miercuri, 20 ianuarie 2010

Mundarimos

ROMANO CENTRO

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999

< zurück | Deutsch
Kača data, pe kako than naj teksto jeke Řomesko, numa kamas te anzaras tumengê jek skurto teksto andaj knjiga
"Le vušaresko manuš, kata Buchenwald"

kata o Ivan Ivanij. Anklisti sî e knjiga ando "Picus Verlag", 1999

Vorta sar ramov kadala vorbe, mothol mangê muři śej pa 'k divano kaj sas la peska śevořasa, muřa nepatasa. Anglal šov śon, mundarde duj skinhedur, save sas dešušove bêršengê, jeke têrne řomane śaves dešupanźe bêršengo, ando maškar le forosko, ando Beograd. Kodo řomano śav źalas kethane muřa nepatasa ande škola ande jek klasa. O śav anklisto sas te anel peskê dadeskê jek flaša piva, aj peskê lja jek Coca Cola. Le duj rakle, kaj sas maj purane le śavestar, kadići marde les, sa źi kaj či perade les tele, atunč le khêrjanca uśćade les źi kaj či maj miškisajlo. Angluji data sas kasavo dušmanicko mundarimos po řomano śav ande muřo them desar me serav. Kodja buśêl, kê kasavo mundarimos naj svako djes pa 'l Řom, vi ako sî but aver mundarimata ande muři bibaxtali phuv. Numa kako śav, kas mundarde, źalas muřa nepatasa Anna ande jek isto školaći klasa, haj le duj sas vorta laśe drugarja.

Photo: J. KoudelkaKata kado mundarimasko bajo, o ilo la Annako sas desja dukhado. Kaj sas lako koreno pa jek štarto kotor i jevresko, kodja či interesuilas la Anna či sar. Pa mundarimaskê logorja č'ek data či puślja ma. Haj me či kamlem te mothav lakê vareso, so nas pe laći sama. Vaj trobusardem te kêrav kodja?
Ande paluji vrjama butivar pa kodja gîndisardem, kê vorta me sîmas ande lakê bêrš, kana angêrde man ando Auschwitz taj ando Buchenwald. Gîndiv, kê atunči, ande koća vrjama, haćardem ma desja purano. Šaj te avel, kê harćardem ma atunči maj purano sar adjes.

Aj muři nepata e Anna?
Le pravoslavni kristijanur źan šov śon pala merimos jeke manušesko, saves kamle, pe lesko trušul taj den jag momelja. Vi but drugarja kata muřa nepataći klasa kamle te kêren kodja. Le Řom ande Sîrbija sî pravoslavni. V'e Anna kamlja te źal lenca pe 'l mîrmînc. Dur sî le trušula, kaj sî o śav angropome. Muři rakli či kamlja voljasa te mekêl peska raklja, muřa nepatata, te źal inća pe'l trušula, te del jag momelja pala adeto kaj naj lako adeto; šaj te avel, kê či mekêlas la anda kodja, kê daralas te na avel kak čîngar pe 'l trušula. Mothodem muřa rakljakê, te na zabranil khanči peska rakljořakê, muřa nepatakê, numa te mothol lakê pesko gîndo, aj e rakljořî korkořo te del po gor, so te kêrel, taj sar te sîkavel peśći griža. E rakljořî naj kadići têrni, te na źanel so kêrel. Me či kamlem te mothav la rakljakê, muřakê, kê me simas ando logori Auschwitz, kana sas ma la Annakê bêršořê.

Sas jek divano la Annasa. Pala divano la Annasa, e Anna či geli pe 'l truœula, aj čiti dja jag momelja pala pravoslavno adeto. Avelas bi pala late but maj lokho te vareso kêrdjasas. Šaj te avel i maj laśes, manuš te na rodel kak loćhimos, numa te źanel maškar savo them trajil kana phurjavol taj avel ande peskê bêrš. Či źanav vorta. O Buchenwald maj but či avela. Numa aver źungalimata kam aven, svakoneskê, kas arêsen avna sar nevimos. Kadja sar kaj sas, de sar amen seras.
Pale sîkadol sa, so kak data sas.
Pale sa kodja sîkadjola?
Sa maj cîřa paćav, kê vareso žanav.
Bižanglo ka merav.

O Ivan Ivanji bijandilo ando Zrenjanin ando Banato.
Sar jevrejo sas vov ande 'l logorja Auschwitz taj Buchenwald.
Adjes trajil ande Vijena.

Photo: J. Koudelka

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999
http://romani.uni-graz.at/romani/rc/1999/rc1999-26-06.rom.shtml



ROMANO CENTRO

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999

< zurück | Deutsch
Le ciljur kata "CPRSI"
(Malaimasko than le Řomengo taj Sintengo)

Nicolae Gheorghe, savetniko palaj Řomaji sama

E situacija kata 'l Řom thaj Sinti avili ande 'l palune bêrš maj bilaśi vi te arakhas i progreso ande 'l vuni phuvja. Anda kodja dja e OSCE, sar angluji maškar - themutni organizacija ande foro Oslo, ando bêrš 1998 odluka, te avel jek školuime taj akademijako Řom sar savetniko palaj řomaji sama. Pe kodo odgovorno taj paćivako than thode ma man. Kodolasa sîkavel e OSCE, kê kamel te anel le Řomenđi bući maj angle.

Nicolae GheorghePo 6.9.1999 kam avel ande Vienna jek ćidimos kataj OSCE vorta pe řomaji sama. Te avel muři bući desja efektivno, losardem o drom kataj "selektivno zor". Kodja buśel, te arakhas maj anglunes le thema kaj haćardon le ¨om maj bilaśes taj maj tele, vorta tela 'l punřê le gaźengê. Pala kodja kam arakhas le themengê institucije kaj sî phangle pe kodja sama. Save thana te aven po angluno than pe kodja sama, kodja naj ušoro puśimos, trobul te avel diskusija pa kodja le Řomenca kaj trajin ande kodola thema. Te avel e diskusija xancî maj ušoro, me kam losarav vuni teme, save vorta peren ande sama kata ODIHR:

1. Te bufljaras le kontaktur maškar o CPRSI taj maškar sja le řomaja organizacije ande OSCE. Te aven ćidimata taj diskusije sar kaj sas po "Standing Conference" ande 'l bêrš 1994-1998.

2. O CPRSI te ćidel sja peśći zor te aven vi le Řomengê taj le Sintongê buća anglaj OSCE. But važno sî, te lel pe sama pe 'l Řomengê problemur, kê but Řom trajin, pe kaća vrjama ande zapadno Evropa, sar azilantur, emigrantur, našade manuša. Ađes le maj bare problemur le Řomengê sî: O pravo bêšimaskê, e dozvola la bućaći, le problemur la skolakê, o socialno aźutimos, o razismo, e xoli kontra le strêjini manuš, la familjakê źene, te šaj trajin kethane.

3. O ODIHR taj o CPRSI kam kêrel bući kethane avere maśkar-themutne organizacijenca taj "NGO"-enca, te avel o řomano društo maj zuralo. Kam kêrel pe bući, te aven maj têrne šerutne Řom.

4. Jek važno bući kata o CPRSI sî kođa, te aźutil le řomane organizacijonengê taj le themengê kaj sî člano kata OSCE, te kêren jek lači řomaji politika. Desar teljardem muřa bućasa sar "savetniko", simas ande Bugarska, ando Čexo, ande Madžarska, ande Makedonija, thaj ande Slovakija te kêrav jek dokumentacija paj politika le Řomenđi taj te pašarav le themeskê bare ran le řomane organizacijenca. Važno sî te ćiden le Řom taj le Sinti korkořo peśći zor taj te len peśći bući i korkořo ande peskê vas taj te mothon le bare rangê, so sî le Řomengê želje taj potrebe, na numa ke kêren le źene kata "NGO's" kodja bući.

5. O marimos ande puraji Jugoslavija sîkađa kođa, kê le Řomenđi situacija sî ande 'l krize sa-jek zurales bilaśi. Kana sî etnikakê konfliktur maškar êl gaźe, atunč, aśên le Řom maškar sja le riga taj xan o bilaśimos pa sa 'l riga. Vuni deš miji Řom sî žrtve kata etnikako fulaimos, sî žrtve kataj bući pe zor, sî žrtve kataj vojska, sî žrtve kataj azilośći politika, sî žrtve kata progono i kadja maj dur. Ando bêrš 1996 kêrde la Evropako Saveto taj o ODIHR jek dokumentacija paj Řomenđi sitacija pa marimos ande Bosna. Aj vi akana kêrđa o ODIHR jek reporto pa 'l Řomenđi situacija ande 'l Makedonijakê logorja, pe save našle le Řom andaj Kosova pe vrjama le marimašči. Řomengê savetnikur kêrde vi jek studija pa 'l Romenđi situacija ande Kosova.

Anda sa kadala dokumentacije taj analize kam getil o CPRSI jek plano akcionosko pala 'l Řom po Balkano. Kodo plano kam avel jek aźutimos kata OSCE palaj rehabilitacija taj rekonstrukcija le Balkanosko.

E bući kata CPRSI financiril e OSCE taj o ODIHR, taj vi le thema, kaj sî članur kata o OSCE, den anda peśći volja love.

Photo: Nicolae Gheorghe

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999
ROMANO CENTRO

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999

< zurück | Deutsch
Le Řom ando Čexo taj lengê škole

Stephan Müller

Dali šaj maj vareso te pařuvas, pala maj laśo trajo amare śavengo, kodja či źanas. Numa paćas kê amare śavengê śave kam trajin kak data maj laśes. Kê bi školako taj bi zanatosko či maj avela či jek trajośći šansa. Kodja mothol o Martino. O Martino źanel pa soste vorbil. O Martino źalas numa ande "Sonderschule" taj de but bêrš si lo bi bućako. Vi lesko śav o Milano źal ande "Sonderschule". Kana sas vo šove bêršengo, le psixologur kêrde lesa testo, haj malade, kê vo trobul te źal ande "Sonderschule". Kodja pecil pe butivar le řomane śavenca, o Milano nas korkořo ande kodja sama.

Ando Čexo taj vi ande aver thema kaj sas maj anglal lole, traden le učiteljur taj le psixilogur le řomane śavořên ande "Sonderschule". O školako sistemo pala'l Řom sî bi milako. Le Čexoskê raj korkořo mothon, kê 75% kata `l řomane śave žan ando Čexo ande "Sonderschule". Deš bêrš nakhle, desar sî o Čexo demokratsko phuv. Numa khanči maj laśes či pařugla pe pe la školaći sama, pa kodola dêš bêrš. Le rangê šukar vorbe kaj sas, vi adjes sî nange, e situacija pe kaća sama khanči či laśajli. O "European Roma Rights Center" (ERRC) kaj sî jek maškar-themutni organizacija ande Pešta, kêrdja ande palune śon jek bufli studija paj školaći situacija le Řomendji ando Čexo. Kodja studija vorta sîkavel le řomendji diskriminacija pe školaći sama ando Čexo.
Pala kodja studija dja o Martino taj maj dešujek řomaja famile, (kaj źan vi lengê śave ande "Sonderschule") jek žalba kaj čexicko kris pala ustavo. Kodja žalba del dumo o ERRC taj vi řomaja organizacije ando Čexo. E žalba sî kêrdi anda rasističko diskriminacija le řomane śavendji ande 'l škole. Ando Čexo sî but dokazur paj diskriminacija le řomendji.

Ande Ostrava žan maj but sar e dopašîn kata `l řomane šave ande "Sonderschule" i ako trajin numa 10% Řom ande Ostrava. Ande vuni "Sonderschulen" sî le řomane śave maj but de 90%. Ande Ostrava sî e šansa te perel jek řomano šavořo ande "Sonderschule" 27 var maj bari sar kata jek rakljořo. Kakala brojur već sîkaven sode bari sî e diskriminacija le Řomendji ando Čexo. Numa pe kodja kana dikhas, atunč šaj las sama sode buflili e diskriminacija le Řomendji ando Čexo. Pala o zakono le rango musaj te kêren le raj jek testo le śavořênca kaj traden len ande "Sonderschule" taj vi o dad taj e dej musaj te den peśći somnatura, kê sî i von pala kodja, te źan lengê śave ande "Sonderschule". Numa kaća studija kata ERRC sîkavel, kê le raj traden le śavořen butivar ande "Sonderschule" bi testosko taj či puśen le dades čiti la da, te źan lengê śave ande "Sonderschule" vaj na.
Pala o zakono sî le "Sonderschulen" kêrde pala kodola śavořê taj raklořê, kaj aśile xancî palpale peska godjasa. Pala kodo principo sî kêrdo vi o řîndo la školako. Le śavořê save getin o trito razredo kata "Sonderschule", źanen vorta kadići, sode źanen le śavořê, save getin o angluno bêrš kata normalno škola. Jek śavořo, savo źal vuni bêrš ande "Sonderschule", naj les maj but či jek šansa te nakhêl vo ande 'k normalno škola. Kana den gata le śavořê e "Sonderschule", atunč numa šaj kêren aźutimaskê buća. Kam aśên avri kata socialno integracija taj kam aśên desja tele ando društvo.

Petr Horvath, o šerutno kataj řomaji organizacija ande Ostrava malavel: E but bilaśi situacija le Řomendji ando Čexo avel vi anda kodja, kê le raj traden le maj bute řomane śavořên vorta ande kasave œkole, kaj sî kêrde pala kodola śavořê, save aśile peska godjasa xancî palpale. Kodolasa sîkaven le gaźe le Řomengê de śavořařa, kê lendji godji naj kadja sasti, sar le gaźendji, taj sîkaven vi kodja, kê le gaźen naj baro intereso, te aven phangle kethane le Řomenca. Anda kodja le Řom xasaren vi o paćamos ande peste, či naj le but kontakto le gaźenca, aj či sośći šansa, te arakhên bući, naj le.
Anda kodja o Petr Horvath del dumo jek projekto, kaj šaj maladjon le řomane śave pala mizmeri ande 'k kulturako centro. Kothe le śavořê kethane šaj sîcon taj šaj i kethane te khêlen. Kethane le źenenca, kaj len sama pe lende, kêrena ekskursija trujal e Ostrava. Aver šansa naj le, sar bi anklenas avri anda pesko gav vaj anda pesko foro. O Petr Horvath dikhêl maj jek razlogo, sostar sî kodola ekskursije le śavořêngê but važno. "Le śavořê trobun te sîcon, kê e Ostrava taj o Čexo sî vi lengo foro i lendji phuv, kê ame le Řom s' amen sa kodja čačimos sar kaj sî le gaźen aj ame či trobul te garadjos.

E žalba le Řomendji anglaj bari kris (Verfassunsgricht) sî źi akana e angluji akcija ande kasavi sama, aj pala late trobul bari zor taj troma. Ali le Řom sîćile već godji, kê ivja aźukêren le gaźengo aźutimos, taj kana len le Řom te roden pesko čačimos, atunč le gaźe den angle xolinasa, aj vuni śavořê ande škole sî već žrtve kata kaća xoli le gaźendji. Le Řom aźukêren darasa so avel avri kata lendji žalba. Numa o Martino taj vuni aver dada taj deja či daran aj traden zorasa angle. Aj so von roden kata čexicka raj sî numa: te aven vi lengê śaven sa kodola œanse, sar kaj sî i averen.

Kon kamel te žanel maj bufli informacija pa 'l Řom taj školuimos ando Čexo,
atunč mek čitol: A Special Remedy. Roma and Schools for Handicapped
in the Czech Republik. ERRC (Hg.), Juni 1999.

Photos: R. Erich, D. Jevremović

ROMANO CENTRO Nr. 26, 09/1999
Řomane Ažutorkinje

Pe l' anglune đes kadale bêršesko kêrđa o " Wiener Integrationsfond" jek kompeticija. Pe kača kompeticija lja o RC o angluno than peska idejasa, te kêren trin Řomja bući sar aźutorkinje ande trin škole kaj sićon but řomane śavořê. Kata kako skolako bêřš kêren već duj Řomnja taj jek řomaji śej peśći bući ande l` Bečeskê škole aj kodja ando 3., 15., taj 16., bicirko la Vijenako. Sar angluno paso trajil lengo kontrakto źi ka januari 2001. O RC najisarel le "Wiener Integrationsfond-oskê" pala kodja šansa. Kam lošas te šaj lunđardol o projekto źi po gor le školakê bêršesko. Amen rodjam kata l' direktorice le školengê, jek raporto te šaj lunđaras le kontraktur katal řomaja aźutorkinje. Ake so romon amengê:

Rosmarie Poledna"E Rabie Perić kêrel amende ando "Sonderpädagogisches Zentrum" 1150 Wien, Kröllgasse, bući kata o septemberi 2000 sar řomaji aźutorkinja. Voj kêrel peśći bući primerno, barja kompetencijasa taj barja voljasa. Zurales laśes nakhêl voj vi êl śavořênca taj vi le učiteljenca. Voi sîkavel le śavořên pe lenga daći śib aj savigod bući kêrel, kêrel la de sja laśes. Źi pe kača vrjama nas amen vareso kadja. Te del o Del, te šaj aśel amende amari kolegica Perić i maj dur, kê amarê učenikongê sî voj jek baro aźutimos.
Rosmarie Poledna, Direktorkinja

Elfriede KovacicSonderpädagogisches Institut Petrusgasse: E Nadica kêrel amende bući kata o početko la školakê bêršesko aj sićili peśći bući amendê sîgo taj bi pharimasko. Anda kodja kê sas vi voj maj anglal ande amari škola učenica, voj teljardja anda jek peska bućasa kooperativno taj laśes. Vi le řomane savořê prinźanen la taj paćan lako muj haj dikhên la sar maj dragonja phja, savi aźutil lengê, te kêren peskê školaće buća sja laśes taj te kêren vi kodola školakê buća, save sas te kêren von, numa či kêrde źi akana. E Nadica aźutil vi le učiteljicengê te haćaren von maj feder e situacije taj le problemur le řomane familjengê. Pe aver rig aźutil voj vi le dejangê kata l' śavořê. Von sî baxtale, kê sî len varekon ande škola, kon haćarel le taj kon sî anda lenđi fajta. Vi lakê školakê drugarice, kaj źanas lasa maj anglal ande škola numa aśile bi bućako, čudin pe, kê vi ande škola šaj arakhêl pe čači jek bući. E Nadica źanel, ke adjes sî but pharo, o manuš te arakhêl peskê bući, kana naj les laśe ocene ande škola. E maj but bući sî la Nadica ande anglune školakê klase, kote aźutil le śavořêngê ande l' svako djeseskê školakê buća. Vi pe l' aver školakê priredbe arakhêl e Nadica le śavořên. E Nadica sî butivar vi ande škola, kana aven le śavořêngê dada taj deja te puśen sar sićon lengê śavořê ande škola. Lako mirno karakteri aźutil te del gata le problemur le śavořêngê pe laśi sama. E Nadica grižil pe taj lel pe peste i aver buća, voj grižil na numa anda l` školakê problemur. Ando "Sonderpädagogisches Institut" arakhên pe vi but buća, save peren pe socialno sama aj e Nadica aźutil le učiteljicengê pe kodja sama.
Elfriede Kovacic, učiteljica

Sar direktorkinja la školaći malavav haj phenav voljasa, kê amare školakê aźutorkinje sî jek baro aźutimos amarja školakê. Amen řuđis tumen zurales, te lunđaren kodo projekto.
Edeltraud Frank-Häusler, direkorkinja

Brigitte FaberOsnovna škola, Gaulachergasse: Kata o početko la školake bêršesko teljarda kado projekto. Amen le učiteljur, le učiteljice, êl śavořê taj vi lengê dada taj deja sam kol projektosa but baxtale. E bući kata l' řomaja ažutorkinje sî amengê but važno aj mol amengê but aj vorta pe amaro than sî but řomane śavořê. E Jovanka Gaspar kaj vorbil štar śiba, źanel te laśarel laśes le bajur save sî maškar e škola taj maškar le śavořêngê dada taj deja. Voj sî but angaźirime ande peśći bući haj kêrel la pedagogično barja voljasa taj haćarimasa. Voj haćarel vi le dadengê taj dejangê svakođeseskê bajur kaj sî le len taj źanel te savetuil pe laśi sama. Kodja aźutil vi le śavořêngê ande škola. Amari škola źal but laśes angle. Amen le učitlejur aj vi le śavořêngê dada taj deja cenis kadja bući taj but drago sî amenge. Kača bući sî jek importantno paso palaj integracija taj anel le śavořêngê laśimos taj mištimos.
Brigitte Faber, direktorkinja

Ande kadala trin škole, le śavořê kêren pesko barimos kaj sî von řomane śavořê haj vi le raklořê ande lenđi klasa dikhên le voljasa!


ROMANO CENTRO

ROMANO CENTRO Nr. 31, 12/2000

< zurück | Deutsch
Le Řom ande Italja

Nevolja pa "Campland". Kol đes anklisto o raporto kata "European Roma Rights Center", paj rasističko diskriminacija le Řomenđi ande Italija. Ake anda kodo raporto:

Po 17.5.2000 śinadja o šerutno le forosko Cernusco sul Naviglio/Mailand, te del sakone gavutne gaźes, kon śudela pesko gunoj po than kaj privremeno kampuin êl Řom peskê kampingonca, panź milijonur Italijakê Lire (kodja sî karing 26oo Euro) anda forośći kasa. O šerutno le forosko malavel: "... te tasaves le Řomen gunojosa, numa kodja sî o drom te šaj del pe duma le Řomenca, kodo gunoj kaj śuden le gaźe, vorta maladjol kodole gunojesa kaj mekên les le Řom, kana teljaren maj dur pa kampingo ...." O šerutno le forosko naj korkořo dušmano pe l` Řom. Vi e "Lega Nord" jek ašundi politikaći partija ande Italija, del duma sja dušmanicko pa l' Řom taj lakê divanur taj raportur sî pherde rasizmo kontra l' Řom. O Umberto Bossi, o šerutno kakala partijako, fuladja bute źenengê kasave lila, kana sas regijonalno alosarimos ande Italija, kodole tekstosa: "Te na kamena tumen, te aven le Řom, marokancur taj kriminalcur ande tumare khêra, ande tumaro foro kaj sî tumare šukar khêra, atunč alosaren e partija Lega Nord! " Le bimalade, xoljarića vorbe kata l' Italijakê političarja arakhên pesko ciljo. Le maj palune raportur kaj sî kêrde, sîkaven, kê but Italijakê gaźe mrzan le Řomen aj daran lendar aj butivar naj kodole gaźen čiti kontaktur le Řomenca, čiti prinźanen le Řomen laśes. Ande gođi bute Italijakê gaźenđi sî le Řom o arxetipo kata l' kriminalni migrantur kaj khonik či kamel le. Po milaj 1999 buflilo o bilaśo gindo le gaźengo pa l' Řom, kana našênas karing deš miji Řom kataj Kosova ande Italija. Sas te našên kê progonime sas andaj Kosova kata l' albancur, save bolde pe palpale ande Kosova, pala marimos le dasenca. But Řom ande Italija trajin rigate katar la Italijakê gaźe. Pe vuni regijonur la Italijakê, le Řom trajin pe l` čoře, melale, śudine thana kaj či sośći infrastrukura naj, le gaźe cîrden pe lendar haj či len sama lendar. Kodola Řom okupiruin khêra kaj sî mekle êl gaźendar vaj kêren peskê kampingo po gor le forosko vaj inča kaj arakhên nangê thana. Butivar mothol pe, kê sî kodola thana ilegalni. Anda kodja le gaźe šaj pe svako vrjama te peraven le taj te rimon le haj butivar i kêren kodja. Kana den la Italijakê raj love taj aźutimata pe Řomenđi sama, atunč či kêren kodja te bi integririnas le Řomen ando Italijako them. Vorta boldines sî: E Italija sî o jek them ande Evropa, savo kêrel taj oranizuil jek sasti mreža ghetonđi palal Řom haj pe kodja sama kamel te durjarel le Řomen kata o trajo Italijako taj te aśavel kontaktur le Řomenca.

Aketa o ERRC sîkavel jek konkretno eksemplo:
O lageri Casilino 700, kaj sî karing 12 km dur katar o foro Roma, sî jek, kata le maj bare Řomengê taborur ande barvali Evropa. Numa naj lo legalno. Po angluno śon kakale bêršesko, avile maj butivar le foroskê raj peskê źenenca taj rimosarde le Řomengê thana kaj so bêšle taj vi lengê buća aj či na dine len aver than kaj šaj bêšen. Ando śon avgusto taj septemberi kakale bêršesko rimosarde êl gaźe le Řomengê thana de sja. Po 2.8.2000 avile ka l' efta časur le foroskê lole, trine vurdonenca, taj angêrde 18 rumunijakê Řomen pe policijako komisarijato ande Via Genoa, te puśen puśimata taj te len lendar le najengê vurme po komputeri. Vorta pe sa kodja vrjama, kana sas le Řom po komisarijato, avilo o inspektori Butarelli, kata o 7. bicirko, biše lolenca taj peskê šefosa L.Lodoni. Von perade duj kolibe le Řomengê taj rimosarde sja lengê buća. Aj kodja bi le Řomengo, kê le Řom nas pe kodja vrjama khêre. Le lole mothode vi kodja, kê kam aven po 4.8.2000 taj kam peraven la Makedonijaći zona le lagerośći, kaj trajinas karing 200 Řom aj kam angeren le Řomen ande 'k aver lageri. Savořê Řomen sas bêšimaśći viza. Taj 120 avere Řomen kam transferin pale ande 'k aver Lageri: Kodo aver lageri nangjardesas ando śon majo taj le gaźe kamenas te laśaren kodo lageri źi po 15.10.2000. Numa kodo termino našti ankêrenas. La Rumunijakê Řomengê, kaj lengo anav nas ramome pe le rango oficijalno lil, mothonas, te źan-tar peskê źi po 1.9.2000. Te na źan-tar peskê źi pe kodo termino kam śuden le le lole! Po 26.8.2000 avile le buldožerja taj rimosarde oxto kolibe le Řomengê. Taj po 28.8.2000 avile pale buldožerja taj rimosarde maj 15 Řomengê kolibe. Po 29.8.2000 teljardja kodja bući maj dur. Kača data či na puśenas vaj nangjarde le Řom peskê kolibe vaj na. Numa rimosarenas le Řomengê thana bi milako. Jek Řomnji sas vorta kaj xajing, kana teljarde êl buldožerja te peraven laki koliba. Numa ande koliba sas lako do bêršengo śavořo kaj sovelas. Pe bari bax avili e Řomni vorta još pe vrjama palpale, te lel peskê śavořes pa pato, te skêpil les kata xaimos. O Řom G.B.xasardja kata l`buldožerja peskê duj lavute taj sja peskê buća. Peskê do lavutenca pravarelas źi akana pes taj peska famelja. Vo nas khêre kana avile le buldožerja taj phařade sja leskê buća. Numa sas les bêšimaśći viza. Po 30.8.2000 kêrde 200 Řom khetane źenenca kata l` NGO`s protesto kaj forośći prefektura. Le prefektoskê raj mothode, kê sa kodja naj čačimos kaj le lole peraven le Řomengê khêra. Po gor pala sa kodola bilaśimata, aśile numa 250 źene Řom ando lageri. Lengê mothode, te aźukêren źi kaj avel gata o nevo lageri "Carruci", kote kam aven 200 nangê thana pala le.

O "Westroma" ramol po 6.9.2000:
Kana či akceptuisarde le gaźe o prijavime proteso le Řomengo, atunč teljarde po 5.9.2000 karing 300 Řom karing o magistrato te vorbin le foroskê šerutnesa, le gaźesa Rutelli. Tranda lole zumade barja zorasa te aśaven le Řomen pa kodja. Manuš kaj dikhle sja kodja, mothon, kê jeka Řomnja sas te angêren ande špita, jekha avera, kaj sas khamni, perade la tele haj laći čang sas dukhadi. O "Counselor for Nomad Affairs, Luigi Lusi" malavel: "Sja so kêras sî pala tumaro mištimos ... Savořengê tumengê kam avel maj mišto, sajek karing kam arêsen."

Ande l' jakha bute Řomengê, kaj nas primome katende, e Italija sas lengê but vrjama o maj baxtalo them.

Photo: L. Ponger, D. Argiropoulos

ROMANO CENTRO Nr. 31, 12/2000

E "IRU" taj o "RNC" dine avri khetane kodo lil

Po 22.10.2000 sas ande Waršawa jek ćidimos kata OSCE

"Le phuvja kataj centralno taj istočno Evropa našti arakhên le Řomen kata bilaśimos taj kataj zor le neofašitickone grupengê. So kêrde kodola thema źi akana, te aśaven o rasizmo taj e diskriminacija, kodja naj dosta taj č' arêsel pesko ciljo. Anda kodja našên but Řom andaj centralno taj istočno Evropa. Le maj but Řom našên andaj Kosova andaj Slovakija taj anda Čexo.

Photo: R. ErichKamas te len sama pe paradoksno situacija kata l' řomane projektur. Vorta kodola thema, kaj line le maj but Evropakê love pala Řomengê projektur, si kodola phuvja, kaj našên anda lende le maj but Řom. Amari ideja sî kodja, te kêrel jek studijaći grupa kontrola pe l' projektur, save poćinde la Evropakê phuvja. Po šero kodola grupako tobun t' aven Řom. Pala amari ideja trobul le love pala l` projektur te aśaven pe, źi kaj na kêrel pe jek efektivno kontrola pa bući pe l' projektur taj kontrola pa l' projektongê programur.
Le Řom, save našle andaj Kosova, trobun te aven ande svako them akceptirime sar našade manuš. Kana sî marimos ande 'k them, atunči le Řom kodole themeskê, kaj sî o marimos, trobun te aven akceptirime sar našade manuš. Kê kana sî ande 'k them marimos, atunč aśen le Řom butivar maškar duj jaga. Kodja dićhol vorta ande Kosova. Butivar le Řom naj akceptirime sar našade manuš, aj naj len sa kodja šansa, kaj sî avere našade manušên. Le Řom sî diskriminirime vi sar našade manuš.
Sja le Řom, kaj našle ande le Evropakê thema, kê lengo trajo khêre naj sigurno, lengê trobul te del pe o statuso našadengo, aj von trobun te aven priznajime sar našade manuš kata UNHCR palaj Ženevaći konvencija le našadenđi."

In Augen vieler Roma, die in keinem Land akzeptiert wurden, war Italien lange Zeit ein Land der Hoffnung.

Photo: R. Erich

ROMANO CENTRO Nr. 31, 12/2000

Rodimos pa 'l Řom

katar o Karl Kaser

De kata but bêrš sî muřo intereso le Řom ande Austrija thaj ande jugo-istočno Evropa thaj vi lengê problemur. Aj kodja ande trin fjal: Anglunes, sar źeno kata foro Graz. (O foro Graz ankaladja jek naredjenje pa manglimos, te bi arakhêlas le foroskê gaźen kata 'l agresivni źene, save mangên love). O dujto, sar politikako aktivisto kataj zeleno partija. (E zeleno partija kamel te kêrel jek maj laśi ljuma pala sja le manuš aj na numa pala amare źene). O trito, sî muřo zuralo intereso sar historičari. Muřo specifično intereso sî e jugo-istočno Evropa, aj katka sî muřo intereso o trajo le Řomengo, ande vrjama kaj sas thaj vi lengo trajo pe ajdesuji vrama. E jugo-istočno Evropa sî de but šêla bêrs êl trajimasko than le Řomengo, haj katka bêšen le maj but Řom la Evropakê. Katka trajin but fjal Řom, kaj sî le razno paćamos thaj razni religije. Katka arakhas razni politikakê, ekonomijakê thaj socijalni modur ande save sî te trajin le Řom . Katka sî le Řomen razni funkcije ando društvo. Katka line le Řom ande but fjal kulturakê elementur avere narodondar ande peśći kultura, aj vi le aver narodur line le Řomendar kulturakê elementur ande peśći kultura.

Pe kako than kamav te mothav muřo gîndo sar historičari thaj sîkamno. O puśimos sî: So šaj te sîkavel amengê pa 'l Řom e historijaći katedra, palaj jugo-istočno Evropa kataj univerziteta Graz, kaj sîm me o šerutno. So šaj mothol amengê kača disciplina? Haj kozom sî kača institucija odgovorno pala gîndo le gaźengo, so von gîndin pa 'l Řom thaj sar gîndin pa 'l Řom.

Photo: R. Erich, B. KarapantevaKon sićol katka ande univerzita historija paj jugo-istočno Evropa, či sićol normalno but pa 'l Řom. Kodja sî bari bezêx, numa vi haćardol, kê pe kako regijono la Evropako trajin kadići but narodur, kadići but religije thaj kadići but fjal śiba, kaj numa pharimasa šaj dobil pe jek solidno pregledo pa 'l maj bare narodur le themengê ande kodo regijono. Jek profesori phares anzarel le studentongê Řomendji tematika pala lendji diplomaći bući vaj pala lendji disertacia, kê o naučno źanglimos pa kaća tematika sî prja cîno aj le studentur pe sîdjar šaj xasaren e vurma peska bućaći. Le teorije taj hipoteze ande kodja sama sî vorta sar le šînga ando gono, aj kon kamel te źanel karing banđol o drom, kodoles trobul baro thaj buflo źanglimos. O maj baro problemo sî kako, kê jeg gaźo numa phares šaj del anduxo ando maškar le Řomengo. Kodo sî problemo čačimasa. E vurma le problemośći avel kataj Řomendji historija thaj vi kataj nevolja thaj o bilaśimos, so xale ćino le Řom but šêla bêrš le gaźendar. O puśimos sî kodo: Dal bi avelas maj feder, le Řom korkořo te kêren o rodimos pa peste? Kodja bi avelas anda maj but razlogur bimalado thaj ande praksa č' avelas mišto. So aśel kata sa kodja, avelas bi mišto, le sîkade gaźe thaj le sîkade gaźa te kêren pesko rodimos khetane le Řomenca. Dićhol mangê, kê ande paluji vrjama barile le naučni buća pa 'l Řom kaj sî po baro vučimos. Kodja sî jek laśo thaj baxtalo sêmno.

Aver sî e bući, sar šaj sîkavel pe ande univerziteta e historija le Řomendji thaj o trajo le Řomengo pe kača vrjama? Ame, kaj sam sîkamne, šaj anzaras sja maj but Řomengê tematike ande amare fakultete, kê le laśe, malade thaj kvalitetni studije pa 'l Řom barjon. Le droma sar šaj kêras kodja sî ande maj but fjal. šaj kêras na primer seminarur pa kodja: Puśimata pa identiteto, puśimata pa svako-djesesko trajo le Řomengo, puśimata sar dikhên pe Řom thaj Řomni, puśimata pa integracijaći politika ando xoraxano osmanicko them, vaj puśimata pa "holocaust" ande Hitlerosći vrjama. Sama lem ande muřo instituto taj ande muři fakulteta, kê sja maj but Řomengê tematike sîkadon ande fakultete taj ande 'l razni institutur. Kodja još naj razlogo te avas već prja baxtale kodolasa.

Photos: R. Erich, B. KarapantevaTrobul amen baro haćarimos, odgovornost thaj responsibilimos, kana sî o puśimos pa kodja, savi slika thaj savo gîndo sî le gaźen pa 'l Řom. Jek disertacijaći bući, kaj kêrdili tala muři sama ande 'l palune bêrš, sîkavel, ande save historijakê dulmutune kontekstur dikhas źi adjes le Řomen. Aj ande jek sîkavel kača disertacija vi kodja, kê o intereso pa kadja bući nas numa naučno. Me dikhav, amari čačuji bući sî, te vazdas puterdes e vorba kontra o stereotipo taj kontra o bimalado gîndo pa 'l Řom, kê kodola stereotipur sas e legitimacija le gaźendji pala rasističko progono le Řomengo, te śuden le Řomen pe rig. E nauka ankaladja ande nakhli vrjama jekh dićhimos pa 'l Řom kaj sas motivirime kata ideologije. Amari bući adjes sî, te dikhas barja kritikasa kasave konstrukcije haj te puśas amen sar kêrdile, kaj pašljol o čačimos thaj kaj sî garado o xoxaimos!

Karl Kaser
jugo-istočno historijaći sekcija kataj Univerziteta Graz

Lošas, kaj sî profesori, savo laśes thaj paćivales gîndil, thaj savo prinźanel o odgovornost le manušêngo, save kêren naunčno bući.
E Rumunija
Photo: R. Erich, B. Karapanteva

Le maj but Řom kata sa le thema la ljumjakê trajin -ande relaciaja le gaźenca- ande Rumunija. Kako bêrš lja e Rumunija o šerutno than kata OSCE. Aj ando septemberi ankêrdilo ande 'l Bukurešti jek ćidimos pa 'l Řom. Sar vi ande 'l aver thema sîkadja o paluno censuso ando bêrš 1992 numa jekh cîno brojo Řomengo, smatrol pe, kê o čačo brojo le Řomengo ande Rumunija sî maškar 1,8 milionur thaj 2,5 milionur. Le socijalni razlike maškar le Řom ande Rumunija sî bare; le maj but Řom la Rumunijakê trajin po minimumo la eksistencijako vaj vi tala leste.

Afara cu tiganii din RomaniaO trajo le Řomengo ande Rumunija či jeg data nas laśo. Po istoko sas le Řom le vojvodongê řobur ź' ando 19. veko. O vojvoda šaj te ćinelas thaj thaj te bićinelas le Řomen pe peśći volja sar vo kamelas. Le Řom aśile strêjinur ando them vi maj palal, kana dine len slobodija. Pe vrjama kata Ion Antonescu progonisarde bute Řomen ande Transnistrija. But Řom xaisajle po drom haj but Řom xaisajle vi ande Transnistrija. E vorba le Ion Antunescuśći sas: "Le Řom khanči naj maj laśe kata 'l hřcur, kata 'l pacovur thaj kata 'l čavke!" Tala 'l komunistur, le Řomengê nas slobodo te ankêren peskê purane tradicije, thaj peskê tradicijonalni slave. Le Řom či tromanas te phiraven pesko purano huravimos, thaj či tromanas te trajin pesko řomano trajo. Musaj sas zorasa te kêren aźutimaśći bući; anda kodja sas len vi jek cîni poćin aj khonik či tromalas puterdes te gonil len. Pala o ratvalo gor le Ceaucescusko thaj leskê źenengo teljardja jek nevo progono le Řomengo. Le gaźe line te den jag le Řomengê gava, le Řomen progonisarde ande 'l vêša. Kadala progonur ašundile pe sasti ljuma thaj e Rumunija xalja bari kritika bute themendar, anda kodja musaj sas te aśavel kodola progonur ando bêrš 1993. Numa o gindo le gaźengo pa 'l Řom aśilo i maj dur, či laśajlo.

E maj paluji vjašta, savi arêslja amen, avili anda Piatra Neamt. O šerutno kodole forosko mothodja pe 'l anglune djes le oktombroskê, kê vo kamel te thol duj miji Řom thaj vulicakê śavořê ande 'k "ghetto" kaj sî les peśći struktura aj krujal t' avel pusavimaśći sîrma thaj vi le lole te kêren straža pe lende. O Gheorghe Ivan, mujalo le governosko pa 'l Řom, mothdja , kê kodo plano sî vorta fašistondji bući. O Vasile Dancu, ministeri palaj injormacija le manušendji, mothol, kê kodo plano našti akceptiril pe, numa pale malavel, kê e namera le foroskê šerutne gaźeśći, nas bilaśi, vo kamlja te kêrel le Řomengê socijalni khêra, numa leskê divanur nas malade. Jek delegacija kataj "Romani Criss" geli ź' ando Piatra Neamt thaj anzardja konstruktivni predlogur, aj po gor kritikuisardja vi o presedniko Adrian Nastase o plano kata o šêrutno le forosko. Fajma kam pařuvel akana o šêrutno le forosko peskê planur. Kodja buśel, lokhês sićol vi e Rumunija, kê sî la resposibilimos pala peskê Řom. Dosta bući sî, so trobul te kêrel pe pe kodja sama.

La Rumunijako themesko zakono (ustavo) garantuil sja le Rumunijakê źenengê isti čačimata, thaj slobodija, vorta kadja, ramol ande 'l zakonur. O governo kêrdja vi bući pala 'k strategija savi kam laśarel e situacija le Řomendji. Kadja stragtegija ankaladja po 25.04.2001 aj ando septemberi 2001 anzardja la thaj prezentirindja la ka o ćidimos kata OSCE. Ando lil la strategijako arakhas but pozitivni aspektur. Jekh so či arakhas, sî jekh konkretno plano, te thol pe sja kodja pe realizacija, te na aśêl sja o laśimos feri ando lil bi te na anklel ando čačimos thaj bi te na avel realizime. O governo, na primer, či dikhêl e segregacija ande 'l škole, anda kodja či ramol khanči pa kodo problemo ande kodo strategijako lil.

O čacîmos sî, kê but řomane śavořê sî isključime kataj škola. Le razlogur anda soste sî isključime, sî butivar xoxavne. Aj vi te line le śavořên ande škola, atunč thon le ande kasave škole kaj sî posebni thaj kothe, kaj naj dosta školako materiali. Jekh studija kata o bêrs 1998 malavel, kê numa jekh dopašîn kata 'l řomane śavořê, kaj sî maškar 7 thaj 10 bêrš, źan redovno ande škola. Te vorbin von khêre řomanes, athoska bi trobunas te źan maj angal katar e škola ando "Kindergarten". Numa o "Kindergarten" poćinel pe, aj le maj but Řom naj le love te poćinen kodja. Katka jek konkretno slučajo: Ande jekh opština, kaj e škola či akceptuisardja bute řomane śavořêngê, te źan ande škola, kamle 25 źene Řom, kaj sas von 10 - 25 bêršêngê, te sićon te čiton thaj te ramon. E maškar-themutni organizacija "Medecins sans Frontière" rodja jekh školaći klasa pala lende. O ministerijumo la edukacijako maladja, kodja či trobul, kê e škola pala 'l źene kaj sî maj purane de 16 bêrš naj obligatorno. Butivar le gaźe arakhên ka 'l Řom e doš pala kasave bajur. Amen šaj haćaras taj šaj paćas, kê butivar le řomaja deja čačes či kamen te traden peskê śavořên ande 'l škole, kana ašunas sar sî êl řomane śavořê butivar ande 'l škole diskriminirime thaj fizičko maltretirime kata 'l raklořê taj vi kata 'l učiteljur.

Butivar či mekên le gaźe le Řomen čiti te den ande 'l birtur, čiti ande 'l dućaja. Vi paj bući sî le Řom butivar isključime, butivar arakhas kodo isključenje vi ramome po lil. Le řomane aktivistur smatron, kê 65% źi 75% kata 'l Řom aśile bi bućako aj e totalno kvota le źenenđi ande Rumunija, save aśile bi bućako sî 12.2%. Na numa ande Piatra Neamt, vi pe aver thana kêren řomaja organizacije sa-jekh intervencije, te na traden le Řomen anda peskê khêra. Butivar den le Řomen drom anda peskê khêra, bi na źanen le Řom maj anglal pa kodja. O brojo le atakengo pe 'l Řomengê khêra thaj pe 'l Řomengê mahale kataj rig le lolendji sî baro. Ando raporto "State of Impunity, Human Rights Abuse of Roma in Rumania" ERRC 2001, arakhas but kasave daraimaskê slučajur thaj ande jekh arakhas katka dokumentacija sar aśaven le Řomen te na arakhên pesko čačimos angla 'l krisa. Kana roden le Řom pesko čačimos anglaj kris, athoska mekên la krisakê raj butivar bêrša te nakhên źi kaj den po gor, butivar či na kêren kris kana sî o puśimos le gaźendji zor pe 'l Řom vaj le maj bare raj la krisakê aśaven e kris. Katka jek eksemplo: Ando Hadareni/distrikto Mures, ankêrdilo ando bêrš 1993 jek progromo pe 'l Řom. Le gaźe dine jag 14 Řomengê khêra, 5 khêra perade, trine Řomen mundarde aj le averen progonisarde. Ažutimasa kata APADO (Lawyer's association for te Defence of Human Rigths) le Řom dine sja kodja perdal kaj kris. E kris cîrdja la krisako proceso bêršenca, či jekh anda 'l gaźe kaj mundarde le Řomen, bêsel ande řobija, aj o civilno proceso pa 'l rimome khêra le Řomengê źi adjes naj rešime.

