marți, 1 decembrie 2009

http://romi.nb.rs/rom/romano-lil.php?

Romano Lil
Dragoljub Acković, autori ekspozitako Romano Lil thaj korespodenti e Themutne lilavnekheresko Srbia ano kreiribe romane digitalizuime khedutnipasko, bahamingja paše evropaki thaj digitalni prezentacia, romano hramimo barvalipe te prezentuinolpe ini jekha ekspozita ano Beogradi kotar Lumiako dive e Romengo thaj jekhberšeske prezidiuba Srbiako e Dekada inkluzia e Romengi 2005 - 2015. Ekspozita organizuingja Themutno lilavnokher Srbia ano aprili 2009. ani galeria Themutna bankaki Srbia, telo patronati Ministribasko kulturako RS.






Lilavnipe e Romengo

Romani kulturaki tradicia savi maj angle vakarelape, siola barvalo ini baro repertoari vakaribasko thaj mothavibasko sa žanrengo, e folklorno para­misjenda dži aver aver paramisia, sa dži vakeribaske pherjale proze. Kotar romane legende šaj te ulava nekobor anglune teme, sar so ston paramisia kotar soji Romengo, kotar olenge zanatia, kotar bisakova diveske bukja. Paramisia kotar akala motivia siton khupatno manginutnipe sa Romengo ini šaj te ašunenpe ani bufljardi lumia.

Majpurano teksti pi romani čhib ikaldo 1537. beršeste ani Angluni pustik prezentuibe e džanibe, kasko autori Endrju Borde. Lafi kotar 15 rigutne vaš save e siguripa šaj te konstatuinolpe kaj hramingja daj dženo savo na džangja romani čhib, numa save ini avdive šaj te haćarenpe. Romano hramimo lafi ani Srbia thaj aver phuvja, ano pašutno nakhutnipe sine anglno bisakovadiveske bukja. Ano pharipe, adjahar konstatacia sitoj ini vaš avdisetuno vakti. Ani Srbia džene save hraminena pi romani čhib ini avdive šaj te genenpe. Kotar akava manglape te vakarolpe ini fakti kasj bu­tipe olenda hraminena pi srbikani čhib, a palo odova nakhavena pi romani.

A ini odova hari romane themutne hramibasko, so pi romani jase ani nesavi aver čhib hramimo, nane pindžardo publkake ani Srbia, a esavko situacia ini e aver phuvjenca. Gina Ranjičić, angluno romano lilavno ani Srbia, hramingja ano maškaribe e dešudujte šelberšipasko, numa ani Srbia uli pindžardi ko agor nakhle ini ano anglalipe akale šelberšipasko.

Produkcia pustikengi kotar Roma, adjahar hari ini kaj angluni pustik kotar Roma pi srbikani čhib ikaldi 1803. beršeste telo anav Stemotografija, sireč opisanije načalnogo proishoždeenija Ciganov madjarski s nekimi pripoved­kami. Pustik savu hramingja Petar Asi-Marković, pindžardo dženo Srbikana khangiraka komunako ano Budim, pustik savi siola tekstia romane prozake themutne barvalipa. Ano akala paramisia, o Roma prezentuime majbut prekal odole vakteske sajekh stereotipia kotar on, numa Asi Marković mothavela ini kotar pozitivno persone maškar Roma. Angluni sitoj Ciganija jase Cigani i njihove dosetke u narodnim pripovedkama. Ano akala paramisia, o Roma prezentuime majbut prekal odola vakteske stereotipia kotar on, numa Asi – Marković mothavela ini pozitivne persone maškar Roma. Injavardeš berša palo Asi-Markovićeski pustik, ikljona anoNovi Sad duj khedutne pustika pherjale tekstjenge kotar Roma. Angluni sitoj Ciganija jase Cigani i njihove dosetke u narodnim pripovedkama (Ano ikalibe lilavnokher thaj stamparia Braće M. Popović, Novi Sad, 1891), dži kaj aver siola anav Ciganski život-Khedutni pustik e 135 pherjale paramisenca kotar Roma thaj olengo gndipe.

Themutno prozako thaj poetsko barvalipe e Romengo ani Srbia majčače purano kobor ini akava them ano akala thana- so sikavela šelutne berša. Romane prozake barvalipa ani srbia ini pana ano aver thana, majbut adikargjape Tihomir Djordjević, a themutne romane gilenca olesko phral Vladimir. Poulavde šaj te leparolpe khedipe romano prozako thaj poetsko barvalipe ani nakhutni Jugoslavia, savo kergja Rade Uhlik. Ov skoluingjape ano Beogradi, a jekh vakti djivdingja ini ano Niš. Oleske sine bahtardipe ano Prijedor 1937., ani stamparia David Štrpac, te ikalol anlguni khedutni pustik themutne gilenca e anavea Romane gilja. Rade Uhlik ano Beogradi hramingja ini nekobor deštine paramisia thaj legende pi romani thaj srbikani čhib, a ikalgja olen ani khedutni pustik Romane paramiča (Prijedor, 1940).

Prozako thaj poetesko barvalipe - gilja, muzika, khelibe, diso tradicionalno paćavibe, numa ini poulavde zanatia savenda disave sine hramime e artistikane semniba - sa odova romano them lela kotar Indija ini angja ani Srbia.

Ano baro beršengo phiribe e bilačhipasta dži pedozoralipe, prmiba thana, kultura, čhib, religia, akava them araklja dži avdivesutne dive but odova so lela e thanesta savesta alo. O Roma mardepe e bare tradipa thaj ačhile djivde e koncentraciono logorenda. Mudarpe Romengo ano Dujto lumiako mareba, poulavde ano logoria thaj phanibe, kergja inspiracia jekhe gendoske romane autorenge vaš olengo artistikano hramibe. Dikhljaripa akaja tema, nekobor romane lilavne ani lumia hramingja bare artistikane pustika, a si ini nekobor antologie akala poeziake.

Numa ano ponevo vakti, o Roma prminde poro dikhipe prekal kulturako bibistaribe. Akava prmibe angja ini anglune romane artistia- lilavne, piltaria, grafičaria, vajaria, teatroske artistia. Lilave, sar ini sajekh, sine majpindžarde.

Artistikani poezia pi romani čhib ani Srbia, poneva dataki. Angluni khedutni pustik pi romani čhib amende, telo anav Rom rodel than talav kham, ikalgja Rajko Djurić 1969. ano Beogradi. Ano diso pobut e saranda beršenda, kobor gelo odole vaktesta, ani Srbia ikaldo nekobor deštine adjahar pustika, maškar save ini štar antologie romana poeziake.


Dragoljub Acković (1952, Osipaonica uzo Smederevo). Pedi profesia etnologi thaj politikologi, doktorant Masskarthemutne doktorsko studie romologiake ano Univerziteti ECPD. Autori gendoske tekstjengo thaj pustikengo save vakarena kotar aver aver romane problemia. Redaktori sto romane programesko ano Radio Beograd. Formiringja ini direktori sito Biphangla Radio Televiziako Khrlo e Romengo, a legargja ini gendoske žurnalia pi romani čhib. Dženo sito jugoslaviake PEN klubesko thaj dženo Amalipaske lilavnengo e 1997. beršesta. Aktivno dženo Komisiako vaš dikhipe djivdipe thaj adetja Romenge ano SANU.

Niciun comentariu: