavasa, Analiza pala Latviaki Legislacia ande gender perspektiva, naj publikuime.
159 Koncepcija dzimumu lidezetiesibas iosteno?anai (Fremutno Dokumento pala Implementacia katar Gender Egaliteto/egaliteto ma?kar mur?a thaj d?uvlja), Ministeriumo pala barvalipe republikake Litvaniake, 2000, napublikuime.
160 Romaniako anav si Ordonanta no.137 privind prevenirea si sanctionarea tuturor formelor de discriminare.
161 Artiklo 454 andar Do?imasko Zakono.
162 Ande zakono pala Zakono va? Egalutno tretmano ma?kar mur?a thaj d?uvlja ande relacia pala ?aipe te astarel pes butjarimasko than , profesionale treningura thaj promocia sar vi butjarimaske kondicie, kerdino si amanadmano po 8-to decembri 1981-to ber?).
163 Artiklo 1 katar dokumento 137.
164 Artiklo 1 e zakonesko 30-to Juli 1981-to ber?.
166 Artiklo 43 katar o Dokumento 286 andar 1998-to ber? savo kerel regulacia imigraciaki sar vi legale kondicie pala aver themeske manu?a.
167 Artiklo 3 e Zakonesko 134/1999.
168 Artiklo 4 e zakonesko 134/1999.
169 Kotor II Sekcia 6 katar maj baro zakono.
170 EEA 1998, Sekcia 6 (1) 22 (1) thaj 31 (1 thaj 2); ESA 2000, Sekcie 3 (1 thaj 2).
171 Artiklo 90 citato andar Zakono mamuj kriminalo, Artiklo 1 katar Egalutne tretmanesko Dokumento.
172 Artiklo 23.1 katar Zakono pala ?a?ipa thaj slobode aver themenge manu?engo ande Espanja.
173 Artiklo 8.1 ando Dokumento pala aktivitetura mamuj etnikani diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe.
174 Sekcia 1 (1) (a)n ginav e sekciasa 3 (4) andar 1976-to ber? Dokumento thaj Artiklo 3 (1) thaj Artiklo 3 (3) e Konvenciaki andar 1997-to ber?.
175 Dokumento XXII, Artiklo 5 (2) andar 1992-to ber? pala Butjarimasko Zakono.
177 Kadale kriteria si katar Parlamentaro muklipe Egalutne tretmanoske Dokumentosko.
178 Dikh sar egzamplo Artiklo 2.4 thaj aver ekspecie mukline/klerdine katar o Artiklo 2 Egalutne Tretmanoske Dokumentosko ande relacia pala sekso (2.2), thaj naciono (2.5).
179 M. B. 17-to Decembri 1998-to ber? sikadino si o Artiklo 442 ande Do?imasko Zakono; Artiklo 2, paragrafo 4 po drom te phagavel pes diskriminacia, Artiklo 5 savo vakarel pala zuralipe anti-diskriminaciake legislaciako.
180 Sekcia 32 katar EeA 1998-to ber? thaj Sekcia 11 katar ESA 2000.
181 Zakono 134/99, 28-to Augusto.
182 Artiklo 4 andar 1999-to ber? Dokumento pala aktivitetura mamuj etnikani diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe, Lagen (1999: 130).
183 Artiklo 13 andar 1999-to ber? Dokumento pala aktivitetura mamuj etnikani diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe.
184 Cases Strathclyde Regional Council v Porcelli.
185 Varesave kazura pala harasmento ?aj aven do?ardine ma?kar aver paragrafura sar Artiklo 113, 128, 129 thaj 130 katar o Zakono pala Kulturaki Autonomia nacionale Minoriteturengi, thaj Artiklo 23 e Zakonesko pala generale Principura Civile Zakonesko.
186 Litvaniako Zakono andar 31-to Augusto 2000-to ber? pala Amandmano e Artiklosko 72 Kriminale Zakonosko khetane e Zakonesa ande savo si o Artiklo 72 del definicia pala mamuj zakoneske aktivitetura save si ande relacia e harasmentosa. Gasave definicie si intjardine vi ande Artiklo 169 katar nevo Kriminalo Zakono savo ka avel pe ?a?i zor katar 1-to Januari 2003-to ber?. Litvaniako zakono katar 18-to Novembri 1997-to ber? pala suplemetacia e zakoneski pala Administrativo violencia katrar Artiklura 214 (12), 214 (13), Abolicia e Artikloski 214 (1) thaj Amandmano Artiklosko 224, 259 (1) den definiocia pala mamuj zakoneske aktivitetura save si ande relacia e harasmentosa.
187 Sa si pu?hardino ando ?ero XVI, artiklo 119 katar Do?imasko zakono ande relacia pala kriminalo kontra patja, maripasko kriminalo sar vi dukhavipe manu?eske integritetosko ?aj arakhel pes ando ?ero XXXII.
188 Mamuj-zakonesko harasmento si defini?ime sar dukhavipe/tortura ando Artiklo 10(3) katar Dokumento savo vakarel pala Egzekutive sankcie mamuj kriminalo thaj sar bila?hipe ando fremo e artiklosko 146 Do?imaske Zakonosko, thaj ande varesave kazura bila?hipe mamuj ?havre (Artiklo 201/2). maj dur violencia mamuj manu?esko digniteto si kriminalo ando fremo e Artiklosko 270 Do?imaske Zakonsko.
189 Artiklura 2 thaj 3.
190 Artiklura 12 thaj 13 Kriminale Zakonosko thaj Artiklo 7 Administrative Do?imaske Zakonosko.
191 Artiklo 1 paragrafo 1 e Zakonesko katar 30-to Juli 1981-to ber?.
192 Zakone Repubikako Litvaniako katar 31-to August 2000-to ber? pala amandmano e Artiklosko 72 Do?imaske Zakonosko thaj suplemetacia E Zakoneski Artiklosa 72 (1) del definicia pala mamuj zakoneske aktivitetura save si kompatibile e "dinipe instrukciengo pala diskriminacia". Kompatibilo definicia si intjardini ando nevo Kriminalo Zakono. Maj dur Artiklo 18 Kriminale zakonesko buxljarel gindipe kodolengo save keren diskriminacia, vi kodolengo save si egzekutora vi kodolengo save si organizatora. Komparabilo paragrafo si intjardino vi ane Artiklo 24 neve Kriminale Zakonosko.
193 Konvencia 137.
194 Artiklo 198a Kriminale Zakonosko.
195 Sekcia 30 thaj 31 e Dokumentosko andar 1976-to ber? , Artiklo 30 thaj 31 e Dokumentosko andar 1997-to ber? thaj Artiklo 35 andar 1998-to ber?.
196 Artiklura 510.1 thaj 515.5 Do?imaske Zakonosko.
197 Artiklo 4 e zakonosko katar 30-to Juli 1981-to ber?.
198 Artiklo 12 thaj 13 Do?imaske Zakonesko.
199 Artiklo 66 Do?imaske Zakonosko.
200 Godo si standardo zakono.
201 Sekcia 26 thaj 185 Do?imaske Zakonosko.
202 Dikriminacia ?i kerel pes numaj pala pokinipe.
203 Artiklo 3.1 pala Butjarimaski Egalitetoski Direktiva?i intjarel ande peste e) socialo protekcia, socialo sekuriteto thaj sastipaski protekcia f) sociale la?hipa g) edukacia h) akseso pala servisura, urbanizmo, opripe pala religikani diskriminacia andar e Direktiva ?i perel ande fremo kadale Artiklosko.
204 Zakono pala butjarimaske kondicie, akseso pala butjaripe thaj ?aipa pala promocia, akseso pala korko-butjaripe thaj socialo sekuritatoske strukture ande egzekucia e zakoneski katar 7-to maj 1999-to ber?. Ande relacia pala kava, efekto e mahoux Bill (zakonesko savo si ande preparacia) ?aj avel phagavipe e diskriminaciako thaj lungaripe opripasko pala sex diskriminacia.
205 Sekcia 1(1) e Dokumentoski pala Egalutno tretmano mur?engo thaj d?uvljengo.
206 Gender diskriminacia si akana u?es oprime numaj ando fremo butjarimaske zakonosko.Ande but kazura sikadine ande lista e Artikloski 3, gender diskriminacia avelas ilegalo vi pe baza maj bare zakoneske paragrafurengi pala egalutno tretmano.
207 Zakono andar 8-to decembri 1981-to ber? sikadino opre, savo sikavel e prinmcipura pala egalutno tretmano ma?kar mur?a thaj d?uvlja, ando akseso pala butjaripe, ande promocia, treningo, pala butjarimaske kondicie.
208 Egalutne ?aipasko Dokumento, savo opril gender diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe/trajo.
209 Zakono pala Egalutje ?aipa ma?kar mur?a thaj d?uvlja.
210 Artiklo 26/4 Butjarimaske Zakonosko.
211 Artiklura 4 thaj 8.
212 Artiklo 28; kerdino ande 1973-to ber?, maj palal nevljardino ande 2000-to ber?.
213 Kerdino ande 2000-ber?, maj palunes nevljardino ande 2000-to ber?, pe ?a?i zor d?i kaj 31/12/2000.
214 Artiklura 28, 29 thaj 31 andar Maj Baro Zakono.
215 Artiklo 1 (2) katar Konvencia 137; Artiklo18 (1) katar Maj Baro Zakono.
216 Eksepcie si: naj len politikane alosarimasko ?a?ipe/xakaj, naj len obligacia te d?an ande armia, naj len akseso pala publike servisura, si len limito pala godo sode phuv ?aj kinen.
217 Artiklo 16 andar Maj Baro Zakono.
218 Si generalo principo ande Hungariako Zakono, savo si limitirime ande butjarimasko zakono.
219 Franciakano zakono pind?arel so si godo "objektivo diskriminacia ", vi te si kava ande konekcia etnikane vaj religiake kriteriumonenca.
220 Sekcia 6 katar o Dokumento pala opripe aver?hande tretmanosko pe butjarimasko marketo.
221 Sekcia 2 katar Artiklo 10 e zakonesko Estoniake republikako pala Butjarimasko Kontrakto.
222 ?ero 11, sekcia 125 thaj ?ero 47, sekcia 3 katar Maj Baro Zakono.
223 Artiklo 2.4 Egalutne Tretmanoske Dokumentosko, Artiklo 2 Egalutne Tretmanoske Dokumentosko.
224 Artiklo 3 thaj 5 Egalutne tretmanoske Dokumentosko.
225 Phare butja pe bila?he trujalipa kaj si oprime te buti kerel e d?uvlji.
226 Artiklo 168 Butjarimaske Zakonosko.
227 Artiklo 68 Butjarimaske Zakonosko.
228 Artiklo 7 andar Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
229 Artiklura 6 thaj 9 andar Dokumento pala Opripe mamuj Aver?handa/diferento tretmano pe Butjarimasko marketo.
230 Sekcie 24 thaj 33 katar Eea 1998-to ber? thaj Sekcie 9 thaj 14 katar EsA, 2000-to ber?.
231 Zakono andar 29-to Aprili 1999-to ber? korekcia katar grand-Ducal Regulacia andar 12-to Maj 1972-to ber? determinacia e regulaciaki pala butjaripe averthemeske manu?engo e teritoria bare-thagarnipaske -Luksemburg.
232 Artiklo 2.3 galutne Tretmanoske Dokumentosko.
233 Artiklo 133.2 katar o Akto pala Alosaripa/Elekcie.
234 Artiklo 64 andar maj baro Zakono republikake Sloveniako.
235 Krisipe 114/83 pala pozitive aktivitetura ande relacia e d?uvljenca.
236 Artiklo 3 katar maj baro Zakono.
237 Kroatura, Slovencura, Ungrura, ?ehura, Slovakura thaj Rroma dikhen pes/si piond?ardine vaj direkto katar Maj Baro Zakono vaj ande relacia pala Etnikane Grupengo Dokumento andar 1976-to ber?.
238 Governosko Akciako Plano andar Mart 22, 2001-to ber?.
239 So maj anglal trubul te kerel pes ande Zona e Edukaciaki, edukaciake kontraktura (Ministro pala edukacia, 10-to Juli 1998-to ber?), centrura pala treningura thaj informacie pala edukacia e imigranonenge ?havrengi. Specifiko a?utimaski politika pala keripe kherengo e imigranturenge, lil andar 9-to Juni 1988-to ber? thaj 15-to februari 1998-to ber? sar vi kontrakto andar 14-to maj 1997-to ber? ma?kar Ministro pala urbanizmo thaj Socialo ekonomia pala Urbanizmoski Unia, Ma?karministrengo Komiteto pala keripe kherengo e imigranturenge.
240 Ando fremo regionale legislaciako.
241 Zakono 2341/1995, JO 208/A, 6-to Oktobri 1995-to ber?.
242 Zakoneske-kerimasko krisipe 140/93, 6-to Juli.
243 Artiklura 4-7 e Dokumentosko pala aktivitetura mamuj etnikani diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe.
244 Sekcia 35 andar 1976 Dokumento thaj sekcia 35 andar 1997 Dokumento.
245 Pozitive akcie si mukline numaj ande relacia pala invalidura te sikaven egalutno tretmano ando butjaripe ande Turkiako zakono.
246 Artiklo 6 (2).
247 Artiklo 12 paragrafo 2.
248 Sekcia 38 andar maj baro zakono phenel " D?uvljan, ternen thaj invaliduren ?aj avel maj lungo sastipaski protekcia thaj speciale butjarimaske kondicie. Terne thaj invaliduren ?aj avel specialo protekcia ande relacia e butjarimasa thaj a?utipasa ande treningura pala profesia". Artiklo 41 paragrafo 2 phenel "Khamne d\uvlja si specialo tretmano ande relacia pala butjaripe thaj butjarimaske kondicie".
249 Ande 2000-to ber?, 2.4 milionura PLZ(polandiake love) sesa dinde pala minoriteturengo presso thaj publikacie thaj aver 2.4 milionura PLZ pala organizacia kulturake festivalurengo e minoriteturenge, sa khetane dindo si 4.8 milionura PLZ, so si 1.2 milionura dolara (USD). Ande 2001-to ber? ka den pes maj bare love po drom te aresel pes e inflacia.
250 Artiklo 8 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva
251 Trubul te sikavel pes kaj Artiklo 2, paragrafo 4, andar Direktiva vazda opre kaj "dinipe instrukciengo pala diskriminacia mamuj manu?a pe baza e rasaki vaj etnikane bu?imoski ?aj krisil pes sar diskriminacia(direkto vaj indirekto pe baza e rasaki vaj etnikane bu?imoski". fremo Bekgiake zakonosko si maj buxlo godolese kaj krisil tradipe/incitement thaj ?i lel godo numaj sar instrukcia. Ande relacia pala kava, ENAR sikavel kaj aplikacia/proposal pala Direktiva 2000/43/EC ?i intharel ande peste tradipe/incitement thaj presia pe diskriminacia, ?i-kamipe thaj violencia pe baza e rasaki vaj etnikane bu?imoski.
252 Zakono katar 1-to Aprili 1995-to ber? nakhavel Artiklo 15bis ando Zakono katar 4-to Juli 1989-to ber? pala limitacia thaj kontrola katar alosaripe pala federale Parlamentosko elekcie sar vi ?utipe thaj transparencia politikake partiengo thaj nevljaripe e zakonesko katar 12-to januari 1973-to ber? pala Themesko Konzilo. pala gindipe legislative sekciako themeske Konzilosko pala subjekto kadale zakonosko dikh: Dokumento. parl. Chambre, 1992-93, numbri 1113/3.
253 Dikh artiklo 12-14 Dokumento katar Ombdusmano pala Manu?ikane xakaja.
254 Artiklo 9.2 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
255 Artiklo 5, maj angluno paragrafo e zakonesko mamuj rasizmo.
256 Artiklura 305a thaj b, pustik 3 katar Civilo zakono.
257 Zakono 20/96, 6-to Juli.
258 Artiklo 22 katar o Dokumento 137.
259 Artiklo 8 zakono pala civilo procedura.
260 Artiklo 63, Zakono pala civilo procedura.
261 Artiklo 31.1 zakono pala administrativo procedura.
262 Artiklo 90 thaj 91 zakono pala kriminalo procedura.
263 Artiklo 55 thaj 56 Zakono pala civilo procedura Republikako Litvaniako.
264 Artiklo 63 Zakonesko pala kriminalo procedura republikako Litvaniako.
265 Artiklo 56 Zakono Republikako Litvaniako pala Administrativo Procedura.
266 Artiklo 3 zakono pala keripe butjarimaske (labour) diskusiengo.
267 Artiklo 9.3 ande Butjarimaski Egalitetoski Direktiva.
268 Artiklo 14.
269 Artiklo 14.
270 Sekcia 66 (4), 68 (2), (3), (6) katar 1976-to Dokumento, Artiklura 64 (4) tghaj 65 (2), (3) thaj (7), katar 1997 Dokumento thaj Artiklo 46 (2) thaj (5) katar 1998 Dokumento.
271 Artiklo 10 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
272 Sekcia 2, subsekcia 4 katar o Dokumento pala opripe/prohibicia mamuj aver?hande tretmanosko pe butjarimasko marketo.
273 Artiklo 5, Zakono e pokinimasko.
274 Dokumento LXXV andar 1996 pala Butjarimaski Supervizia, Artiklo 8, Paragrafo (4) thaj Dokumento LXIII andar 1996 pala servisura profesionele membrurengi ande armia.
275 Artiklo 44 punkto 9 e Dokumentosko 286 andar 1998-to ber? savo reguli?il imigracia thaj legale kondicie pala averthemeske manu?a.
276 Artiklo 29 katar Butjarimasko zakono.
277 Artiklo 15 katar o Zakono pala keripe butjaripaske diskusiengo, Artiklo 12 katar o zakono pala Administrative Diskusiengi Komisia, Artiklo 58 katar Civilo Zakoneski Procedura, Artiklo 57 e zakonesko pala Administrative Procedure, Artiklo 75 katar Zakono pala kriminale procedure.