Karl Kaser
jugo-istočno historijaći sekcija kataj Univerziteta Graz

Ande l' maj but slučajur le gaźe śuden e doš pa 'l rasistički atake pe 'l Řom. Anda kodja naj čuda, kê butivar le Řomen naj volja te den kaj kris le bajur so sî len le gaźenca.
Koro šejtani

katar o Namaztataj Umer kyzy Suinov

Esas nan' esas jekh Rom- demerdžis. Odovkha Rom kana kerelas buti taj džalas leske khaniles, ozaman sa phenelas peske: "Ananaj sîktîm, kor šejtan!"
Ej, o šejtani, liljas les bari xoli, taj dexljas ov te kerel odole Romeske bela. Ov kerdilo čxavoro dešupandže brešengo taj li alo e Romeste taj liljas te mangel lestar te lel les peske e xîzmetjeste.
O čingenes phenljas: "Ami karing, be! Man naj o love te pokinav tuke .... Me li korkoro bešav čores, khaniles!" Ta o čxavoro (kova sas o šejtani) zborizel: "Man na kamen axčades - me džav li manreste kaj te sikljav o demerdžilîki."
Ej, kerel ov e Romeste xîzmeti deš breš. Alo o barjami, taj phučel lestar o Rom: "Ej, nanaj tut o xorandas, ta nan' avel nikon te dikhel, sar bešes tu paš mande?" - "Esi man," phenel, "jekh phuro dadoro, li odova kan-avel, te dexes."

Alo o dad e čxavoresko. O Rom dikhljas les taj phenljas e čxavoreske: "Ami so phuro si to dad!" - "Ništo! Kan-kerav les terno raklo!" - "Ta sar kan-keres, be?!" - "Ajakha: Kan-lav e čxuri, čxingerava les kotorenge, kan-čxav and' o kazani, kan-tavav zalag, taj sa!"- "Ej, nana pakjav!" - "Te dikhes!"
Liljas o čxavoro pe dades, čxingerdjas les kotora tiknore, čxičas ande ko kazani. Taj ake - niklisto avri andar ko kazani terno raklo biše beršengoro. Ej, bešlo ko konas, xaljas masoro, piljas e rakija lenca othe, taj li gelo peske.
Taj na dur katar ko kher e Romesko bešelas e gadži, kaj lako gadžo sas baro phuro taj naši-kerelas pi muršikani dila lasa. Taj oj sa kamelas - asavki zurali sas e džuvli.
Ej, ali oj e Romeste te del pi čalhîja e remontjeste tamam ozamanda, dikhljas o vurdar phandavdo taj andar ke pendžera sa dikhelas, so kerdjas o čxavoro phure dadesa pinresa. Li oj mangelas, kaj te kerel o čingenes gadžo lakoro t' ovel terno murš.

Ali oj ertes sabastan e Romeste. "Seljam alejkim, usta!" - "Alejkim seljam, džan-hanîm!" - "Ker me gadžes terno, kaj te thol pes opre mande sar jekh guruv zuralo! Kan dav tut šel binja dortlikja..." - "Me naši, hanîm - nana haljav asavko hîzmeti. Dža ko jekimi." - "Te na keresa - kan-phukavav e zabitjenge. Me sa dikhljom, so kerdjanuz e phuresa." - "Ej, ajdî, te geles les mande, e gadžes tinres."
Geldjas leste pe gadžes. O pomošniki e Romeskoro, o čxavoro e šejtanesko, čxindjas les kotorenge, čxičas and' o kazani: "Me ačxol athe jek sahati, biskaj me phiravav man." Taj li gelo te phiravel pes.
O Rom užarel jek sahati, duj sahatja, trin, štar - uže geči si, tîmnina. O čxavoro sa nanaj. O Rom dikhljas ande and' o kazani. Taj othe o phuro tavdilo, leske kokala vazdinile katar ko govdes. Trašanilo o čingenes, liljas taj čxordjas sa avri, kaj te na tjušundijen o zabitja, kaj ov mudardas e phure xoraxajes. Ali e gadži, phučljas: "Kate s' mo gadžo?" - "Nanaj, bitî, mulo to gadžo." Taj oj našli taj phukavdjas e zabitjenge. Ale okoringa duj zabitja, astarde e Romes, thovde and' o zindani.
Bešto o Rom, rovel. Alo leste ande kamera o šejtani. O čxavoro zborizel les: "Ajdi, be Romeja, kan-phenes mange gene ajakha? Adava me tuke kerdjom!"
Mukle e Romes phinro deše brešendar. Taj ozamandan ni jekvar nana phenlas ništo khanilo e šejtanjestar. Katar so si - phenljom.

Kaća paramič mothodja e Namaztataj Umer kîzî Suinov, biandi 1888 ando Džankoj, Krim. O snimko kêrdja o Lev Čerenkov ando bêrš 1959 ande Moskva.

ROMANO CENTRO Nr. 35, 12/2001
O Leonid andar e Moldavija

O Helge Lindau, jekh fotografo, savo sajekh del amen lese but šukar slike, te thas len ande amaro žurnalo, sas ande palune čhona ande Moldavija. Godothe arakhla jećhe Rome andar o foro Kišinev. Ake leso raporto.
O Leonid Čerepovkij živil po dešto sprato ande jekh nevo ćher an maškar e foroso Kišinev. O motori e liftoso si već de dumut rumume aj khonik ni lačharel le. E Leonidese godova naj baro problemo i gajda butivar, kana naj struja, rumul pe o lifto aj si but riskantno e liftosa te džal pe po dešto sprato. Kana raćol ni maj uopšte phabardon e sijalice pe ulice, e manuša sidjaren so maj anglal te džantar ćhere, e forose ulice ačhen čuče. E Moldavijaće manuša si pe gasave situacije sikade aj ni maj xoljaon maj but. E država bićinda o monopolo e strujako jećhe španjaće organizacijaće. De katar godova vreme barilo duplo maj but o poćinipe e strujako. "Kana maj but našti poćinas e struja, athoska ka ćinas amendjê memelja, te šaj varsave arakhlam", phenel o šerutno redaktori katar o žurnalo "Argumentura thaj Faktura".

Fotos: H. Lindau, K. HelmreichO Leonid si but lačho muzikanto thaj zurale šukar dilabel. Ando breš 1970 vo osnuisarda ande UDSSR o Cigansko Ansamblo. (Ande Moldavija sas o alav "Roma" maj anglal i akana jek strano svato). Pe phuv lese sobaći buvljardine si but plakatua, brošure thaj programura thaj po astali ačhel jekh bari knjiga katar UDSSR, pe sajaći korica si crtome o čokano thaj o srpo. Ande godoja knjiga arakhas but nagrade thaj baxtaće pozdravura thaj potpisura katar maj ašunde raja andar UDSSR, sar na primer, katar o Juri Gagarin, sao sas o prvo manuš ando svemiro. "Amaro Cigansko Ansamblo sas e angluni muzikaći grupa, sai sas akhardi ando treningoso Centro Bajkanur," mothol bare voljasa o Leonid.
"Duj kurće samas godothe. Godothar đelam preko Moskva ande Francuska. Amen samas sajekh po drom, ande sasti Evropa thaj ande Azija. Pe sa e riga lijam baro ašaripe thaj anglune thana. Ni zumadam uopšte e muzika, o ćhelipe thaj o romano đilabipe te maj šukar lačharas, sa godova avilo andar amende korkore. E maj but članura katar amaro ansamblo ses Roma, ali godova naj sas kriterijumo le las varkas e gadžendar ande amari grupa. Važno sas samo kaj sas amen bari volja ande gadaja bući."

Fotos: H. Lindau, K. HelmreichKana rumusaljo o UDSSR rumusaljo i e Leodinoso ansamblo. E Moldavija sas jekh katar e maj barvale republike katar UDSSR. E Moldavijaće molja ses but ašunde thaj kamle thaj pala Moldavijaći kultura dije bare love. "An kharate čhinde e love, thaj e zapadoso barvalipe učharda amari publika," žalil pe o Leonid. Kana thaj kana akharen ma, ali godova ni aresel te šaj trajil pe lestar. Te bašalel pe abiava thaj pe firmendje slave godova ni del leso odji, godova bi avela pala leste sar korkorre pes te mudarel.
O Leonid Čerepovskij ni xasarel e nada. Vov si po drom pala tragura lese themese ande Moldavija thaj ande Ukrajina. Vov već ramosarda jek knjiga andar e historija e Romendji godole regionostar ali vadaj ni arakhla jećhe manuše sao ka štampuil thaj ikalel lesi knjiga. E masnuša an lesi but čorri phuv maren pe pala marno aj niči pala knjige. Desar leso them čhindilo katar UDSSR đele e maj but intelektualcura ande strane phuvja. O Leonid roda katar američko thaj katar rusko amabasada pomoć ali liduj ambasade naj len intereso pala lesi bući. I katar e barvale Roma andar e Soroca našti aśćarel pomoć. O Leonid si but barikano pe leso dži akana maj barvalo ćidipe sao brešenca ćida. An leso ćidipe araćhen pe řomane dila andar e Moldavija thaj andar e Ukrajina. I kava ćidipe mandjel te ikalel avri. O Leonid nadil pe, te araćhen pe manuša ande barvali Evropa, saen si intereso pala lesi bući.

O Leonid Čerepovskij si jek Rom katar but Roma, sae xasarde sa, kana rumusalji e komunističko diktatura. E politikaja naj sas len nisaji bući.

KOMŠIJA ANDE NEVOLJA.
Le Řom ande Slovakija

Photo: Jan SajkoČitos aj čudis ame, kê la "Evropako Saveto" maj but či kamel te kêrel politikaći kontrola, te ankêrel e Slovakija demokarcijakê norme. La "Evropako Saveto" malavel, kê e Slovakija dja pe but anglal ande sama la demokracijaći. Aj vi po puśimos pala 'l manušikane čačimata arêslja e Slovakija le norme kata Strasburgośći organizacija. Mothol pe, kê vi o raj, o maj baro komisari pala manušikane čačimata, o Van der Stoel, ašarel la Slovakijaće laśe zakonur pe kodja sama. Sar dićhol, fajma e Slovakija arêsli maj pašê ka o ciljo, te del ande Evropaći Unija, aj kodolasa šaj mothol pe, kê le manušikane čačimata ande Slovakija arêsle o vučimos, save trobun te aven le.

Amen kamas la Slovakijakê ilestar but bax, te del voj ande Evropaći Unija. Numa našti nakhas pa kodja, kaj či dikhêl puterde jakhenca le Řomengo problemur, te phandavel peskê jakha angla 'l Řomengê problemur. E sasti Evropa trobul te aźutil la Slovakijakê ande kodja sama, kê korkořo našti rešîl e Slovakija sa kodola problemur. Numa sar dićhol rigatar, e situacija le Řomendji ande Slovakija naj pra vušoro. Kana dikhês le gava taj le forur ande Slovakija, kaj le Řom trajin, atunč puśes Photo: Jan Sajkotu korkořo tut, sar šaj realizujin pe kodola xanome zakonur. Jek primeri: Ande Slovakija anklisto jek zakono paj śib kata le nacijionalne manjine, save trajin ando them. Kodo zakono hatam mothol, kê pe kodola thana, kaj trajin maj but de 20% Řom, sî le Řomen čačimos te fajdin peska daći śib vi ka 'l raj. Aj šaj den vi peskê molbe ka 'l raj pe řomaji śib. Ande Slovakija sî 57 gava taj forur, kaj sî le Řomen čačimos te den duma řomanes le foroskê ranca taj vi ande 'l krisa. Le gaźengê, save ankalade kasavo zakono, fajma nas prinźando, kê e řomaji śib maj but nakhli muj-mostar taj nas ramome pe lila, aj adjes numa jek cîno brojo Řom źanen te ramon peśći śib, aj but źene Řom gata či źanen te ramon.

Vi te maladjola kajek Řom, kaj šaj ramol peśći molba pe řomaji śib, savo anda 'l raj šaj bi delas pe anglal pe lesko lil ande řomaji śib? Dićhol, kê kado zakono maj but sî kêrdo pe 'l madjarski taj ukrajinski manjine, save trajin ande Slovakija, aj le gaźe maj cîřa gîndisarde pe 'l Řom. Aj či na źanglol pe o modo, sar kêrdilo kodo lil kadale 57 řomane gavengo. Źanglol pe, kê ande vrjama le komunistondji, le Řom nas priznajime sar nacionalno manjina aj lendji śib sas zabranime. Anda kodja le Řom sîkavenas pe ande kodja vrjama sar ungrur vaj slovakur. Puśas amen, pe savo modo le raj arakhle, kaj maj but de 20% Řom bêšen ande jek foro vaj ande 'k gav? Pe akademija nauke, ande foro Košice kêrenas maj anglal šov žene naučnikur bući pe řomaji sama, akana kêrel numa jek źuvli historičarka bući pa 'l řomaji problematika, kê naj love te pośinen le gaźen, te kêren buci pe řomaji sama. Khonik či źanel Vi vor našti arakhêl bućivaj khonik či kamel te źanel so le Řomengê čačimasa trobul. Ande vuni thana, kaj le Řom trajin, gata sja le Řom sî bi bućako. Ande fijesave thana, sî "numa 90%" Řom bi bućako. Le učiteljur kaj sîkaven le řomane śavořên ande škole, aven anda foro, univar gata 15 kilometrur dural, lendji poćin sî but cîni, aj plus korkořo poćinen pesko drom ź' ande škola taj palpale. Planirime sî, te trenirin le śavořên maj anglal so teljaren ande angluji klasa, numa našti kêren, anda kodja kê naj than. Anda kadala bajur naj amen maj precizni podatkur. Ande vuni maj bare forur sî kasave aźutimata le śavořêngê, maj anglal so phiren ande škola, numa pe 'l gava, kaj bêšen le maj but Řom kadja vareso naj, čiti sî kon del graba pala kodja.
Či lel pe ande sama, kê ande vrjama le komunistondji kata 'l bêrš 1950, e śib e řomaji sas zabranime aj le Řom nas priznaime sar etnikaći grupa, numa sar jek maj teluji socijalno grupa dikhênas len le gaźe maškar le naja. Le Řom bi bućako xasaren vi o paćamos ande 'l manuš. But dada taj deja, či dikhên, kê sî bari fajda kata školuimos le śavengo. Ande 'l škole naj love pala materiali sîkavimasko. Sî śave, save but laśes dine gata peśći osnovno škola taj kamenas bi maj dur te źan ande maj vuče škole, numa o bajo sî, kê le daden taj le dejan naj le financijako aźutimos pe kodja sama, taj anda kodja či mêken peskê śaven te źan maj dur ande 'l škole. Kakala vuni projekur kaj kêrde le gaźe źi akana, sî kadići aźutimos le Řomengê, sargod te śudes jek bařořo ande 'l mêri, sî sargod kana perel jek asvin ando baro paj. Pe Řomendji sama le gaźe dabi den kak love.

Sî amen jek ideja, le raj te na den gata love anda pesko vas:
Le učiteljur save trobun te źan ande 'l gava te sîkaven le řomane śaven, trobunas bi te fajdin o autobuso bi poćinimasko, taj vi le řomane śave, kaj źan ande 'l maj vuče škole, te na poćinen korkořo pesko drom ande 'l škole.
Kasavi akcija avelas bi jek baro aźutimos le Řomengê.

Amen řudjis la Slovakijakê bare ran, te thon amari ideja po čačo than.
E deportacija ande Transnistrija

katar i Dr. Brigitte Mihok

Adjes but źanglol pe pa progromo le jevrejongo ande Rumunija pe vrjama le fašistondji ande štarvardešto bêrš. Pa kodja sî ramome vi dosta dokumentacije. Paj deportacija le Řomendji ande Transnistrija gata khanči či źanel pe, čiti sî kodja priznajime. Ando juli kakale bêršesko vorbisardja e Dr. Brigitte Mihok ando Berlino pa kodja sama. Ake katka laći vorba kaj phendja numa xancî maj xarni:

Le faktur: Po 17.5.1942 zapovedisardja o ministarsvo pala andrune buća ande Rumunija, te djinel pe o brojo le Řomengo, haj te kêren jek lil le Řomengê anavenca. E angluji bući sas te traden anda Rumunijako them sja le Řomen, kaj phiren than-thanestar, haj vi kodole Řomen, save rimon o řîndo le gaźengo. Kodja sas kata juni źi ka o avgusto 11.441 źene saven trade. Pe dujto faza deportuisarde ando septembro, vi kukole Řomen kaj či phirenas than thanestar, numa kaj nas le themskê pe volja aj či kamle le. Sja khetane sas 25.000 - 30.000 źene, kata sja kodola źene numa aśile źuvinde karing 1.500 - 2.000 źene. Ando bêrš 1946 mothodja o maršal Antonescu anglaj kris pala mundarimata ando marimos, paj deportacija le Řomendji:

Photo: Paul MeisnerAnde Bukurešti taj ande 'l aver forur musaj sas te ušaraven le feljestri vaj te cîrden le firange pe 'l feljestri, pe vrjama le marimaśći taj anda kodja pecisajle but kriminali buća. Anda kodja kamle le gaše te vareso kêrav kontra kodo baro kriminali kaj sas. Le raj dine po gor, kê sa kodola bilaśimata kaj pecisajle taj o baro čorimos kaj sas, sa kodo le Řom kêrde, save phiravenas śurja thaj jagale. Anda kodja, kaj le gaźe či spomenisarde puterdes e vorba "deportacija" (le Řom sî generalni čor taj či kamen te kêren bući) le gaše či line či jeg doš pe peste kata sa kodo kriminaliteto kaj sas. Ande vrjama źi kaj sas le komunistur pe vlada, či jek data nas vorba paj deportacija le Řomendji. Ando bêrš 1990 ramolas ando źurnali "Romania Mare", kê o maršali Antonescu kamlja te skêpil o them kata bilaśe manuš. Aver nacionalistički źurnalur rode te den rigate le kriminalni Řomen, kata 'l gaźe, taj te den le zorasa bući, aj te na avel le kontakto le gaźenca. Źi adjes dikhên but Rumunijakê gaźe e deportacija le Řomendji sar jek čači laśi bući kontra kriminalni elementur. Ando bêrš 1992 ramol jek gaźo ando źurnali "Baricada" aj malavel, kê le Řom la Rumunijakê nas tradine ando "Holocaust" (čiti le jevrejur...). Maj but sas tradine ande deportacija anda pesko bilaśimos taj vi anda kodja, te na peren ande 'l vas le njamcongê. (...). Sa kodo so pecisajlo le Řomenca, malaven le gaźe, kê sas malades taj kêrdo pe čači sama.