278 Bazirime po maj baro krisi, Binderen case (HR10.12. 82,NJ 1983,687).
279 Artiklo 55 katar o Zakono pala Butjarne manu?a thaj te kerel pes gender diskriminacia Artiklo 96 katar o zakono pala socialo procedura (R.D.L. 521/1990).
280 Dikh preparaciaki buti katar 1999 Dokumento pala aktivitetura mamuj etnikani diskrimiacia ande butjarimasko d?ivdipe.
281 Pozicia ando fremo akanutne Angliake zakonosko ande relacia pharipasa pala juristikane evidenciake kazura sasa kerdine katar Thagarnenge(Lordonengo) kher ande zafar.
282 Artiklo 10 paragrafo 3.
283 Sekcia 13 katar nevo Butjarimasko Zakono.
284 Konziloski Direktiva 97/80/CE katar 15-to decembri 1997-to ber?, pala pharipe juristikane sikavimasko ande kazura katar diskriminacia ande relacia si o manu? mur? vaj d?uvlji.
285 Artiklo 29 (3) katar Butjarimasko Zakono.
286 Artiklo 11 andar Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
287 Ando Artiklo 8.1 Egalutne tretmanoske Dokumentosko.
288 Generalo Butjarimasko Zakono thaj Artiklo 4 andar zakono 134/99, 28-to August.
289 Artiklo 12 paragrafo 4 katar maj baro zakono)
290 Artiklo 12 katar o Dokumento pala aktivitetura mamuj etnikani diskriminacia ande butjarimasko d?ivdipe.
291 Sekcia 2 katar 1976 Rasistikane Relaciengo Dokumento (GB) thaj Artiklo 4 katar 1997 Rasistikane Relaciengo Dokumento (NI).
292 Artiklo 11.
293 Artiklo 11.
294 Sekcia 74 katar EEA 1998 thaj sekcia 3 (2) (J) katar ESA 2000.
295 Artiklo 8.2 thaj 9.
296 Artiklura 5 thaj 6.
297 Artiklo 12 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva, kas si fraza ando Artiklo 10 "sar egzamplo po butjarimasko than."
298 Artiklo 13 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
299 Naj referenca pala gasavo sistemo ande ?ehikani Republika, Estonia thaj Romania.
300 Artiklo 14 ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
301 Naj artiklo ande Butjarimaske Egalitetoski Direktiva savi si ande relacia Artiklosa 13 andar rasistikani Egalitetoski Direktiva pala specializirime organura.
302 Centro pala Egalutne ?aipa thaj kontra rasizmo
304 Egalutno Barederipe.
305 Egalutne Tretmanoski Komisia.
306 Ombdusmano mamuj/kontra etnikani diskriminacia thaj o bordo mamuj diskriminacia.
307 Komisia pala rasistikano Egaliteto(GB); Northern Irelandiaki Egalitetoski Komisia (NI).
308 Austria: manu?engo Advokato, Dania: Bordo pala Etnikano Egaliteto, Francia: Baro Konzilo pala Integracia/nacionalo Konsultativo Komisia pala Manu?ikane Xakaja, Grecia: Ombdusmano, Italia: Komisia pala Integraciaki politika, Luksemburg:nacionalo Konzilo pala averthemeske manu?a/Specialo Komisia mamuj Rasistikani Diskriminacia , Portugal: Baro Komesari pala imigracia thaj minoritetura, Espanja:Ombdusmano (Defensor del Pueblo).
309 Ande ?ehikani Republika: Publiko Protektori e xakajengo, Estonia: Legalo kancelari; Hungaria : Ombdusmano pala civile xakaja, Egzekutivi Ombdusmano pala civile xakaja/?a?ipa thaj Ombdusmano pala xakaja nacionale thaj Etnikane Minoriteturengo; E Latvia naj Ombdusmano, vaj nacionalo manu?ikane xakajengo ofiso thaj Themesko Butjarimasko Inspektorato; Polandia:Ombdusmano pala manu?ikane xakaja; Romania: Ombdusmano; Slovenia:Manu?ikane Xakajengo Ombdusmano.
310 Artiklo 16 andar Butjarimaske Egalitetoski Direktiva
311 Artiklo 17 andar Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
312 Artiklo 18 andar Butjarimaske Egalitetoski Direktiva.
313 Vabariigi Valitsuse tegevuskava Euroopa Liitu integreerumiseks 2001, p.7. Available at .

Un comentariu:

Anonim spunea...

Captain Cook Casino - Hotel & Casino dafabet dafabet 우리카지노 계열사 우리카지노 계열사 230Coduca88 | Daftar Slot Online | Play £10, Get 30 Free Spins