Photo: Paul MeisnerAkana sîgo pîterdja e Rumunija peskê arxivur, numa još či ankalade avri prja but materiali pa 'l Řom. Sî duj punktur anda soste či kamen te len le gaźe ande peskê vas e řomaji problematika. O angluno punkto sî anda kodja, kê le historičarja našti vazden pesko anav kodola tematikasa, o dujto punkto sî, kê e naučno analiza kam ankalavel vorta e doš le gaźendji. Kana sî o puśimos paj historija le manjinendji, le gaźe historičarja taj naučnikur naj le volja, te len kača djela, ande peskê vas; numa le manjine korkořo trobun te len e bući ande peskê vas. Vi ande školakê knjige paj historija la Rumunijaći, či spomenil pe e deportacija le Êomendji, či jekha vorbasa. Maškar le bêrš kata 1990 -1997 ankliste vuni lila, save mothon sa kadala gîndur kadja, sar mothonas le ande 'l bêrš 1940. Či len kodo anav "deportacija", numa len pe kodo than "kolonizacija" (colonizare), vaj "evakuacija" (evacuare). Ando bêrš 1993 anklisti ande Rumunija jek kjniga anavesa: "E historija le Řomendji."Ande kača knjiga ramol o autori: "Palaj kolonizacija kataj Transnistrija, avile le Řom pale palpale ande Rumunija, aj trajisarde peskê pesko trajo maj dur, sar kaj trajisarde angla o marimos" (sic!!!). Numa duj knjige save ankliste ande Rumunija ramon paj deportacija taj pa xaimos le Řomengo. E jekh knjiga sî: Viorel Achim: "Le Řom ande la Rumunijaći historija". E dujto knjiga sî: Radu Ianids: "Le jevrejur tela o režimo le Antunescusko". La Rumunijako presedniko, o Emil Constantinescu, mothodja po 4.5.1997, kê e deportacija le jevrejondji kataj Besarabija taj kataj Bukovina sî čačimos, numa kataj depotacija le Řomendji či jek vorba či mothol.

Źi adjes aśên but puśimata:

1. Pe savo modo sas kêrdo o djinimos le Řomengo? Sar kêrde le lole o lil le řomane anavenca? Kon fuladja le Řomen, save nas le gaźengê pe dragomaste? Kon motholas savo Řom sî čor taj bipaćivalo?
2. Angêrde le gaźe le Řomen anda sja le regijonur vaj angêrde le Řomen numa anda fijesave thana? Anda save forur angêrde le Řomen aj sar? Sar arêsle le Řom inča? Sas nasvale, ćinuime vaj mundarde?
3. Save dokumentur sî pa 'l Řom save bolde pe palpale andaj deportacija?
4. Savi uloga khêlde la Rumunijakê naučnikur maškar kodola bêrša (1930-1945) kana trade le Řomen zorasa anda peskê thana?

Pa kača tema šaj vorbisas but maj but. But importantno avelas, te kêrel pe jek dokumentacija pa kodola dukhavne bilaśimata kaj sas kak data. Vi le gaźe taj la Rumunijakê naučnikur trobun te haćaren, haj te gîndin pa kodja, kê but mekle pala zeja, so trobusarde te kêren. Naj numa e vorba pa xaimos so nakhlo, numa vi o pućimos sî, so kam avel angla amende maj dur, aj pe vrjama trobus vareso te kêras, kana sîkadjon bilaśe somnur.

Źi adjes malaven but Rumunijakê gaźe, kê e deportacija le Řomendji sas jek vorta maladi bući.


ROMANO CENTRO

ROMANO CENTRO Nr. 27, 12/1999

< zurück | Deutsch
E OSCE - Jek Ćidimos; manušikane dimenzije pa 'l Řom taj pa 'l Sinti

PO 6.9.1999 ankêrdja e OSCE ando Beči jek ćidimos. E sama le ćidimaśći sas e adjesuji situacija le Řomendji taj Sintonendji. 249 źene avile po ćidimos, maškar lende sas 98 źene kata 'l řomaja organizacije. O ciljo la konferencijako sas, te mothon le Řom le themengê, kaj sî članur ande OSCE, so trobul te kêren pe řomaji sama. E konferencija fuladja pe ande duj grupe taj divanisardja sar šaj kêren pe efektivi politikakê programur, save aźutin le Řomengê ande bilaśe situacije.
Bari diskusija sas i pa 'l Řom ande Kosova, taj vi paj situacija le Řomendji, save našle ande aver thema. Le Řom taj Aškalije andaj Kosova dine duma pa peśći nasul bibaxtali situacija aj rode te arakhêl le e Evropa taj te aźutil le. õi ajdes kêren pe atentatur pe 'l Řom. Lengê manušikane čačimata ande Kosova khatinende naj haj khonik či kamel te lel sama pe lende taj te aźutil le. But bilaśi sî e situacija kodole Řomendji, kaj našle ande Srbija taj vi krujal ande aver thema. Ande Srbija sî von našade vorta ande pesko them, lengê śavořên či mekên te źan ande 'l škole aj bi lilengo naj le či osiguranje nasvalimasko. Kodola Řom, kaj našle andaj Kosova taj bêšen ande logorja, kam xasarna pe sîg pesko statuso le našadengo. So te kêren atunči? Te źan palpale ande Kosova te xain? Le Řomengê šerutne anda 'l barvale thema roden, te primon le barvale thema jek kontingento Řom andaj Kosova kaj sî našade taj te den len azilo.

O Dragano Jevremović ka o ćidimos kataj OSCEPe jek rig lošas kaj e OSCE ankêrdja kado ćidimos vorta pe le Řomendji sama, pe aver rig so te gîndis pa kodja, kê već po dujto ćidimos kataj OSCE, kaj sas po 22.9.1999 pale ando Beči, još sas vorba pa 'l Řom, numa pa aźutimos le Řomengê nas či jek vorba maj but, aj pe konferencija kaj sas kata 18 -19 .11.1999 ando foro Istanbul, le Řom nas maj but spomenime. E OSCE dja palaj konferencija ando Beči saveto le rangê ande 'l aver thema, le NGO's-engê taj vi le maškar themutne organizacionengê.
Te del o Del, čačimasa te aźutil pe le Řomengê, kê źi akna e bilaśi situacija le Řomendji ande Kosova či pařugjla pe, čiti e bilaśi situacija le naœade Řomendji.

E hîrtija trpil sa ...

savi si e puranider chachider romani jib-thai kai?

Pakivale Romalen!
Kai si`/hin e chachi romani jib/chib/shib?

Dem kan bute loshasa tumare puchimaske so thodian les pe tumari emisia katar o radio Romano 8 januari 2010 .Me ka daptume angle kadava:
-e purani amare phurengiri jib si garadini mashkar sea le dialektya le romenge.
ek exemplo si:

``purani +der``-gadava si o chacho miazutno chand/comparative savo achileas andar i sanskrit chib :``purani+ tara``
``po purani``-na janel pe mishto anda savi chib si kadava lav ``po``-tale shai te avol orta chacho romano.
```mai purani``-o lafi/lav/vorba ``mai`` si anda Romanian/vlashiko chib.Vi o lav ``vorba`` si sea andar e rumunikani gajikani chib.
Janelpe mishtes so sea le chiba la Indiake hinlen/sinlen/silen sar dei/punro/haing e sanskri/prakrit chib.Ande le chiba la Indiake kampel rodini thai arakhli amari romani purani chib.
Le gina 7(efta), 8(ohto), inia(9) na jangliol te avena andar e grecikani chib, anda soste si but lava/vorbe so miazon ek averentsa ande sea le chiba .Shai te avol ek indoeuropenikani purani darin/haing.
Exemplo:ande germana/deutche 8 phenelpe ``aht`` .Orta sar romanes ohto.Ande sanskrit ``asta`` si 8 .Khate kampel rodino e haing:
-o baro gramaticiano Panini mothodias so ande sanskrit o ``s`` thai ``h`` si sea yek.
exemple/sikimata romane:
keres/kereh
anes/aneh

me som-i am
me hom-i am
Thai o ``a`` paruvdiol ando ``o`` ande la Indiake chiba :
kala-ande hindi chib
kalo-ande bengali chib.
Sea gadia/kadea parudileas/parudiape/paruvdilo o lav ``asta-8`` andar i sanskrit ande ``ohto-8`` romanes.
Pala sar dikhen nashtisaras te phenas orta savo si o dialekto/vakeripen o lachoder/po lacho , ji kana na rodas mishto/lishto ande amari dadengiri jib:sanskrit.

Mekavtumen Devlesa Romalen!